Oznaka: ukrajina

  • Putin uvjeren u pobjedu Rusije u Ukrajini

    Putin uvjeren u pobjedu Rusije u Ukrajini

    Ruski predsjednik Vladimir Putin istakao je danas da ne sumnja da će Rusija pobijediti u Ukrajini i postati garant mira i bezbjednosti za sve narode.

    Putin je to rekao u razgovoru s predstavnikom jedne višečlane porodice, koji je takođe izrazio sigurnost u pobjedu Rusije tokom sastanka s predsjednikom na Međunarodni dan djeteta, prenio je TASS.

    “Znam da će pobjeda uvijek biti naša i mislim da će naša zemlja na kraju biti garant mira i bezbjednosti za sve narode, za sve zemlje svijeta, za sve ljude i za sve zemlje”, rekao je Putin.

    Otac te velike porodice, odlikovan Ordenom očinske slave, naglasio je da je “pobjeda nedvosmislena, jer nema drugog puta”.

    “Biće baš tako kao što ste rekli i to apsolutno nema sumnje”, složio se Putin.

    Šef države je istakao da Rusija “tokom specijalne vojne operacije brani svoju zemlju, ljude i vrijednosti”, pa će sigurno izaći kao pobjednik.

    Putin je naveo da je pomenuti otac i vojnik, koji je imao priliku da napusti zonu specijalne vojne operacije, ali je odlučio da ostane i da, nakon ukazane pomoći, želi da se vrati u borbu.

    Saznavši da je čovjek zaista spreman da nastavi da služi kada bude zdrav, Putin je rekao da izgleda kao da je čovjek već uradio šta je mogao.

    “Grigorije Aleksandroviču, proverio sam, imate dobro obrazovanje i oblast specijalizacije, a ako želite da ostanete u sistemu Ministarstva odbrane, to je lako ostvarivo”, rekao je ruski lider.

    On je napomenuo da čovjek ima veliku porodicu i da nema potrebe da se vraća direktno u zonu specijalne vojne operacije.

    “Dozvolite mi da dam instrukcije ministru o tome, pa ćemo lako ispuniti svaki vaš zahtjev. Samo želim da vam se zahvalim za sve što radite, ne samo za svoju porodicu, već za cijelu zemlju”, poručio je Putin.

  • “Vrijeme je da vratimo ono što je naše”

    “Vrijeme je da vratimo ono što je naše”

    Blizu linije fronta u razorenom gradu Bahmutu u Donjecku, Ukrajina se priprema na svoju dugo očekivanu kontraofanzivu protiv Rusije.

    Neki od ukrajinskih vojnika koji su tamo raspoređeni kažu da je kontraudar već počeo. Ukrajinske trupe koriste dronove da špijuniraju Ruse koji kopaju nove rovove oko uništenog grada i pripremaju se da gađaju njihove položaje minobacačima.

    Cilj je uništiti rusku odbranu dok se ona postavlja.

    “Dron i dalje traga za metama… a onda (kad ih nađe) ćemo povezati tačnu poziciju i zapucati”, rekao je reporterima “Frans 24” blizu Bahmuta ukrajinski vojnik Kostjantin, koji se nedavno vratio sa vojne obuke u Velikoj Britaniji.

    Njegova 28. brigada stacionirana je blizu Bahmuta od početka decembra, a nedavno je opremljena novom municijom. Trenutno ispaljuju do 50 minobacača dnevno i konsolidovali su niz manjih dobitaka tokom proteklog meseca.

    “Pogodili smo jedinicu vojnika pored malog bunkera, tek su počeli da ga kopaju”, rekao je “Fransu 24” poručnik Koleso.

    “Kontraofanziva već počela”
    Kad je reč o široj ukrajinskoj kontraofanzivi neki vojnici iz brigade kažu da je ona već u toku.

    “Već je počela. Prošlog meseca smo napredovali 100 metara, potom 300 i dalje. Tako je duž čitave ove linije fronta”, rekao je drugi poručnik, Horinič, dodajući da su Rusi “došli ovde sa gomilom opreme i tenkova, pa se ne mogu lako potisnutiŽ”.

    Ali, malo po malo oni se bore, istakli su reporter “Fransa 24”.

    U subotu je zamenica ukrajinskog ministra odbrane Hana Malijar rekla da su ruske trupe privremeno oslabile napade u i oko Bahmuta kako bi se pregrupisale i ojačale svoje sposobnosti, nakon što su drugi zvaničnici Kijeva ukazali da su njihove snage spremne da pokrenu dugo očekivanu kontraofanzivu sa ciljem povratka teritorije koju su Rusi zauzeli od početka invazije.

