Oznaka: ukrajina

  • “U naredne dvije nedelje…”

    “U naredne dvije nedelje…”

    Umor zapadnih zemalja od sukoba u Ukrajini postaje sve očigledniji, što je pokazao i samit NATO-a u Viljnusu koji je održan 11-12. jula.

    Ovo je za Skaj njuz izjavio Šon Bel, vojni komentator britanske televizije.

    Prema njegovim rečima, samit NATO pokazao je fundamentalne razlike zapada i Ukrajine u pristupu tekućem sukobu. Kako je Bel naglasio, izjava britanskog ministra odbrane Bena Volasa, da želi da vidi zahvalnost Kijeva za vojnu pomoć, umesto kritike odluke o članstvu u alijansi, ukazuju na to da Zapadu postaje sve “teže” da snabdeva ukrajinske vlasti oružjem, da preuzima na sebe sve više rizika i troši sve više novca.

    “Umor od rata postepeno pušta korene. Vidimo da počinje da izlazi na videlo istina i zakulisna mišljenja”, rekao je stručnjak.

    Bel je napomenuo da bi NATO mogao da odbije da primi Ukrajinu u svoj sastav ako njegova kontraofanziva ne uspe.

    “Ako Ukrajina uspe da postigne napredak u naredne dve nedelje, onda se situacija može potpuno promeniti, ali se za sada o (pitanju članstva) u NATO ne raspravlja”, dodao je vojni posmatrač.

  • Saobraćaj zaustavljen na Krimskom mostu, jedna osoba poginula

    Saobraćaj zaustavljen na Krimskom mostu, jedna osoba poginula

    Dvije osobe su poginule, a jedna osoba, djevojčica, zadobila je teške povrijede prilikom nesreće koja se ovog jutra desila na Krimskom mostu, javljaju ruski mediji.

    Prema podacima lokalnih zdravstvenih ustanova, hitne službe pripremaju djevojčicu za prebacivanje u obližnje medicinske ustanove. Guverner Belgorodske oblasti u Rusiji javio je da su poginula lica, zapravo, roditelji djevojčice. Porodica je iz pomenute Belgorodske oblasti.

    U međuvremenu, veliki broj Telegram kanala javlja da je incident na mostu vrlo moguće posljedica terorističkog napada Ukrajine.

    Iako ruske vlasti nisu zvanično potvrdile ovu informaciju, Glavna obavještajna uprava Ukrajine prokomentarisala je situaciju riječima da je konstrukcija mosta bila suvišna, potvrđujući indirektno da je nesreća mogla biti izazvana namjerno, i da iza svega stoji Kijev, prenose ruski mediji.

    Saobraćaj na mostu je privremeno zaustavljen.

    Vlasti pozivaju građane da se uzdrže od prolaska preko mosta, a turiste da ostanu u hotelima. Zvaničnici poluostrva dodaju da Krim ima neophodne zalihe prehrambenih namirnica, industrijske robe i goriva, te da nema potrebe za panikom.

  • Putin: Nisu ispunjene obaveze iz sporazuma o izvozu žita

    Putin: Nisu ispunjene obaveze iz sporazuma o izvozu žita

    Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da nisu uklonjene prepreke za izvoz ruske hrane i đubriva što je predviđeno Sporazumom o izvozu žita iz ukrajinskih luka u Crnom moru, saopšteno je iz Kremlja.

    Putin je u telefonskom razgovoru sa predsjednikom Južnoafričke Republike Sirilom Ramafozom rekao da nisu ispunjene obaveze navedene u memorandumu između UN i Rusije za uklanjanje prepreka za izvoz ruske hrane i đubriva.

    U saopštenju se navodi da su oba lidera potvrdila namjeru za jačanje saradnje u raznim sektorima.

    Sporazum o žitu je sredinom maja produžen do 17. jula bez ikakvih promjena.

    Rusko Ministarstvo spoljnih poslova upozorilo je da će Moskva blokirati produžetak Sporazuma ako ne bude riješena njena zabrinutost u vezi sa primjenom klauzula o izvozu ruskih poljoprivrednih proizvoda.

