Oznaka: ukrajina

  • Oglasila se Moskva nakon razgovora Si Đinpinga i Zelenskog

    Oglasila se Moskva nakon razgovora Si Đinpinga i Zelenskog

    Nakon što je objavljeno da su kineski predsjednik, koji se smatra prijateljem Vladimira Putina, i ukrajinski predsjednik razgivarali telefonom, oglasila se Moskva.

    Naime, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je da je Moskva konstatovala spremnost Pekinga da uspostavi pregovarački proces, ali je i istakla da nije problem u nedostatku dobrih planova.

    “Primjećujemo spremnost kineske strane da uloži napore za uspostavljanje pregovaračkog procesa. Kijevski režim do sada pokazuje svoje odbacivanje bilo kakvih razumnih inicijativa, usmjerenih na političko i diplomatsko rješenje ukrajinske krize, a eventualni pristanak na pregovore uslovljen je ultimatumima sa namjerno nerealnim zahtjevima”, rekla je Zaharova.

    Komentarišući današnji telefonski razgovor ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i njegovog kineskog kolege Si Đinpinga, Zaharova je istakla da vlasti u Kijevu i ”njihovi zapadni kustosi” već demonstrirali sposobnost da okončaju miroljubive inicijative, prenosi b92.

    ”Prema tome, malo je vjerovatno da će bilo kakve pozive na mir na adekvatan način primiti marionete koje kontrolišu iz Vašingtona”, rekla je Zaharova.

  • Si Đinping razgovarao sa Zelenskim prvi put od početka rata

    Si Đinping razgovarao sa Zelenskim prvi put od početka rata

    Kineski predsjednik Si Djinping razgovarao je danas telefonom sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

    Zelenski je na Twitteru objavio da je imao dug i sadržajan razgovor sa Sijem.

    “Vjerujem da će to, kao i imenovanje ukrajinskog ambasadora u Kini, dati snažan podsticaj razvoju naših bilateralni odnosa”, poručio je Zelenski.

    Vijest da je kineski predsjednik razgovarao sa Zelenskim prenio je i kineski državni medij CCTV.

    Ovo je prvi razgovor dvojice lidera od početka rata u Ukrajini, prenose mediji.

  • Ukrajinski general tvrdi da je odbrana slaba: Plaćamo groznu cijenu za Bahmut

    Ukrajinski general tvrdi da je odbrana slaba: Plaćamo groznu cijenu za Bahmut

    Ukrajinske snage trpe teške gubitke u bici za Bahmut, zato što generalštab nije pripremio grad za odbranu, tvrdi bivši zamjenik komandanta ukrajinskih snaga za specijalne operacije, general Sergej Krivonos.
    “Plaćamo groznu cijenu za ovaj grad. Radi se o tome da su neki oficiri iz komande načinili greške i nisu pripremili grad za odgovarajuću odbranu”, rekao je Krivonos, bivši zamjenik sekretara Nacionalnog saveta za bezbjednost i odbranu, kako prenosi TASS.

    U intervjuu za Kanal pet, ukrajinski general kaže da odbrana prilaza Bahmutu i samog grada nije bila dobro pripremljena, što je rezultiralo teškim gubicima, prenosi Tanjug.

    Prema njegovom mišljenju, ukrajinska vojska je trebalo da se povuče iz Bahmuta u februaru.

    On takođe navodi da kijevska vlada ima velikih problema s obukom mobilisanih vojnika.

  • Ništa od F-16

    Ništa od F-16

    SAD još uvek ne razmatraju isporuke Ukrajini borbenih aviona F-16, saopštio je koordinator za strateške komunikacije Saveta za bezbednost Bele kuće Džon Kirbi.

    “Čuli ste da je (predsednik SAD Džozef) Bajden rekao da oni (lovci) trenutno nisu na dnevnom redu. Sada smo usredsređeni na isporuke za koje sami Ukrajinci kažu da su im zaista potrebni u narednim nedeljama i mesecima…”, rekao je on.

    Američki sekretar za odbranu Lojd Ostin je u petak, nakon sastanka kontakt grupe o Ukrajini, koji je održan u Ramštajnu, rekao da su Kijevu trenutno najpotrebniji kopneni PVO sistemi.