    Povlačenje Vagnera
    Ruska plaćenička grupa Vagner, koja je predvodila borbe za Bahmut, počela je da predaje položaje regularnim ruskim vojnicima prošle nedelje, nakon što je proglasila punu kontrolu nad gradom.

    Vršilac dužnosti šefa samoproglašene Donjecke narodne Republike (DNR), čije je pripajanje proglasila Rusija, Denis Pušilin rekao je ranije prošle nedelje da su ruski policajci počeli su da rade u Bahmutu (Artjomovsk po ruskom) i da je već podigao njihovu zastavu na krovu jedne zgrade u Bahmutu.

    Kijev međutim tvrdi da njegove snage i dalje kontrolišu mali deo Bahmuta.

    Čini se da Rusija kontroliše ono što je ostalo od grada, koji je nekada bio dom za oko 70.000 ljudi. Međutim, portparol Istočne vojne komande Ukrajine Serһij Čerevatji rekao je prošlog utorka da ukrajinske snage i dalje drže položaje na jugozapadnoj ivici grada i da se bore protiv ruskiһ snaga na periferiji.

    “Prilika za povratak Bahmuta”
    Malijar je u subotu na “Telegramu” rekla da ruske snage nastavljaju da napadaju, ali da su se ofanzivne aktivnosti generalno smanjile.

    “Juče i danas nije bilo aktivnih borbi, ni u gradu ni na bokovima”, napisala je ona dodajući da ruske snage umesto toga granatiraju predgrađe i prilaze Bahmutu.

    “Ruske trupe se zamenjuju i pregrupišu. Neprijatelj pokušava da ojača svoje sposobnosti”, rekla je Malijar.

    Kako se vagnerovci povlače iz Bahmuta, ukrajinske snage bi mogle da imaju šansu da ponovo zauzmu grad, ali nije jasno da li će to biti prioritet Kijeva pod nadvijajućom senkom dugo očekivane kontraofanzive, piše “Insajder”.

    Tranzicija između Vagnera i regularne ruske vojske, uparena sa sporim tempom i kretanjem ruskih snaga u području, ostavlja prolaz Ukrajini da pokuša da povrati Bahmut, navodi Institut za proučavanje rata (ISW) u svom izveštaju od 28. maja.

    “Kontraofanziva danas, sutra…”
    Pokretanje dugo najavljivane kontraofanzive Kijeva očekuje se svaki čas. Glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Valerij Zalužni u subotu je nagovestio njen početak.

    “Došlo je vreme da vratimo ono što je naše”, napisao je Zalužni na “Telegramu” prilažući snimak na kojem se vide ukrajinski vojnici kako se pripremaju za bitku.

    Oleksij Danilov, sekretar ukrajinskog Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu, rekao je BBC-u u subotu da bi kontraofanziva mogla da počne “danas, sutra ili tokom nedelje”, dok je savetnik predsednika Mihailo Podoljak rekao “Gardijanu” da su preliminarne operacije, poput uništavanja linija snabdevanja i skladišta, već počele.

    Rojters navodi da se guverner ruske Belgorodske oblasti u subotu našao pod vatrom kad je pokušao da uđe u Šebekino, udaljen od granice sa Ukrajinom svega oko sedam kilometara.

    “Nisam mogao ni da izađem iz automobila. Granate su eksplodirale u susednoj ulici”, rekao je Vjačeslav Gladkov na “Telegramu”.

    Svi spremni
    Ukrajina je početkom maja rekla da je spremna za kontraofanzivu i da će “udariti tamo gde niko ne očekuje”, dok je američki general Kristofer Kavoli rekao da ukrajinske snage za to imaju svu potrebnu opremu, oružje i municiju.

    Spremni su i Rusi. Oni su imali skoro šest meseci da pripreme teren i izgrade čitavu lepezu odbrane. Probijanje takve odbrane, koja se sastoji od rovova, “zmajskim zuba” i minskih polja – predstavljaće veliki izazov. Prema izveštaju Instituta RUSI, ruska vojska je daleko od “potrošene sile”.

    Ruska vojska je 15 meseci nakon početka katastrofalne invazije na Ukrajinu promenila način na koji se bori, što predstavlja značajnu pretnju dok se Kijev priprema da počne svoju veliku kontraofanzivu. Uobičajene percepcije slabosti ruske vojske u nekim su slučajevima ili zastarele ili pogrešno shvaćene, navodi se u studiji.

