Oznaka: ukrajina

  • Zaharova o NATO samitu: Živopisan performans u znak podrške Ukrajini

    Zaharova o NATO samitu: Živopisan performans u znak podrške Ukrajini

    Portparolka Ministarstva unutrašnjih poslova Rusije, Marija Zaharova oglasila se dajući osvrt na samit NATO-a koji počinje danas u Litvaniji, na kojem će biti govora i o Ukrajini.

    “Na predstojećem samitu NATO-a u Viljnusu biće priređen živopisan performans u znak podrške Ukrajini. U najgoroj tradiciji zapadnih manipulacija i sa javnošću i sa svojim štićenicima, biće priređena živopisna predstava” rekla je Zaharova u emisiji “Big Game” na Prvom kanalu, komentarišući samit u Viljnusu, prenosi “RIA novosti”.

    Dodala je:

    “U toku je masovna orkestrirana obuka, ministri finske vlade snimaju solo za violončelo u znak podrške Ukrajini” rekla je ona, prenosi “RIA novosti”.

    Zaharova je napomenula da se uoči samita najavljuju nove isporuke pomoći Ukrajini i preduzimaju različiti PR potezi, kako bi se prikazalo određeno stanje “kijevskog režima na površini”.

    Samit NATO-a biće održan od 11. do 12. jula u Viljnusu i okupiće lidere svih zemalja Alijanse, uključujući predsjednika SAD, Džoa Bajdena, prenosi “Avaz”.

    Podsjetimo, ranije je američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Džejk Salivan rekao da Ukrajina neće postati članica NATO-a na predstojećem samitu.

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je 19. juna da na samitu u Viljnusu saveznici neće razgovarati o zvaničnom pozivu Ukrajini za pristupanje tom vojnom savezu, već će se konsultovati o tome koje odluke mogu približiti Kijev članstvu u NATO.

  • Stoltenberg: Oslobodićemo Kijev obaveze da ispuni uslove za članstvo u NATO-u

    Stoltenberg: Oslobodićemo Kijev obaveze da ispuni uslove za članstvo u NATO-u

    Saveznici u NATO-u bi trebalo da se slože da oslobode Kijev obaveze da ispuni uslove iz Akcionog plana za članstvo (MAP) kako bi Ukrajina postala članica Alijanse u budućnosti, izjavio je generalni sekretar NATO-a Јens Stoltenberg.

    Ukrajina je prešla dug put otkako smo 2008. godine donijeli odluku da sledeći korak bude Akcioni plan za članstvo. Kijev je mnogo bliži NATO-u, tako da mislim da je došlo vrijeme da se to odrazi i u odlukama Alijanse – rekao je Stoltenberg uoči početaka samita NATO-a u Vilnjusu.

    Јasno ćemo staviti do znanja da će Ukrajina postati članica, uklonićemo Akcioni plan za članstvo, poslaćemo veoma snažnu i pozitivnu poruku NATO-a Ukrajini, naveo je Stoltenberg.

    SALIVEN: USVOЈIĆEMO NOVI MODEL VOЈNIH SNAGA

    Članice NATO saveza usvojiće novi model vojnih snaga na samitu u Vilnjusu i sklopiće dogovor o povećanju ulaganja u vojsku, izjavio je savjetnik u Bijeloj kući za državnu bezbjednost DŽejk Saliven.

    • Između ostalog, saveznici će usvojiti novi model snaga NATO-a, koji će povećati kapacitet pripravnosti. Saveznici će se saglasiti da povećaju troškove za odbranu i usvoje novo obećanje o ulaganju u odbranu – rekao je Saliven na konferenciji za novinare uoči samita Alijanse.

    Američki zvaničnik istakao je da danas veći broj članica Alijanse izdvaja više od dva odsto svog bruto domaćeg proizvoda za vojnu potrošnju ili su na putu da to postignu.

    On je dodao da su saveznici saglasni da dva odsto treba da bude minimum, a ne maksimum.