  • “Prepustite grad Rusima”

    “Prepustite grad Rusima”

    Mjesecima nakon upozorenja Vašingtona da Ukrajina neće moći da zadrži Bahmut od napada ruskih plaćenika, ukrajinske snage i dalje drže zapadni rub grada.

    Procene SAD bile su mračne još u januaru, prema ranije neprijavljenim poverljivim američkim obaveštajnim dokumentima koje je navodno objavio Džek Tejšeira, pripadnik Nacionalne garde vazduhoplovstva Masačusetsa, a do kojih je došao “Vašington post”.

    Vašington je upozorio na potencijalno opkoljavanje ukrajinskih snaga u Bahmutu i sugerisao da Кijev treba da smanji gubitke i prepusti grad Rusima.

    Procena sa oznakom “strogo poverljivo” upozorava da je stalno rusko napredovanje od novembra “ugrozilo sposobnost Ukrajine da zadrži grad” i da bi ukrajinske snage verovatno bile “u opasnosti od opkoljavanja, osim ako se ne povuku u narednih mesec dana”.

    Ukrajina nije prihvatila ta upozorenja. Кijev je držanje Bahmuta postavio kao imperativ koji je daleko prevazilazi stratešku vojnu vrednost grada, tvrdeći da je to potrebno da se održi nacionalni moral i uskrati Rusiji prilika da se pohvali novim teritorijama. Ukrajina je rekla da je duga borba u Bahmutu oslabila Rusiju ostavila je bez velikog broja vojnika, posebno iz grupe Vagnerovih plaćenika.

    Ukrajinski komandant koji je nadgledao borbu za Bahmut, pukovnik Pavlo Palisa, rekao je da nikada nije zvanično obavešten o ovoj američkoj obaveštajnoj proceni ili o preporukama kako da iskoristi borbu u Bahmutu za dodatnu prednost.

    “Nisam tako velika riba”, rekao je, govoreći za “Vašington post” iz komandnog centra u podrumu.

    Još jedan dokument u riznici, keš osetljivih materijala koji je procurio onlajn preko platforme za razmenu poruka Discord, detaljno opisuje načine na koje bi Ukrajina mogla da koristi naprednu municiju, informativne kampanje i tehnologiju protiv bespilotnih letelica kako bi “nametnula buduće troškove” ruskim snagama.

    Palisa je svoju sposobnost da zadrži delove grada mesecima duže nego što je predviđeno pripisao kombinaciji klasičnog urbanog ratovanja i naprednog izviđanja dronovima.

    Nakon što su ruske snage probile Bahmutov perimetar, Palisa je povukao svoje snage nazad u stambene blokove, koristeći krovove kao uzvišenje i pretvarajući kuće u protivtenkovske položaje. Dublje u gradu, obe strane su počele da se u velikoj meri oslanjaju na izviđačke bespilotne letelice za ciljanje i ometanje kako bi zbunile protivničke navigacione sisteme.

    “Naš neprijatelj zaista uspešno koristi ometanje. Ako nemamo oči u vazduhu, ne možemo da gađamo neprijatelja artiljerijskom vatrom. To je važno zato što nemamo mnogo artiljerijskih metaka. Dakle, naša artiljerijska vatra mora biti precizna”, rekao je on, misleći na mere koje blokiraju pristup GPS signalima.

    Palisa je rekao da je Ukrajina takođe učila iz ruske taktike, koja je nedavno koristila opremu koja maskira “početnu tačku” drona ili koordinate koje bi otkrile lokaciju jedinice koja upravlja uređajem.

    “Ako pronađu naše dronove, to će im dati informaciju da je matična tačka drona negde u Australiji”, rekao je on.

    Кada je Palisa stigao u Bahmut sredinom januara, ocene koje je čuo od oficira oko sebe odražavale su pesimizam Vašingtona.

    ” Ti momci su rekli: “Ne znam, možda dve ili tri nedelje”. Ali mesecima kasnije, mi smo još uvek ovde, pokušavajući da damo sve od sebe da zadržimo grad”, rekao je Palisa, izražavajući poverenje u misiju.

    Dokument koji je procurio takođe sugeriše pogoršanje ruskog morala i podsticanje dezerterstva, naglašavajući “potrošnost” moskovskih trupa.