    Devetomesečna “bitka bez presedana” za Bahmut bila je najduža i najkrvavija u ratu zbog čega je grad prozvan “klanicom”. Cena koju je Rusija platila za osvajanje Bahmuta je ogromna.

  • Sručeni “Iskanderi” na Kijev

    Sručeni “Iskanderi” na Kijev

    U današnjem ruskom raketnom napadu na Kijev poginule su tri osobe, među njima dvoje dece, a povređeno je njih 14, saopštili su ukrajinski zvaničnici.

    Napad je počeo oko 3.00 noćas po lokalnom vremenu.

    Kijevska vojna uprava je u saopštenju navela da je na udaru bila oblast Desnjanski na istočnoj periferiji prestonice, kao i Dnjeprovski okrug, bliže centru, a bio je to 18. napad na prestonicu Ukrajine od početka maja, prenosi Rojters.

    Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko saopštio je da je devetoro ljudi hospitalizovano zbog povreda koje su zadobili u napadu, a vatrogasne službe su gasile požare izazvane padanjem krhotina oborenih projektila u blizini mesta udara.

    Kličko je na Telegramu naveo da je pogođena zgrada zdravstvene ustanove, a na fotografijama objavljenim na sajtu grada vide se izbijeni prozori na klinici i obližnjim stambenim zgradama.

    Upozorenje za vazdušnu opasnost u Kijevu i većem delu istočne Ukrajine bilo je na snazi oko sat vremena.

    Vazduhoplovstvo Oružanih snaga Ukrajine saopštilo je da su ruske snage napale Kijev sa 10 raketa tipa “Iskander”, iz Brjanske oblasti, a ukrajinska protivvazdušna odbrana je oborila svih 10.

    “Iz severnog pravca – Brjanske oblasti u Rusiji ispaljeno je 10 balističkih i krstarecih raketa tipa ‘Iskander’. Svih 10 su uništile snage PVO Vazduhoplovstva Oružanih snaga Ukrajine: sedam balističkih raketa ‘Iskander-M’ i tri krstarece rakete ‘Iskander-K'”, navedeno je u saopštenju koje prenosi Interfaks Ukrajina.

  • Prigožin: Istražite zločine ruskih zvaničnika

    Prigožin: Istražite zločine ruskih zvaničnika

    Šef Vagnera, Jevgenij Prigožin, izjavio je da je od pravosudnih organa zatražio da istraže navodne zločine koje su počinili ruski vojni zvaničnici u Ukrajini.

    “Danas sam uputio dopis Istražnom komitetu i tužilaštvu Ruske Federacije sa zahtevom da se izvrši provera navoda o izvršenjima krivičnih dela mnoštva visokih zvaničnika ruskog ministarstva odbrane tokom priprema i sprovođenja specijalne vojne operacije”, rekao je Prigožin, prenosi Rojters.

    On je potvrdio da sadržaj dopisa neće biti objavljen zbog činjenice da će se time baviti istražni organi.

    Ministarstvo odbrane za sada se nije oglašavalo da prokomentariše Prigožinove tvrdnje.

  • Makron predložio Zelenskom održavanje mirovnog samita u Parizu

    Makron predložio Zelenskom održavanje mirovnog samita u Parizu

    Predsednik Francuske Emanuel Makron predložio je ukrajinskom kolegi Vladimiru Zelenskom da organizuje mirovni samit o Ukrajini u Parizu.

    Ovakav predlog su ukrajinskom lideru uputile i Danska i Švedska, piše list “Volstrit džurnal”, pozivajući se na evropske diplomate.

    “Zelenski je ranije ove godine zamolio Makrona da mu pomogne da se poveže s liderima kao što su (predsednik Kine) Si Đinping… Pregovori su kasnije prerasli u planove o organizovanju konferencije… Makron je predložio da se održi konferencija u Parizu, a isto su predložile i Danska i Švedska”, piše list.

    Prema rečima izvora, ideja o konferenciji prvobitno je nastala tokom razgovora Makrona i Zelenskog u Parizu u februaru, kada je francuski lider naveo ukrajinskog lidera da se složi s tim da će na kraju ipak biti neophodni mirovni pregovori s Rusijom.

    Navedeno je, takođe, da je Makron pokrenuo to pitanje tokom razgovora s kineskim liderom tokom svoje nedavne posete Kini.