  • Stejt department: Ne možemo pokleknuti

    Stejt department: Ne možemo pokleknuti

    Sjedinjene Američke Države nastaviće da ujedinjuju saveznike i partnere u cilju postizanja pravednog mira u Ukrajini, saopštio je Stejt department.

    Kako se dalje navodi u saopštenju povodom 500 dana agresije Rusije na Ukrajinu, “u nedeljama i mesecima koji su pred nama, Sjedinjene Američke Države će nastaviti da rade sa Ukrajinom, sa našim saveznicima i partnerima, i sa svim zainteresovanim stranama posvećenim podršci pravednom i trajnom miru”.

    Portparol Stejt departmenta Metju Miler je na brifingu u Vašingtonu podsetio kako su od početka invazije velikih razmera ruske snage napale kuće, škole, igrališta, bolnice, tržne centre, nuklearne objekte i drugu infrastrukturu u Ukrajini.

    Pripadnici ruskih snaga i njihovi punomoćnici počinili su međunarodne zločine, kao što je nezakonito prebacivanje ukrajinskih civila, uključujući decu, u Rusiju u okviru takozvanih operacija filtriranja, rekao je Miler.

    On je naveo da je Rusija više puta naredila napade na energetsku mrežu Ukrajine, zaplenila njene nuklearne energetske objekte i neodgovorno zveckala nuklearnim oružjem, uništavajući obradivo zemljište i sprečavajući Ukrajince da izvoze poljoprivredne proizvode.

    Ne možemo pokleknuti pred ruskom agresijom, niti prihvatiti njene drske pokušaje da silom prekroji granice. Mi smo 500 dana čvrsto ujedinjeni sa Ukrajinom i nastavićemo da to činimo koliko god bude potrebno, poručio je on.

  • “NE” – Aktiviraće Član 5

    “NE” – Aktiviraće Član 5

    Predsjednik Poljske Andžej Duda izjavio da je u interesu njegove zemlje da Ukrajina što pre uđe u NATO, ali da za to mora da se sačeka kraj sukoba.

    “Poljskoj je u interesu da Ukrajina što pre uđe u NATO. Ona ima jaku i iskusnu vojsku. Međutim, takva odluka neće biti doneta na samitu u Vilnjusu. NATO neće formalno pozvati Ukrajinu da se pridruži. Mora da se sačeka kraj rata”, rekao je Duda u intervjuu za “Bild”.

    Istovremeno, dodao je da razume strah nemačke vlade od sukoba NATO-a i Rusije, i koja nije za brzo pridruživanje Ukrajine.

    “O tome ne brine samo Nemačka. Takva zabrinutost postoji u mnogim zemljama. Morate da budete svesni da bi Ukrajini, ukoliko bi danas tokom rata, bila primljena u NATO, prvo zahtevala da se aktivira Član 5. Ostale savezničke države bi onda morale da pomognu u odbrani Ukrajine. Tada bi došlo do rata”, upozorio je Duda.

    Međutim, on ne isključuje mogućnost stacioniranja poljskih trupa u Ukrajini u slučaju prekida vatre sa Rusijom.

    “Sve zavisi od toga kakvi su sporazumi. Ako se Ukrajina odluči za mirovne pregovore sa Rusijom i za mirovnu operaciju u kojoj bi se zapadni vojnici brinuli o poštovanju primirja, Poljska bi učestvovala. Ako bi to bila odluka NATO-a, onda bismo, kao odgovorna članica, podržali tu odluku”, rekao je poljski predsednik.

  • “Bahmut. Neprijatelj je uhvaćen u zamku”

    “Bahmut. Neprijatelj je uhvaćen u zamku”

    Ukrajina saopštila da su ukrajinske snage uhvatile “u zamku” ruske trupe u okolini Bahmuta, gde ukrajinske trupe osvajaju položaje u sklopu kontraofanzive.

    Prema ruskim izveštajima, moskovske snage su odbile i zaustavile ukrajinsko napredovanje na istoku i jugu zemlje.

