Neravnomjerna raspodjela javnih prihoda s federalnog nivoa Tuzlanski kanton je dovela u nepovoljan finansijski položaj, zbog čega ta regija nema mogućnost razvoja. Nadležni moraju posezati za kreditnim sredstvima kako bi mogli izaći na kraj s obavezama.
Vlada Tuzlanskog kantona nedavno je utvrdila prijedlog izmjena i dopuna kantonalnog budžeta za 2021. godinu. Prema prijedlogu, budžet iznosi 439.051.149 KM, što predstavlja povećanje za šest miliona KM ili okvirno 1,3 posto u odnosu na prvobitni dokument.
Između ostalog, pozicija kapitalnih ulaganja povećana je za milion KM, a shodno izmjenama i dopunama budžeta, za kapitalne investicije će biti izdvojeno 2,5 miliona KM.
Također, ni poljoprivrednici neće biti zakinuti, s obzirom na to da im je umjesto ranije predviđenih 4,5 miliona rebalansom naznačeno sedam miliona maraka. Sve navedeno potvrdila je i Kantonalna skupština na posljednjoj sjednici koju je održala.
Nedostatke pokrivaju kreditom
Iako po povećanju brojeva djeluje kao da budžet normalno funkcionira, stanje je dugoročnije gledano prilično teško, uzmemo li u obzir da u konačnici najmnogoljudniji kanton u Federaciji BiH nedostajuća sredstva nadomješta kreditima.
Kantonalni ministar finansija Vedran Lakić u razgovoru za Klix.ba trenutno stanje u budžetu ocjenjuje stabilnim, istaknuvši da se sve zakonske obaveze izvršavaju na vrijeme.
“Nemamo dospjelih, a neisplaćenih obaveza. Kada je riječ o prihodovnoj strani, zabilježili smo blago povećanje prihoda u odnosu na prošlu godinu, kada je došlo do drastičnog smanjenja. Ali, to opet nije dovoljno kako bismo finansijsku godinu završili onako kako je planirano, odnosno da se sve obaveze iz budžeta izmire”, kaže Lakić.
Za izmirivanje svih obaveza koje im se nameću do kraja ove godine, nadležnima u Tuzlanskom kantonu nedostaje 39 miliona konvertibilnih maraka, koje očekuju od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Ova sredstva su uvrštena u rebalans budžeta i bez njih kanton neće moći funkcionisati.
“U iščekivanju smo pozitivnih informacija s federalnog nivoa, kako bi se ova sredstva od MMF-a našla u budžetu Tuzlanskog kantona, kao što je to bio slučaj i u 2020. godini, ali još uvijek nemamo zvaničnu potvrdu. Naš stav je da nam ova sredstva budu na raspolaganju što prije, kako bismo bili 100 posto sigurni da ćemo moći realizovati sve svoje obaveze u 2021. godini”, navodi Lakić.
U slučaju da ovaj kanton ne dobije novac od MMF-a, nadležni će morati potražiti alternativne mogućnosti za osiguravanje nedostajućih sredstava, putem kreditnog zaduženja ili kroz neki drugi vid finansijske potpore.
S druge strane, ekonomski oporavak Tuzlanskog kantona od posljedica korona-krize i dalje traje, a novac koji je dosad Kantonalna vlada usmjerila privredi, Lakić ne smatra opterećenjem.
“U većini slučajeva ova sredstva smo dodjeljivali privrednom sektoru, a sami znamo da je on generator razvoja Tuzlanskog kantona i svaka pomoć koja bude usmjerena svakako će imati pozitivne posljedice i na kantonalni budžet. Kratkoročno gledajući, to je možda bilo izazovno, ali dugoročno smatramo da trebamo pomoći svima onima kojima je pandemija prouzrokovala finansijske posljedice”, ističe Lakić.
Ključ problema
Inače, ključ višegodišnjeg lošeg ekonomskog položaja Tuzlanskog kantona, prema stavu resornog ministra, leži u neravnomjernoj raspodjeli javnih prihoda s nivoa Federacije BiH.
“Ravnomjernija raspodjela javnih prihoda u potpunosti bi nam olakšala funkcionisanje jer bismo time riješili najveći dio nedostajućih sredstava. Budžet kantona kakav smo naslijedili, ali i kakav je bio u prethodnim godinama, ne može imati karakter razvojnog, jer mi većinu sredstava raspodijelimo na zakonske obaveze, plate budžetskih korisnika, pripadnika boračke populacije, socijalna davanja i druge zakonom propisane obaveze”, naglasio je Lakić.
Da bi se Tuzlanski kanton mogao razvijati novcem iz budžeta, potrebno je zabilježiti znatno povećanje njegovih sredstava, a dok se to ne desi, nažalost, najmnogoljudnija regija u Federaciji BiH “preživljavat” će uz pomoć kredita.