  • Zaharova: Moskva osudila pokušaj Kijeva da napadne rusku nukleraku

    Zaharova: Moskva osudila pokušaj Kijeva da napadne rusku nukleraku

    Moskva je osudila planove Kijeva da upotrijebi terorističke metode protiv ruskih nuklearnih elektrana koje mogu izazvati nuklearnu katastrofu velikih razmjera u Evropi, izjavila je danas portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    Ona je ovo navela u saopštenju koje je izdato nakon ukrajinskog napada dronom na grad Kurčatov, koji se nalazi u blizini nuklearne elektrane Kursk, prenio je TASS.

    “Odlučno osuđujemo zlonamjerne planove Ukrajine da aktivno koristi terorističke metode protiv ruskih nuklearnih elektrana, što može dovesti do nuklearne katastrofe velikih razmjera u Evropi, navela je Zaharova.

    Ona je pozvala međunarodnu zajednicu i rukovodstvo Međunarodne agencije za atomsku energiju IAEA i UN da obrate pažnju na neodgovorno ponašanje Kijeva i oštro ga osude.

    Zaharova istakla da je kijevski režim krenuo putem terorizma i da je vjerovatna meta ukrajinske provokacije dronovima 14. jula bila je nuklearna elektrana Kursk.

    “U gradu Kurčatov u Kurskoj oblasti, gdje se nalazi nuklearna elektrana Kursk, 14. jula je pala i eksplodirala bespilotna letjelica. Zahvaljujući dobro koordinisanoj operaciji snaga PVO koje štite stanicu, kritično važna mjesta nisu oštećena. Niko nije povrijeđen”, naglasila je ona.

    Prema njenim riječima, vjerovatna meta nove ukrajinske provokacije bila je upravo nuklearna elektrana, što opet svjedoči da je kijevski režim krenuo putem metoda nuklearnog terorizma.

  • Zelenski: Pratimo sigurnosnu situaciju u Bjelorusiji, Rusija nastoji zaustaviti kontraofanzivu

    Zelenski: Pratimo sigurnosnu situaciju u Bjelorusiji, Rusija nastoji zaustaviti kontraofanzivu

    Ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski upozorio je svoju zemlju da Rusija ulaže sve raspoložive resurse u vojnu kampanju kako bi zaustavila kontraofanzivu kijevskih trupa.

    Komentari Zelenskog su uslijedili nakon što su ukrajinski zvaničnici ponovo priznali da operacija Ukrajine za potiskivanje ruskih snaga napreduje mnogo sporijim tempom nego što su očekivali.

    “Svi moramo vrlo jasno shvatiti, što je jasnije moguće, da ruske snage ulažu sve što mogu da zaustave naše ratnike”, rekao je Zelenski u svom večernjem obraćanju zemlji.

    Zelenski je također rekai da je dobio važan izvjeptaj o sigurosnoj situaciji u Bjelorusiji, koju pomno prati, iako nema velikih prijetnji trenutno,

    “Naš fokus je na liniji fronta”, rekao je Zelenski.

    Komentar ukrajinskog predsjednika o Bjelorusiji uslijedio je kada su se pojavile vijesti da je ruska paćenička grupa Wagner postigla dogovor o obuci bjeloruskih trupa.

    Ukrajinski general Oleksandr Tarnavskyi, komandant ukrajinskih snaga na jugu, rekao je nakon sastanka sa Zelenskim da njegove trupe “sistematski pomiču neprijatelje sa svojih položaja”.

  • “Zelenski i njegovi oficiri su u očaju”

    “Zelenski i njegovi oficiri su u očaju”

    Oružane snage Ukrajine izgubile su 26.000 vojnika tokom svoje propale kontraofanzive, a kijevski režim to pokušava da sakrije.

    To je izjavio bivši savetnik šefa Pentagona, pukovnik Daglas Mekgregor.

    “Ukrajinci su izgubili 26.000 ljudi (poginulih), a verovatno je isto toliko ranjeno”, rekao je Megregor u intervjuu političkom analitičaru Majklu Sevidžu.