    “Bahmut. Neprijatelj je uhvaćen u zamku”, napisao je na Telegramu komandant kopnene vojske Ukrajine general Oleksandr Sirski.

    Sirski je naveo da je Bahmut potpuno pod ukrajinskom vatrom i da se ruske snage potiskuju sa svojih položaja, preneo je Rojters.

    Ukrajinski brigadni general Oleksandr Tarnavski napisao je da su ruske snage na južnom frontu izgubile oko stotinu vojnika tokom 24 sata.

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je prethodno da kontraofanziva napreduje sporije nego što se očekivalo.

    Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da su ruske snage odbile ukrajinske napade u tri dela Donjecke oblasti, uključujuci Kliščivku, žarište sukoba poslednjih dana u blizini Bahmuta.

    Ministarstvo je takođe navelo da su ruske snage osujetile ukrajinske napade na jugu, uključujuci u blizini sela Rivnopil, za koje su ukrajinske snage rekle da su ga zauzele pre dve sedmice.

  • Zelenski: Ukrajina je članica NATO… De fakto

    Zelenski: Ukrajina je članica NATO… De fakto

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je danas rekao da je većina zemalja članica NATO-a uz njegovu zemlju.

    U skladu sa tim, NATO samit u Vilnjusu mora da potvrdi da je Ukrajina de fakto članica Alijanse, dodao je.

    “Većina Alijanse stoji čvrsto uz nas”, rekao je Zelenski u večernjem obraćanju, prenosi Rojters.

    “Kada smo aplicirali za članstvo u NATO-u, iskreno smo rekli: de fakto, Ukrajina je već u Alijansi. Naše oružje je oružje Alijanse. Naše vrednosti su one u koje Alijansa veruje. Vilnjus sve ovo mora da potvrdi”, poručio je Zelenski.

    On je dodao da će se na samitu razgovarati i o daljim isporukama oružja Ukrajini.

    “Siguran sam da bi moglo da bi iz Vilnjusa mogle da stignu pozitivne vesti u vezi sa oružjem za naše ljude”, rekao je Zelenski.

    Dvodnevni samit NATO lidera počinje sutra u Vilnjusu, a glavna tema će biti odgovor Alijanse na zahtev Ukrajine da postane članica vojne organizacije.

  • “Ulazak Ukrajine u NATO je apsolutna prijetnja Rusiji”

    “Ulazak Ukrajine u NATO je apsolutna prijetnja Rusiji”

    Eventualni ulazak Ukrajine u NATO imaće veoma negativne posledice po sistem bezbednosti u Evropi i predstavljaće apsolutnu pretnju za Rusiju, izjavio je portparol predsednika Ruje Dmitrij Peskov.

    Na pitanje novinara da prokomentariše izjavu američkog predsjednika DŽozefaa Bajdena da Ukrajina još nije spremna za ulazak u NATO, portparol Kremlja je odgovorio: “Znamo da se među članicama alijanse vode veoma žive diskusije, posebno uoči samit -aNATO-a. Znamo da postoje različite tačke gledišta o ovom pitanju”.

    • Stav Ruske Federacije je apsolutno razumljiv i dosljedan: članstvo Ukrajine u NATO će imati veoma, veoma negativne posledice po cijelokupnu arhitekturu bezbjednosti u Evropi koja je i tako polurazrušena. Ono će predstavljati apsolutnu opasnost, prijetnju za našu zemlju, koje će zahtijevati našu prilično čvrstu i jasnu reakciju – dodao je Peskov.
  • Medvedev: Rusija bi mogla da pogodi ukrajinska nuklearna postrojenja

    Medvedev: Rusija bi mogla da pogodi ukrajinska nuklearna postrojenja

    Rusija bi mogla da pogodi ukrajinska nuklearna postrojenja u istočnoj Evropi ukoliko se potvrdi informacija o pokušaju napada na Smolensku nuklearnu elektranu NATO projektilima, izjavio je danas zamjenik predsjednika Savjeta za bezbjednost Rusije Dmitrij Medvedev.
    “Ukoliko se potvrdi da je bilo pokušaja napada na nuklearnu elektranu Smolensk Desnogorsk raketama NATO-a, biće neophodno razmotriti scenario istovremenog udara Rusije na nuklearne elektrane u južnoj Ukrajini, Rovno i Hmeljnicki, kao i ukrajinska nuklearna postrojenja u istočnoj Evropi”, napisao je Medvedev na Telegramu.

