VRBAS Media

Oznaka: UIO

  • Stevandić: Dobar početak Tegeltije

    Stevandić: Dobar početak Tegeltije

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić ocijenio je da je dobro što Uprava za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH, nakon 20 godina rada sa sjedištem u Banjaluci, ima direktora iz Republike Srpske, te izrazio nadu da će ova institucija i dalje funkcionisati bez blokada.

    “Nadam se neće biti nikakve štete ni za jedan narod niti entitet i da će se sredstva raspoređivati prema regulisanim pravilima”, rekao je Stevandić novinarima u Banjaluci uoči svečanog prijema upriličenog povodom 20 godina rada UIO.

    On je ocijenio da je pozitivno što je na početku mandata direktora UIO Zorana Tegeltije spaseno 10.000 radnih mjesta usvajanjem odluke o pomjeranju granice za ulazak u PDV sistem.

    “Prag za PDV se pomjerio sa 50.000 na 100.000 KM, što će mnogima koji imaju male obrte omogućiti da isplaćuju plate, da ne sele u garaže i ulaze u sivu zonu. Nadam se da će biti još dobrih rješenja u mandatu Tegeltije”, istakao je Stevandić.

    Svečanom prijemu, koji je održavan u Muzeju savremene umjetnosti u Banjaluci, čiji je domaćin direktor UIO BiH Zoran Tegeltija, prisustvovala je i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, poslanici u Narodnoj skupštini i Parlamentarnoj skupštini BiH, predstavnici institucija, lokalnih zajednica i preduzeća.

  • Tegeltija preuzeo dužnost direktora Uprave za indirektno oporezivanje

    Tegeltija preuzeo dužnost direktora Uprave za indirektno oporezivanje

    Zoran Tegeltija, sada već bivši ministar finansija i trezora preuzeo je od Mire Džakule dužnost direktora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO).

    Prilikom primopredaje, Džakula je rekao da je na mjesto direktora došao 2011. godine te da je te godine naplaćeno 336 miliona KM u odnosu na prošlu godinu te da se tako nastavilo i u buduće.

    “Osigurali smo fiskalnu stabilnost Bosne i Hercegovine”, rekao je Džakula.

    On je rekao da je Tegeltija upoznat sa stanjem u UIO te da očekuje da stanje u UIO bude samo bolje.

    Sam Tegeltija rekao je da dolazi u instituciju koja je od izuzetne važnosti te da ima samo dva cilja i to da se poveća ukupan iznos prihoda i drugi cilj je bolji odnos sa građanima i privredom.

    “Potrebno je napraviti mnogo stvari i neke stvari treba promjeniti. Za dvadeset godina postojanja UIO je imala dva direktora i moraju da se izvrše i kadrovske promjene i tehničke”, rekao je Tegeltija dodajući da će od Savjeta ministara BIH tražiti da se omogući zapošljavanje mladih ljudi i sa fakulteta.

    On je rekao da se nada da će uprava biti bolja u narednoj godini.

    Odgovarajući na pitanje o korupcionim aferama u UIO Džakula je rekao da nije na direktoru da se bavi time te da UIO sarađuje i da je podnijela više od hiljadu krivičnih prijava.

    Govoreći o poslovnom prostoru koji UIO planira nabaviti, Džakula je rekao da to pitanje javnost doživljava kao političko te da je UIO nabavila prostore u Tuzli, Mostaru i Sarajevu te da još od 2007. godine radi se na nabavci sjedišta UIO.

    “Da sam imao osigurana sredstva zgrada bi bila osigurana i moja je najveća žalost što nismo uspjeli osigurati bolje uslove za zaposlene”, rekao je Džakula ističući da se UIO od 2007. godine obraćala svim gradonačelnicima Banjaluke da se pronađe parcela da se gradi zgradi ali da od aktuelnog gradonačelnika nisu dobili ni odgovor.