    Precizan spisak mogućih učesnika u samitu za sada nije utvrđen, ali evropski činovnici intezivno posećuju prestonice vodećih svetskih država, kako bi privukli Brazil, Indiju, Kinu i druge nezapadne zemlje da učestvuju na skupu.

    Saopšteno je, takođe, da će na sastanak na visokom nivou, koji bi, kako se nadaju zapadne diplomate, mogao biti održan pre godišnjeg samita NATO-a u julu, doći predsednik SAD Džozef Bajden i drugi lideri vodećih zemalja NATO-a.

    Jedan od diplomata je izjavio da se zapadni činovnici nadaju da bi nasledni princ Saudijske Arabije Muhamed bin Salman i premijer Indije Narendra Modi takođe mogli da učestvuju na samitu, ali su mnogo manje uvereni u moguće učešće kineskog predsednika Si Đinpinga.

    Zelenski je prošlog novembra izjavio da Kijev ima svoj plan za postizanje mira, koji se sastoji od 10 tačaka. Među njima su zaštita nuklearne, prehrambene i energetske bezbednosti, razmena zarobljenika po principu “svi za sve”, obnova teritorijalne celovitosti Ukrajine.

    Zelenski je ponovo podsetio da Kijev insistira na međunarodnim garancijama bezbednosti i dodao da Kijev želi da se stvori međunarodni mehanizam za nadoknadu štete njegovoj zemlji usled borbenih dejstava, uz pomoć zaplenjene ruske imovine.

    Kako piše „Volstrit džurnal“, u ovom trenutku evropski činovnici rade sa Zelenskim kako bi korigovali plan Zelenskog i učinili ga prihvatljivijim za zemlje kao što su Indija, Brazil, Saudijska Arabija i Kina.

  • Dvije ruske rafinerije nafte napadnute dronovima

    Dvije ruske rafinerije nafte napadnute dronovima

    Rafinerija nafte Afipski u ruskoj regiji Krasnodar napadnuta je dronovima u utorak naveče, prema guverneru Veniaminu Kondratjevu.

    “Požar na području rafinerije nafte Afipski u Sjeverskom okrugu. Gori jedno od postrojenja za destilaciju mazuta. Požar je obuzdan na površini od 100 kvadratnih metara”, napisao je na “Telegramu”.

    Kondratjev je rekao da u napadu niko nije povrijeđen. Kasnije je izvijestio da je požar ugašen.

    Ruski “Telegram” kanali izvijestili su da je napadnuta i regionalna rafinerija nafte Ilski.

    Prema kanalu “Baza”, bespilotna letjelica se srušila na područje objekta, što je izazvalo eksploziju. Niko nije povrijeđen, a eksplozija nije izazvala požar, izvijestio je kanal.

    Prema kanalu “Shot”, dron se srušio na mjesto, ali nije detonirao. Krasnodarske vlasti su kasnije potvrdile da se dron srušio na postrojenje, ali su rekli da niko nije povrijeđen i da nije oštećena infrastruktura, prenosi “Meduza”.

  • Ruski ambasador: Amerika ignoriše napade na Moskvu i podstiče ukrajinske teroriste

    Ruski ambasador: Amerika ignoriše napade na Moskvu i podstiče ukrajinske teroriste

    Izjave Vašingtona o terorističkom napadu u Moskvi pomoću dronova u suštini su ohrabrenje za ukrajinske teroriste da nastave sa takvim akcijama, saopštio je ambasador Rusije u SAD Anatolij Antonov.

    • Dovoljni su pokušaji da se sakriju iza fraze da ‘prikupljaju informacije’. I odmah zvanična lica prelaze na informacioni napad protiv naše zemlje. Zar u administraciji ne shvataju da niko ne vjeruje američkim parolama o tome da ne podržavaju udare Oružanih snaga Ukrajine na rusku teritoriju? Pogotovo što te riječi izgovaraju nekako stidljivo i nesigurno – kazao je Antonov.

    Kako je dodao, teroristički napad kijevskog režima “nije imao nikakvog vojnog smisla”.

    • Napad je izveden na stambene zgrade Rusa. Ovaj napad se mora nedvosmisleno i bez pretjerivanja mora smatrati terorističkim napadom – poručio je ruski ambasador.

    On je ocijenio da kijevski režim pokušava da zastraši Ruse, da unese zabunu u društvo i potkopa povjerenje u predsjednika.