    Prema objavama na nekoliko Telegram kanala ranije danas, ukrajinske trupe pokušale su da izvedu raketni napad na nuklearnu elektranu Smolensk.

    Nuklearna elektrana nalazi se tri kilometra od grada Desnogorska u Smolenskoj oblasti i oko 150 kilometara od grada Smolenska.

    Nuklearna elektrana je na svom Telegram kanalu saopštila da njena dva bloka rade normalno, dok je treći u planiranom remontu, prenio je TASS, navodi Tanjug.

  • Kasetne bombe – više patnje za Ukrajince, nego za bilo koga

    Kasetne bombe – više patnje za Ukrajince, nego za bilo koga

    Slanje kasetnih bombi Ukrajini naneće Ukrajincima više patnje nego bilo ko drugi, izjavio je poslanik Evropskog parlamenta iz Irske Mik Volas, prenosi TASS.

    “Slanje kasetnih bombi za sukob u Ukrajini doneće Ukrajincima više patnje nego bilo kome drugom. Strašno je što su Rusija, Ukrajina i SAD odbile da potpišu Konvenciju UN o zabrani kasetnih bombi 2008. godine”, napisao je Volas na Tviteru.

    Volas je takođe pozvao UN da se umeša u situaciju.

    Naime, američki savetnik za nacionalnu bezbednost Džejk Salivan saopštio je ranije da su “SAD odlučile da prebace kasetnu municiju u Ukrajinu”, čijoj se upotrebi UN protive.

    On je takođe napomenuo da je Kijev Vašingtonu dao pismene garancije za minimiziranje rizika za civile prilikom upotrebe ove vrste municije.

    Portparol Pentagona Patrik Rajder rekao je da ako SAD odluče da Ukrajini obezbede kasetnu municiju (koja je zabranjena u više od 100 zemalja) zbog pretnje koju predstavlja po civile, odlučile bi se za modernije tipove.

    “Bombe čije slanje razmatramo ne uključuju starije varijante kod kojih je nivo neaktivacije eksploziva veći od 2,35 odsto”, rekao je on, dodajući da će Pentagon “pažljivo birati one sa nižim stopama” za koje ima nedavne podatke testiranja.

  • Rusija upozorila Tursku?

    Rusija upozorila Tursku?

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov razgovarao je telefonom sa turskim kolegom Hakanom Fidanom.

    Strane su razmenile mišljenja i o regionalnoj agendi, uključujući i situaciju oko povratka “lidera Azova“ iz Istanbula u Kijev, napominje su u saopštenju.

    “Ankari je skrenuta pažnja na destruktivnost politike nastavka isporuka vojne tehnike kijevskom režimu. Odgovarajući koraci, kako je naglašeno, mogu dovesti samo do negativnih posledica“, navodi se u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova Rusije.

    U razgovoru je pokrenuto i pitanje dalje saradnje kada je u pitanju osiguravanje globalne prehrambene bezbednosti u uslovima nesposobnosti zapadnih država da preduzmu korake neophodne za sprovođenje “paketne inicijative“ generalnog sekretara UN.

    Dvojica ministara takođe su razgovarale o pojedinim aspektima rusko-turske bilateralne saradnje, uključujući raspored predstojećih kontakata. Ministri su takođe potvrdili potrebu da se održi i ojačaju odnosi između Moskve i Ankare, dodaje se u saopštenju.