  • Tegeltija: Na čelu UIO biće Srbin iz Republike Srpske

    Tegeltija: Na čelu UIO biće Srbin iz Republike Srpske

    Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Zoran Tegeltija izjavio je da će na čelu Uprave za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH u narednom periodu biti Srbin iz Republike Srpske.

    Tegeltija je rekao da konkursna procedura pokazati ko će tačno biti direktor UIO.

    “Prilikom formiranja UIO prije 20 godina dogovoreno je da prvi direktor bude iz Federacije BiH /FBiH/, a drugi iz Republike Srpske. Naravno, političkim preslagivanjima je i drugi mandat bio iz FBiH, i nikada do sada na čelu Uprave nije bio Srbin”, ukazao je Tegeltija.

    On je dodao da je tako odlučeno prilikom dogovora o principima za formiranje vlasti na nivou BiH, nakon čega je Savjet ministara donio i odluku da se raspiše konkurs za izbor direktora Uprave za indirektno oporezivanje.

    Tegeltija, koji je kadar SNSD-a, napomenuo je da je sadašnjem direktoru UIO Miru DŽakuli mandat istekao u julu 2020. godine, te da su stvorene sve pretpostavke da se sprovede procedura i da se nakon 20 godina na čelu Uprave nađe Srbin iz Republike Srpske.

    Upitan da prokomentariše izjavu predsjednika SDP-a Nermin Nikšića koji je rekao da nema namjeru da UIO prepusti SNSD-u, pošto je ministar finansija i trezora iz te stranke, Tegeltija je rekao da javno ne komentariše istupe ljudi sa kojima sarađuje, posebno ne razgovore koje su zajedno vodili.

    “Za ovih 20 godina od kada postoji UIO, 16 godina ministar finansija je bio iz FBiH i 20 godina su bili direktori iz FBiH. Ne želim da komentarišem to što govori gospodin Nikšić. Vjerovatno ima svoje razloge i motive”, rekao je Tegeltija za BHRT, prenosi Srna.

    On je istakao da je bio sastanak na kojem je dogovarana raspodjela institucija, kojem su prisustvovala dva predstavnika iz Republike Srpske i devet iz FBiH, od kojih su dva bila iz SDP-a.

    “Mi znamo šta smo u tom trenutku dogovorili. Zabrinjava činjenica da ono što mi dogovaramo na tim sastancima, počnu da dolaze neka drugačija tumačenja svih ljudi koji su tu bili prisutni. Da li je promjena stavova rezultat nekih unutrašnjih njihovih odnosa? Možda je razlog i to što nije formirana vlast u FBiH”, naveo je Tegeltija.

    On je naglasio da ministri iz Savjeta ministara koji dolaze iz FBiH u principu poštuju sve međusobne dogovore.

    “Tipičan primjer tih dogovora bila je sjednica Savjeta ministara na kojoj se razgovaralo o kadrovskim rješenjima. Sve principe koje smo dogovorili smo i realizovali. Na narednoj sjednici ponovo će biti neke tačke oko kojih nije bilo saglasnosti u prethodnom periodu i to će pokazati da li su predstavnici okupljeni oko SDP-a spremni ispoštovati dogovore ili ćemo se vratiti u neku fazu blokade”, istakao je Tegeltija.

    On je upozorio da svako nepoštovanje dogovora vodi u blokade, koje, kako je naveo, nikome ništa dobro nisu donijele.

    “Kada smo postizali dogovore, niko nikoga ničim nije uslovljavao, pa ni raspodjelom pozicija. Smatram da bi bilo fer i korektno da dogovor bude i ispoštovan”, zaključio je Tegeltija.

  • Rast prihoda u ovoj godini 14,8 odsto

    Rast prihoda u ovoj godini 14,8 odsto

    Projektovana stopa rasta prihoda od indirektnih poreza u BiH za ovu godinu godinu iznosi 14,8 odsto, navodi Odjeljenje za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

    Najznačajnije mjesto u indirektnim porezima ima PDV sa projektovanim iznosom prihoda od 4,35 milijardi KM ili više za 16 odsto nego u prošloj godini.