  • Rusija počela da koristi tenkove u ofanzivnim djelovanjima

    Rusija počela da koristi tenkove u ofanzivnim djelovanjima

    Oružane snage Rusije počele su da koriste najnovije tenkove T-14 Armata za gađanje ukrajinskih položaja, prenose danas RIA Novosti.

    Agencija navodi, pozivajući se na dobro upućen izvor, da su ruske trupe počele da koriste najnovije tenkove Armata za otvaranje vatre na ukrajinske položaje, ali da ti tenkovi još nisu učestvovali u direktnim ofanzivnim operacijama.

    Taj izvor je rekao da su tenkovi T-14 Armata dobili dodatnu bočnu zaštitu od protivtenkovske municije.

    Tenkovi Armata su u borbenim uslovima testirani prvi put u Siriji.

    Tenk je specifičan po tome što se članovi posade nalaze u oklopnoj kapsuli u prednjem delu tenka.

    Armata ima kombinovani višeslojni oklop, a glavno naoružanje je top 2A82-1M kalibra 125 mm, koji može da koristi vođene rakete dometa od osam kilometara.

  • Kupjanjsk teško granatiran

    Kupjanjsk teško granatiran

    Šef kancelarije ukrajinskog predsednika na svom Telegram kanalu objavio snimku za koji tvrdi da predstavlja posledice ruskog raketnog udara na Kupjansk.

    Naime, Andrij Jermak je naveo da su ruske snage pogodile raketom tipa S-300 muzej i da se ljudi još nalaze pod ruševinama.

    “Rusi su napali centar grada Kupjanska u Harkovskoj oblasti, raketom tipa S-300. Pogodili su muzej. Ljudi su pod ruševinama. Već sada znamo da ima više od pet ranjenih”, objavio je Jermak uz snimak, čija autentičnost još uvek nije potvrđena.

  • Šta je Guteraš predložio Putinu u vezi sa izvozom ukrajinskih žitarica

    Šta je Guteraš predložio Putinu u vezi sa izvozom ukrajinskih žitarica

    Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš predložio je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu “put naprijed, koji ima za cilj popravljanje, proširenje i produženje” dogovora o izvozu ukrajinskih žitarica preko Crnog mora, rekao je zamjenik portparola Ujedinjenih nacija Farhan Hak.

    Gutereš je zamolio ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova da pismo uruči Putinu, naveo je Hak u saopštenju poslije susreta Gutereša i Lavrova u Njujorku.

    Rusija je nagovjestila da neće dozvoliti produžetak Sporazuma o žitaricama koji ističe 18. maja, a kao razlog navodi to što ruski dio sporazuma o izvozu ruskih žitarica i vještačkog đubriva nije ispunjen, navodi Rojters, prenosi Tanjug.

    Hak je rekao da se u pismu Putinu uzimaju u obzir nedavno iznijete pozicije obje strane i rizici zbog kojih može da dođe do globalne nestašice hrane.

    On je naveo da su slična pisma poslata Ukrajini, kao i Turskoj, koja je bila inicijator ovakvog sporazuma.

    Tokom sastanka sa Lavrovim, Gutereš je primio k znanju ruske primjedbe o implementaciji sporazuma.

    “Gutereš je pružio detaljan izvještaj o napretku koji je već postignut i ponovio je posvećenost UN da nastavi da rješava preostala pitanja”, prenio je Hak.

    Lavrov se nalazi u Njujorku kako bi predsjedavao sjednicama Savjeta bezbjednosti UN, s obzirom na to da je Rusija predsedavajuća ovog mjeseca.

    Kineski ambasador u Ujedinjenim nacijama Džang Đun rekao je novinarima da bi Peking volio da se sporazum nastavi.

    “Naravno, to bi bilo korisno za cio svijet”, rekao je Džang.

    Britanska novinska agencija navodi da je, po sporazumu, Kina najveći uvoznik ukrajinskog žita.

  • “Ako padne Ukrajina – sljedi srednja Evropa”

    “Ako padne Ukrajina – sljedi srednja Evropa”

    Lider poljske vladajuće stranke Pravo i pravda Jaroslav Kačinjski upozorio danas u Varšavi da postoje nagoveštaji da će se rat u Ukrajini završiti kompromisom.

    Prema njegovim rečima, taj kompromis podrazumeva da neće biti obnove teritorijalnog integriteta Ukrajine, što Poljska apsolutno odbija.