    Kako ocenjuje, gubici ukrajinskih snaga tokom kontraofanzive su katastrofalni, a kijevski režim bezuspešno pokušava da sakrije tu neprijatnu istinu od celog sveta.

    “Zelenski i njegovi oficiri su u očaju. Oni shvataju da su već izgubili, a od njihovih Oružanih snaga neće ostati ništa”, istakao je pukovnik.

    On zaključuje da ukrajinskom predsedniku preostaje samo da se nada da će ga “učešće neke treće strane u sukobu” izbaviti iz ove užasne situacije.

    Podsetimo, ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu saopštio je ranije ove sedmice da je ukrajinska vojska od početka kontraofanzive izgubila preko 26.000 vojnika i 3.000 komada različitog naoružanja.

  • Ukrajinci priznali

    Ukrajinci priznali

    Ukrajina je danas priznala da njene trupe ne napreduju baš brzo u kontraofanzivi na istoku i jugu zemlje.

    Šef Kancelarije predsednika Ukrajine Andrij Jermak rekao je novinarima da su imali teške bitke, ali da zapadni saveznici ne vrše pritisak na Kijev da brže napreduje.

    “Sada se ne krećemo tako brzo. Ako vidimo da nešto nije u redu, reći ćemo. Nećemo prećutati celu stvar. Nema pritiska, samo pitanje: Kako da vam dodatno pomognemo? Jasno je da naši uspesi na bojnom polju utiču na sve što se dešava“, rekao je Jermak, a prenosi AFP.

    “Kijev neće pregovarati sa Rusijom dok ne povuče svoje trupe iz Ukrajine. Počećemo da razmišljamo o pregovorima tek nakon što ruske snage napuste našu teritoriju”, dodao je on.

  • “Vagner više ne postoji”

    “Vagner više ne postoji”

    Bivši britanski marinac Alan iz engleskog grada Plimauta, jedan je od stranih volontera koji se 16 meseci od početka rata u Ukrajini još bori sa Ukrajincima.

    Britanac je u Ukrajinu stigao u septembru 2022. godine, a uskoro će se vratiti na front.

    “Ukupno gledano, Rusi nisu jako dobri vojnici, međutim, nisu glupi. Bilo bi nesmotreno kada bismo pretpostavili da među njima nema pristojno obučenih i motivisanih vojnika. Oni su potentni borci, jako opasni. Artiljerija im je dobra, kao i jedinice za elektronsko ratovanje”, rekao je 58-godišnji Britanac koji novinarima The Guardiana nije hteo da otkrije svoje prezime.

    Jedinica u kojoj se Alan bori, a koja nosi ime “Da Vinčijevi vukovi”, mesecima je ratovala protiv plaćeničke grupe Vagner. Britanac je za vreme tih sukoba štitio “put života”, važan lanac snabdevanja koji su koristili ukrajinski borci u Bahmutu.

    Alan, iskusni borac koji je učestvovao i u Domovinskom ratu, pružao je podršku drugim jedinicama na terenu.

    “Skoro da smo stalno bili u bunkerima i rovovima. Delovalo je kao da smo u Prvom svetskom ratu. Ruska artiljerija je stalno udarala po nama. Bila je precizna i stalno smo morali da držimo glave pognutima”, rekao je Alan.

    Britanac kaže da danas u ukrajinskoj vojsci nema mnogo stranih volontera. Možda ih ima po 20-tak u svakoj jedinici, rekao je.

    Alan nije potpisao ugovor s Oružanim snagama Ukrajine, a njihov komandir pokriva svakodnevne troškove. Rusija tvrdi da su “Da Vinčijevi vukovi”, koja je dobila ime po Dmitru “Da Vičciju” Kotsjubailu, nacionalistička grupa koja gaji desničarske stavove.

    Alan veruje da će ukrajinska kontraofanziva uroditi plodom iako trenutno ide sporo. Ukrajinci traže slabu tačku u ruskoj odbrani, a Britanac kaže da će se na nju sručiti čim je pronađu.