    Projekcija rasta je zasnovana na kretanjima i projekcijama makroekonomskih pokazatelja, te na sezonskoj šemi naplate, gdje se navodi da je u septembru ostvaren vrlo visok rast neto PDV-a od 30,4 odsto, što je kumulativnu stopu rasta za devet mjeseci ove godine dovelo na 18,4 odsto.

    Prihod od akciza za ovu godinu projektovan je na 1,45 milijardi KM, dok je projektovani prihod od putarine veći od 650 miliona KM i oba ova projektovana prihoda imaju rast u odnosu prošlu godinu.

    Projektovan prihod od carine je 307,2 miliona KM i takođe ima rast u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu se projekcija rasta zasniva na postojećim trendovima naplate i kretanju uvoza.

    Projektovana stopa rasta prihoda od indirektnih poreza za narednu godinu je tri odsto, za 2023. godinu je 2,8 odsto, a za 2024. godinu 3,1 odsto.

    Ključno uporište za ove projekcije rasta predstavljaju predviđena kretanja privredne aktivnosti u eksternom okruženju, gdje se u periodu od 2022. do 2024. godine u BiH očekuje prosječna stopa realnog ekonomskog rasta od oko 3,5 odsto na godišnjem nivou.

    U biltenu Odjeljenja UIO navodi se i da postoje visoki rizici za ostvarenje projekcija prihoda od indirektnih poreza imajući u vidu ogromne nepoznanice o jačini i trajanju šoka uzrokovanog pandemijom virusa korona.

    Ostvarenje projektovanog nivoa prihoda od indirektnih poreza podložno je svim rizicima za ostvarenje projektovanih makroekonomskih pokazatelja, kao i rizicima koji se odnose na samu naplatu prihoda od indirektnih poreza.

  • UIO BiH godinu dana izbjegava isplatiti novac Banjalučaninu: Desetine miliona za novu zgradu, ali nemaju 5.000 KM

    UIO BiH godinu dana izbjegava isplatiti novac Banjalučaninu: Desetine miliona za novu zgradu, ali nemaju 5.000 KM

    UIO BiH na svojim računima ima desetine miliona maraka, među kojima je i novac namijenjen za kupovinu nove zgrade, a istovremeno odbija da postupi po rješenju Suda BiH i Banjalučaninu Danielu Kresojeviću isplati iznos od 5.000 maraka sa kamatama.

    Sud BiH krajem prošle godine odredio je prinudno izvršenje protiv UIO BiH i još ranije naredio da ova institucija isplati banjalučkoj firmi “Gas sistem” d.o.o. iznos od 5.000 maraka s kamatom i troškovima postupka.

    Da apsurd bude veći, UIO je Kresojeviću, vlasniku firme “Gas sistem” d.o.o. iz Banjaluke, uredno odobrila povrat depozita uplaćenog kao osiguranje plaćanja eventualnog carinskog duga nakon uvoza automobila iz Holandije.

    Nakon što je Kresojević dokazao da automobil koji je uvezao posjeduje preferencijalno porijeklo, odnosno EUR1 obrazac, otišao je do banke po svoj novac, ali je tada otkrio da je bio žrtva dobro osmišljene prevare u režiji državne institucije.

    Naime, UIO BiH je zatražila od Kresojevića da uplati novac na račun koji je u kritično vrijeme već bio blokiran zbog tužbe Republike Srpske protiv UIO, o čemu je portal Srpskainfo ranije detaljno pisao.

    Ovakav apsurd može se vidjeti samo u BiH, jer je UIO prvo odobrila povrat depozita, a zatim obavijestila Kresojevića kako nema novca da ga isplati, jer su računi ispražnjeni.

    Posebno otežavajuća okolnost po državnu instituciju je ta što sporni novac uopšte nije bio njihov, već novac Kresojevića koji je bio deponovan na “sigurnom”.