    Takođe, premijeri Poljske, Češke i Slovačke u zajedničkom članku za časopis Forin afers upozorili su da mir može da se dogovori samo pod uslovima koje postavi Ukrajina.

    “Postoje indicije da rat u Ukrajini može da se završi nekakvim kompromisom, a ne konačnim rešenjem. A to će nažalost značiti da nove opasnosti mogu da se pojave uskoro. Mi ne želimo takvo rešenje. Mi u potpunosti podržavamo Ukrajinu u njenom zahtevu da se oslobodi cela njihova teritorija. Ali ne zavisi sve od nas”, kazao je Kačinjski na konferenciji na godišnjicu usvajanja Zakona o odbrani otadžbine.

    Premijeri Poljske Mateuš Moravjecki, Češke Petr Fijala i Slovačke Eduard Heger u članku za Forin afers upozorili su saveznike da rat može da se završi samo ispunjavanjem uslova koje postavlja Kijev.

    “Ukratko, mir može da dođe samo pod uslovima Ukrajine. Zamrznuti konflikt je najomiljenije sredstvo Rusije kako da kupi vreme – pretvaranjem da završava rat koji je sama izazvala”, navela su trojica premijera.

    Moravjecki, Heger i Fijala uvereni su da je Rusija odavno odlučila da bude u ratu sa Zapadom iako to Zapad, a ni Ukrajina ne žele. “Ukoliko Rusija pobedi i Ukrajina padne može da bude na redu srednja Evropa”, napisali su premijeri.

    Na zapadne saveznike apelovali su da ne smanjuje svoju odlučnost s kojom su do sada pomagali Ukrajini i da zvaničnom Kijevu treba dati svo oružje i novac koji su Ukrajini potrebni da pobedi Rusiju i obnovi svoj teritorijalni integritet.

    “S obzirom na beozočno rusko granatiranje i napade unapred ne bi trebalo da bude isključena nijedna vrsta konvencionalnog oružja koje bi saveznici poslali Ukrajini”, zaključili su Moravjecki, Fijala i Heger.

  • A u slučaju neuspješne kontraofanzive…

    A u slučaju neuspješne kontraofanzive…

    Neuspeh navodne ukrajinske kontraofanzive mogao bi da dovede do smanjenja isporuka zapadnog oružja Kijevu i novih poziva na pregovore, piše “Politiko”.

    “Politiko” se pozvao na izjavu direktorke američkog istraživačkog centra “Atlantik kaunsil” Klementin Starling.

    “Podrška evropske javnosti može vremenom da oslabi, jer evropski energetski i ekonomski troškovi ostaju visoki. Pukotina u transatlantskoj podršci Ukrajini verovatno će negativno uticati na podršku SAD, a i Kongres i administracija (predsednika SAD Džozefa) Bajdena bi mogli da se suoče s problemima u borbi da se ona nastavi”, rekla je Starlingova.

    Ona je sigurna da će evropske zemlje u slučaju neuspešne kontraofanzive početi da podstiču Kijev na pregovore s Moskvom.

    “Neuspešna kontraofanziva otvoriće dodatna pitanja o tome kako će izgledati ishod rata i u kojoj meri se rešenje sukoba, zapravo, može postići samo daljim slanjem oružja i pomoći”, zaključila je Starlingova.

    “Politiko”, takođe, navodi, pozivajući se na izvore u Beloj kući, da Bajdenova administracija strahuje da bi neuspešna kontraofanziva Kijeva mogla da dovede do kritike na račun američkog predsednika.

    “Bajdenova administracija se tajno priprema za mogućnost da će, ukoliko prolećna kontraofanziva Ukrajine ne opravda očekivanja, kritičari u zemlji i saveznici u inostranstvu tvrditi da Amerika takođe nije opravdala očekivanja”, navodi “Politiko”.

    Bela kuća strahuje ne samo od nezadovoljstva u zemlji, nego i od nezadovoljstva među inostranim kolegama.

    Premijer Ukrajine Denis Šmigalj je početkom aprila rekao da bi kontraofanziva Ukrajine mogla da počne na leto, a kasnije je naveo da bi to moglo da se dogodi “uskoro”. Američki mediji su preneli da je ukrajinska ofanziva, navodno, zakazana za 30. april.