    • Istovremeno, zločinački režim pokušava da nadoknadi neuspjehe na kontakt liniji i nemogućnost vođenja kontraofanzive. O čemu se tu radi? Odgovor je očigledan: o vojnoj nemoći nacističkih sluga u Kijevu. Јedino šta uzimaju u obzir pseudopolitičari u Ukrajini je stav Zapada na čelu sa SAD. Ćutanje i ignorisanje zlodjela ubica sa žuto-plavim obilježjima su svojevrsno odobrenje nacistima da nastave sa uzaludnom konfrontacijom protiv ruskih Oružanih snaga – rekao je Antonov.

    Po njegovom mišljenju, SAD se svjesno uvlače u ponor vojnih dejstava u Evropi.

    • Sukob Rusije i NATO je stari, najdraži san nacional-radikala u Kijevu – zaključio je Antonov.

    Rusija skrenula pažnju UN
    Stalno predstavništvo Rusije pri UN skrenulo je pažnju portparolu generalnog sekretara organizacije Stefanu Dižariku na to da je napad ukrajinskih dronova u Moskvi bio usmjeren protiv civila.

    • Za informaciju kancelarije zvaničnog predstavnika generalnog sekretara UN – napad Kijeva uz upotrebu dronova na rusku prestonicu predstavlja teroristički akt koji treba da bude osuđen na odgovarajući način na svim nivoima. Ti napadi ukrajinskih snaga, sudeći po svemu, bili su usmjereni isključivo protiv civila – navodi se u saopštenju ruskog predstavništva.

    Ranije je Dižarik izjavio da Ujedinjene nacije osuđuju sve napade na civile i infrastrukturu, ma gdje da se dešavaju, ali da su posljednji napadi u Moskvi “neuporedivi sa intenzivnim napadima na ukrajinske gradove”.

    Јuče su u ranim jutarnjim satima ukrajinske bespilotne letjelice izvele napade u Moskvi i oštetile stambene zgrade duž Lenjinskog prospekta i u Ulici Profsojuzna na jugozapadu Moskve. Takođe, jedan dron je pogodio zgradu u Ulici Atlasova u Novoj Moskvi.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin ocijenio je da je napad ukrajinskih dronova na Moskvu akt terorizma.

  • Ukrajinske ćelije za mučenje: Obračunavaju se sa ljudima zbog saradnje sa Rusima

    Ukrajinske ćelije za mučenje: Obračunavaju se sa ljudima zbog saradnje sa Rusima

    Služba bezbednosti Ukrajine organizovala je u Hersonu ćelije za mučenje kako bi se obračunali sa ljudima koji su sarađivali sa ruskim vlastima.

    Kako prenosi Sputnjik, ćelije se nalaze u delovima grada koji su nadležnost Dnjeporvskog i Komsomoljskog odseka policije.

    U tim ćelijama je bez ikakvog suđenja ubijeno više ljudi, rekao je za Sputnjik predstavnik ruskih bezbednosnih snaga pozivajući se na izvor u ukrajinskoj policiji.

    Kako je naveo njihov sagovornik, mučenja vrše i strani plaćenici.

    “U Dnjeprovskom odseku policije rade uglavnom Ukrajinci, a odeljenjem rukovodi Grigori Nevkritij, načelnik strateške obaveštajne službe pri MUP Herosna, njegov zamenik Aleksandar Privesa, ka i drugi”, naveo je sagovornik agencije.

    On ističe da je na tom mestu preminuo Vladimir Malina, koji je ostao u gradu a priveden je 5. aprila ove godine.

    “On je zverski pretučen, a narednog dana je preminuo u ćeliji. Kako bi se sakrile činjenice o njegovoj pogibiji, druga dvojica privedenih zajedno s njim, zaposleni u ruskom humanitarnom centru, su mučeni i primorani da napišu da je Malina pušten na slobodu zajedno s njima”, naveo je sagovornik.

    U ćelijama je do smrti mučeno nekoliko ljudi, mada su oni zvanično proglašeni kao nestali.

    Što se tiče drugog odeljenja MUP gde postoje ćelije za mučenje, o njemu se malo šta zna jer tamo su stranci i lokalce tamo ne puštaju.

    “Tamo se mogao čuti engleski, poljski, gruzijski”, rekao je sagovornik Sputnjika i dodao da pripadnike nacionalističkih ukrajinskih odreda koriste kao fizičku silu za obračun sa ljudima koji se ne sviđaju kijevskom režimu.