    Revoltirani Banjalučanin se u cilju zaštite svojih prava tada obratio Sudu BiH, koji je donio rješenje u njegovu korist, ali UIO BiH do danas nije vratila novac i različitim mahinacijama odbija da to učini i dalje.

    – Ukoliko dužnik (UIO BiH) ne postupi u roku od osam dana, izvršenje će se provesti pljenidbom novčanih sredstava dužnika koja ima kod UniCredit banke d.d. Mostar, te se nalaže UniCredit banci da sa računa dužnika izvrši plenidbu sredstava nakon pravosnažnosti rješenja o izvršenju u iznosu od 5.121,63 KM sa zakonskom zateznom kamatom od 24. jula 2020. godine – navodilo se u odluci Suda BiH koja do danas nije realizovana.

    Od ovog datuma prošlo je više od godinu dana, a Banjalučaninu još uvijek nije vraćen njegov novac.

    U međuvremenu, UIO je u svojoj žalbi, između ostalog, upoznala Sud BiH da je zbog presude po tužbi Republike Srpske s depozitnih računa u više banaka ostala bez 1,8 miliona maraka.

    UIO BiH je dalje objasnila kako su sredstva sa ispražnjenih računa bila “alat” ove institucije za obavljanje djelatnosti.

    Drugim riječima, kako su depozitni računi ispražnjeni, tako UIO BiH tvrdi da nema novca da isplati Banjalučanina. U svojoj žalbi čak ističu da račun Trezora BiH, s kojeg bi se trebala namiriti šteta u konkretnom slučaju, nije račun UIO BiH!

    – Ovo je nečuveno. Uplatio sam novac, iako sam tražio da se to pokrije bankarskom garancijom, ali ne, novac sam morao uplatiti. Nisam znao da ga uplaćujem na račun koji je već bio blokiran. To su mi rekli tek kada sam tražio svoje pare nazad – objasnio je Kresojević.

    Ogorčeni Banjalučanin ne može vjerovati da u njegovom slučaju nije pomogla ni odluka Suda BiH koja bi u svakoj normalnoj državi bila obavezujuća.

    – Pitam se samo kako imaju novca za zgradu od 100 miliona maraka,a nemaju novca kada su u pitanju građani- izjavio je Kresojević dodavši kako neće stati u traženju pravde.

    U žalbi koju je UIO BiH nedavno dostavila Sudu BiH “objašnjeno” je između ostalog kako je nesporno da je Kresojeviću odobren povrat novca. Međutim, pravdaju se kako je sa depozitnih računa u bankama koje posluju u Republici Srpskoj u međuvremenu skinuto 1,8 miliona maraka, kako bi se naplatio iznos od 15 miliona maraka po tužbi Srpske.

    UIO konstatuje kako su upravo depozitni računi bili “alat” u radu ove institucije za obavljanje poslova zbog kojih je osnovana.

    Predrag Herbez
    Banjalučanin nije jedini

    Advokat Predrag Herbez objasnio je da je “Gas sistem” d.o.o. 7. oktobra 2019. godine po carinskoj deklaraciji broj IMH 19924 uvezao putničko vozilo s validnim obrascem EUR 1, izdatim od strane prodavca, odnosno da se radi o robi iz EU s preferencijalnim porijeklom.

    – Carinska ispostava Banjaluka je predmetni obrazac EUR1 poslala na provjeru, a za to vrijeme je zatražila da “Gas sistem” d.o.o. položi gotovinski depozit za osiguranja plaćanja eventualnog carinskog duga u iznosu od 5.121,63 KM, što je i učinjeno. Nakon provjere obrasca EUR1 od strane zemlje izvoznice, ustanovljeno je da je isti vjerodostojan, nakon čega je Carinska ispostava Banjaluka donijela rješenje broj 03/6-4/I-16-18-9-167-1/19 od 9. jula ove godine o povratu plaćenog gotovinskog depozita – objasnio je Herbez.

    Iako su prošla četiri mjeseca od dana donošenja rješenja o povratu novca, UIO BiH ne vraća naplaćeni iznos.