    “Ovo me podseća na bitke koje su se vodile nakon iskrcavanja na Normandiji 1944. godine. Nešto je puklo i saveznici su stigli do Rajne. Pre ili kasnije, ruska logistika će posustati”, rekao je Alan.

    Bahmut nije bio greška

    Britanac smatra da krvava i dugotrajna bitka za ukrajinski grad Bahmut nije bila greška.

    “To je bio ogroman sukob. Naneli smo veliku štetu Vagneru. On više ne postoji kao borbena sila. Bahmut je bio Pirova pobeda za Rusiju”, rekao je Alan, koji je trenutno na pauzi od ratovanja.

    Dane provodi vežbajući gađanje kod Dnjepra ili u teretani. Britanac se nada da će deo svog znanja preneti mladim ukrajinskim borcima.

    “Učim ih kako da patroliraju, kako da pucati i kako da prežive. Ako morate stati na više od pet minuta, morate iskopati rupu”, dodao je Britanac.

  • Šta se dešava sa Vagnerovcima?

    Šta se dešava sa Vagnerovcima?

    Portparol Pentagona general Patrik Rajder izjavio je danas da “plaćenici Vagnera više ne učestvuju u vojnim operacijama u Ukrajini u značajnijem obimu”.

    Ova izjava usledila je posle dve nedelje od pobune ove vojne grupe u Rusiji, preneo je Rojters.

    “U ovom trenutku, ne vidimo da snage Vagnera učestvuju značajnije u borbenim operacijama u Ukrajini”, dodao je Rajder.

    Borci Vagnera su se borili u nekim od najžešćih i najopasnijih borbi tokom ruskog napada na Ukrajinu, ali nakon pobune 24. juna, Mosva je, podseća Rojters, dala opciju vojnicima Vagnera da napuste zemlju, da se priključe redovnoj vojsci ili da idu kućama.

    U sredu, rusko Ministarstvo odbrane je saopštilo da je završavalo sa Vagnerovom primopredajom oružja oružanim snagama Rusije.

  • “Kijev mora da dobije rat”

    “Kijev mora da dobije rat”

    Bivši premijer Velike Britanije Boris Džonson pozvao je Zapad da ne posustaje u podršci Ukrajini protiv Rusije i poručio da Kijev “mora da dobije rat”.

    On je u intervjuu za Si-En-En rekao da “ne može biti mogućeg izgovora” za odlaganje članstva Ukrajine u NATO-u.

    “Ne može biti mogućeg izgovora ili razloga da se i dalje zezamo i odlažemo. Poslednja preostala primedba je bila da će to biti provokativno za (ruskog predsednika) Vladimira Putina. Pa, videli smo šta se dešava kada nemate Ukrajinu u NATO, izbio je najgori rat u Evropi u poslednjih 80 godina”, rekao je Džonson.

    On je takođe upozorio na “zamor od Ukrajine”.

    “To je iscrpljenost ostatka sveta, a posebno pristalica Ukrajine, da se postaraju da pobede. Ali oni moraju da pobede – to je apsolutno ključno”, rekao je on.

    Džonson je, za razliku od vlade svoje države, podržao odluku Bajdenove administracije da Ukrajini pošalje kasetnu municiju.

    “Mislim da je predsednik Bajden učinio pravu stvar da ih snabdeva i što brže Ukrajinci budu mogli da ih iskoriste da povrate svoju teritoriju, više života će biti spaseno”, rekao je on.

    Njegovi komentari dolaze nakon što Ukrajina nije dobila poziv za članstvo u NATO-u, već je morala da se zadovolji obećanjem o nastavku pomoći.

    Britanski ministar odbrane Ben Volas rekao da njegova zemlja nije “Amazonova” služba za isporuku oružja Ukrajini i da bi Kijev mogao biti mudar da dozvoli svojim pristalicama da “vide zahvalnost”.

    Džonson je bio premijer kada je počela ruska Specijalna vojna operacija u Ukrajini 24. februara 2022. i nekoliko puta je posetio Kijev kako bi se sastao sa ukrajinskim predsednikom Vladimirom Zelenskim. Poznat je po svojim čvrstim proukrajinskim stavovima.