    Koliko je poznato, tamo je angažovan Gnatjuk Bogdan koji je do početka specijalne vojne operacije radio u policiji a potom se sa ukrajinskim snagama vratio u Herson, kao i Aleksej Ljubinskij, ukrajinski nacionalista poznat po tome što pleni tuđu imovinu.

    Žrtava ima barem tri – od mučenja je umrla medicinska sestra gradske bolnice Ana Demenska, posle hapšenja je nestao Aleksandar Sendenci koji je u Rusiji radio kao istražitelj i nije se evakuisao iz Hersona. On je bio podvrgnut mučenju.

    Nestao je i Evgenije Usačov koji je radio pri ruskim vlastima, jedno vreme su ga držali u podrumu a potom više nije bilo vesti o njemu.

    Još 15 građana lišeno je slobode na različit vremenski rok, nakon što su bili prinuđeni da na saslušanju svedoče na svoju štetu.

    “Na taj način policija i specijalne službe Ukrajine sprovode istrage kršeći ukrajinsko zakonodavstvo, primenjujući prema privedenima fizičku silu. U cilju vršenja pritiska nad privedenima aktivno se angažuju strani plaćenici i pripadnici nacionalističkih odreda”, zaključio je sagovornik.

  • Rusija ponovo napadnuta

    Rusija ponovo napadnuta

    Ukrajinske snage granatirale su ruski grad u blizini granice treći put za nedelju dana, ranivši četiri osobe, oštetivši zgrade i zapalivši vozila.

    O napadu je saopštio guverner Belgorodske oblasti Vjačeslav Gladkov.

    Dve osobe su hospitalizovane nakon artiljerijskog napada na Sebekinu, rekao je Gladkov u aplikaciji za razmenu poruka Telegram. U granatiranju su, između ostalog, oštećeni prozori i krovovi na osmospratnici, četiri kuće i škole. Rojters nije bio u mogućnosti da nezavisno proveri izveštaj.

    Gladkov je u ponedeljak izvestio da su pogođene dve industrijske zgrade u gradu. U subotu je rekao da je bio pod artiljerijskom vatrom dok je pokušavao da uđe u grad, koji se nalazi samo oko sedam kilometara severno od granice sa Ukrajinom.

    Ukrajinci ne preuzimaju javno odgovornost

    Belgorod, koji se graniči sa ukrajinskom regijom Harkov, poslednjih meseci sve češće napadaju ukrajinske snage. Ukrajina nije reagovala na poslednje granatiranje, ali gotovo nikada javno ne preuzima odgovornost za napade u Rusiji i na teritorije pod ruskom kontrolom u Ukrajini.

    Lokalni koordinacioni centar u oblasti Luganska, koji je osnovala Moskva, tvrdi da su četiri osobe poginule, a 16 povređeno u ukrajinskom granatiranju sela Karpatij. Kako se navodi, pogođena je živinarska farma. Obe strane negiraju da su ciljali civile.

  • Kadirov raspoređuje vojsku

    Kadirov raspoređuje vojsku

    Čečenski lider Ramzan Kadirov, saopštio je da mu je naređeno da prerasporedi svoje snage u Donjecku Narodnu Republiku.

    “Prijatelji, čečenske jedinice dobile su novo naređenje da preraspodele svoje snage. Teritorija Donjecke Narodne Republike postaje zona odgovornosti”, napisao je Kadirov.

    “Prema naređenju, borci čečenskih jedinica moraju da otpočnu aktivna borbena dejstva i oslobode niz naselja. Borbene jedinice se pripremaju za jurišne aktivnosti uz aktivnu podršku Ministarstva odbrane i Generalštaba Oružanih snaga Rusije”, najavio je.

    Kadirov je rekao da su i druge jedinice njegovog bataljona Ahmat, koje se nalaze na “alternativnim delovima linije kontakta između Zaporoške i Hersonske oblasti”, dobile “slična naređenja za početak ofanzive“.

    “Pokazaćemo šta znači osveta”
    Kadirov je prokomentarisao i napad dronom u Moskvi.

    “Neophodno je proglasiti vanredno stanje u Rusiji i upotrebiti sva borbena sredstva za čišćenje cele terorističke ćelije. Umesto termina ukrajinska vojska i ukrajinski političari, trebalo bi da ih nazovemo pravim imenom – teroristi”, napisao je Kadirov. .

    “Odgovori na takve napade treba da budu žestoki. Mi štitimo naše građane. Uskoro ćemo pokazati šta znači osveta”.