    – Sudu BiH sam zbog svega podnio prijedlog za izvršenje na osnovu predmetnog rješenja – dodao je Herbez, istakavši da slučaj Kresojevića nije jedini slučaj gdje UIO BiH ne vraća sredstva koja naplaćuje po odnosu gotovinskog depozita.

  • UIO o kupovini zgrade: Ponuđeni objekat od 97 miliona KM ispunjava sve što tražimo

    UIO o kupovini zgrade: Ponuđeni objekat od 97 miliona KM ispunjava sve što tražimo

    Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH saopštila je danas kako njihovi zaposleni u Centralnoj kancelariji i Regionalnom centru u Banjoj Luci “rade u neadekvatnim uslovima”, navodeći potrebnu kvadraturu, te da je ekspertski tim vještaka utvrdio da ponuđeni objekat od 97,430 miliona KM ispunjava sve tražene uslove.

    Opisujući genezu pokušaja da riješe pitanja smještaja zaposlenih u Banjoj Luci od 2004. godine od kada, kako ističu, nemaju riješeno to pitanje, iz UIO navode da im “sadašnji prostori ne pružaju ni minimalne uslove za organizacione potrebe i odvijanje poslovnih procesa Uprave”.
    U saopštenju je navedeno da je za potrebe Centralne kancelarije potrebno 8.500 metara kvadratnih kancelarijskog prostora, a za potrebe Regionalnog centra Banja Luka 3.500 metara kvadratnih kancelarijskog prostora, te 3.000 metara kvadratnih površine tehničkog prostora, s tim da te površine predstavljaju okvirne površine.


    Kako je istaknuto, moguća su odstupanja plus-minus 10 posto te je zahtijevano da kvalitet gradnje i funkcionalnost objekta budu prvoklasni.

    Uslovi su propisani raspisivanjem javnog oglasa za prikupljanje ponuda za nabavku poslovnog objekta 3. decembra 2020, a do roka određenog za prijem ponuda, kako su naveli, dostavljena je jedna prihvatljiva ponuda.

    Kako su napomenuli, ekspertski tim vještaka Centra za vještačenje i procjenjivanje “ZENIT” iz Banje Luke je procijenio da ponuđeni poslovni objekat za smještaj u Banjoj Luci ispunjava uslove propisane tenderskom dokumentacijom.

    Ocijenjeno je i da je “ponuđena cijena ponuđača od 84.249.000 KM bez PDV-a, odnosno za iznos od 98.571 KM sa PDV-om manja od tržišne vrijednosti navedenog objekta koja je utvrđena od ekspertskog tima vještaka na dan vještačenja”.

    “Navedeni tim je procijenio tržišnu vrijednost ovog poslovnog objekta na iznos od 97.430.000 KM bez PDV-a, kao realnu tržišnu vrijednost, s obzirom na kretanja cijena na tržištu nekretnina u Banjaluci na dan procjene. Kako je ekspertski tim vještaka utvrdio da ponuđeni poslovni objekat ispunjava sve tražene uslove, a njegova procijenjena vrijednost je veća od ponuđene cijene ponuđača, Komisija za provođenje procedure je shodno tome preporučila da se donese odluka u skladu sa utvrđenim stanjem”, ističe se u saopštenju.

    O utvrđenom stanju ova Uprava je informisala Upravni odbor i od njega je, kako su naveli, dobila saglasnost za preduzimanje daljih aktivnosti na rješavanju ovog pitanja, a potom su se, kažu, pismenim putem obratili Vijeću ministara i zatražili obezbjeđenje nedostajućih sredstava.


    Prethodno su naveli da im je Vijeće ministara krajem 2013. godine odobrio 36 miliona KM za nabavku poslovnog objekta u Banjoj Luci i 1,9 miliona za njegovo opremanje.

    Iz Uprave su naveli da će nastojati da se u budućnosti riješi pitanje smještaja za zaposlene u Centralnj kancelariji i Regionalnom centru Banjaluka na zakonit način i uz propisane procedure.

    Kako su naglasili, značaj i rezultati koje ova Uprava ostvaruje opredjeljuju menadžment UIO na rješavanje ovog važnog pitanja, što bi trebalo, kako smatraju, da bude interes svih u BiH.

    U saopštenju su napomenuli da su ukazivali na nedostatak ponuda adekvatnog poslovnog objekta u Banjoj Luci i u izvještajima o realizaciji i preporuka Kancelarije za reviziju institucija BiH za 2015. 2016. 2017. i 2018. godinu.

  • Ilić o gradskom zemljištu za zgradu UIO BiH “Stanivuković želi još jednu političku priču”

    Ilić o gradskom zemljištu za zgradu UIO BiH “Stanivuković želi još jednu političku priču”

    Skupština grada Banjaluka jedina može da dodijeli zemljište i svima je jasno da gradonačelnik Draško Stanivuković nema takvu ambiciju, već želi da napravi još jednu političku priču, izjavio je danas predsjednik gradske Skupštine Mladen Ilić.

    Povodom izjave Stanivukovića da će dodijeliti zemljište za izgradnju zgrade Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, moram da kažem da je Skupština grada Banjaluka jedina koja može da dodijeli bilo kakvo zemljište, odnosno da raspoređuje imovinu grada – rekao je Ilić za Alternativnu televiziju.

    On je istakao da je jasno da Stanivuković nema takvu ambiciju, već da napravi još jednu političku priču o toj temi.

    – Malo je degutantno i ironično da je čovjek, koji je takoreći zabranio republičkim institucijama, odnosno institucijama Srpske u gradu Banjaluka da budu u prostorijama, odnosno ne daje im te prostore po posebnoj namjeni, nego želi da plaćaju po punoj cijeni, isključivo zbog političkog revolta prema republičkim institucijama, sada jednoj instituciji koja je na nivou BiH želi nešto da pokloni – kaže Ilić.

    On je podsjetio da je riječ o iznosu koji je veći od nekoliko miliona maraka.

    – Na taj način žalimo se i pravimo određene ustupke kada je riječ o novoj gradskoj administraciji, da nema dovoljno novca za razne projekte, a sad želimo nekome da poklonimo nekoliko miliona – dodao je Ilić.

    Predsjednik Skupštine grada ocijenio je da je bitno da se svi bave pozicijama za koje su izabrani.

    – Mislim da je važno da se držimo pozicija koje obavljamo, a to je u ovom momentu i Stanivukovićeva i moja lokalni nivo grada Banjaluka, ne treba voditi neke politički ratove sa nekim nevidljivim protivnicima u ovom slučaju – rekao je Ilić.

    Stanivuković je rekao da je grad Banjaluka spreman da pokloni zemlju za izgradnju nove zgrade UIO BiH.

    Poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Branislav Borenović, koji je i lider ove stranke, nedavno je kritikovao Upravu za indirektno oporezivanje BiH koja je tražila da joj se odobri dodatnih 63 miliona KM za kupovinu zgrade.

    Borenović je tada rekao da je zahtjev koji je uputila UIO Savjetu ministara “krajnje drzak i neosnovan”.

  • Borenović: Potez Savjeta ministara drzak

    Borenović: Potez Savjeta ministara drzak

    Zahtjev UIO BiH za odobravanje dodatna 63 miliona KM za kupovinu zgrade, koji je upućen Savjetu ministara, krajnje je drzak i neosnovan, rekao je predsjednik PDPa i poslanik u Predstavničkom domu BiH Branislav Borenović.

    Borenović podsjeća da je inicijativa o poništavanju javne nabavke kupovine zgrade u centru Banjaluke koja je skoro tri puta viša od već odobrene cijene, usvojena u parlamentu.

    “Imali su 12 godina da kupe zgradu za odobrenih 38 miliona KM, da bi se sada sjetili da im treba baš ona od skoro 100 miliona, u vlasništvu firme bliske vladajućoj strukturi”, kaže Borenović