Oznaka: tužilaštvo bih

  • Može li Dodik biti procesuiran? “Srpska će zabraniti primjenu Ešdaunovog i donijeti svoj zakon o imunitetu”

    Može li Dodik biti procesuiran? “Srpska će zabraniti primjenu Ešdaunovog i donijeti svoj zakon o imunitetu”

    Pitanje broj jedan je hoće li i može li biti formiran predmet u Tužilaštvu BiH protiv člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, zbog njegovih izjava u posljednje vrijeme?!

    Nakon što je državni tužilac Džermin Pašić zatražio hitno formiranje predmeta protiv srpskog člana Predsjedništva BiH zbog, kako je naveo, medijskih istupa Milorada Dodika u kojima iskazuje „prijetnje teritorijalnom integritetu i najvišim institucijama BiH“, Dodikovi savjetnici poručuju da bi njegovo hapšenje bilo kršenje Dejtona i da je na djelu osuđivanje cijelog srpskog naroda.

    Savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH, Milan Tegeltija, izjavio je da Dodik ima imunitet od krivičnog gonjenja kroz funkciju koju obavlja.

    – Svaki pokušaj njegovog hapšenja, dok zbog posla mora boraviti u Sarajevu, bio bi teško kršenje Dejtona i uvelo bi BiH u nepredvidiv razvoj događaja – rekao je Tegeltija i dodao da je Dejtonski sporazum najviši akt BiH i iznad je svakog zakona.

    On dalje objašnjava da njegova tvrdnja o imunitetu srpskog člana Predsjedništva nije vezana za Zakon o imunitetu BIH, već direktno za Aneks 3 Dejtonskog sporazuma, i to član 6, te dokument druge sjednice Konferencije o ljudskoj dimenziji Konferencije o bezbjednosti i saradnji u Evropi, stav 7, koji kaže: “Kako bi osigurale da volja naroda bude temelj autoriteta vlasti, države sudionice će osigurati da se kandidati koji dobiju potreban broj glasova predviđen zakonom propisno uvedu u dužnost te da im se dopusti da tamo i ostanu sve do isteka mandata, odnosno prestanka njihove službe, na drugi način regulisan zakonom, u skladu s demokratskim parlamentarnim i ustavnim postupkom“.

    – Položaj člana Predsjedništva je funkcija direktno izabrana na izborima i shodno tome podleže ovim odredbama Dejtonskog sporazuma. Zbog toga bi akcije usmjerene na hapšenje srpskog člana Predsjedništva zbog stavova koje iznosi u tom svojstvu bile direktno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, i to njegovog Aneksa 3 – poručio je Tegeltija.

    U skladu s Aneksom 3 Dejtonskog sporazuma, savjetnik SNSD za pravna pitanja Marko Šukalo objašnjava da je konačni autoritet vlasti narodna volja i njegova suverenost, te dodaje da Dodiku nijedan sud ne može suditi za političke postupke.

    – S obzirom na to da je Dodik izabran narodnom voljom, on ima prava i obaveze da zastupa volju naroda i nijedan sud mu ne može suditi za njegove političke postupke. Da budemo jasni, ovde je na djelu osuđivanje srpskog naroda i Republike Srpske, a kroz instituciju srpskog člana Predsjedništva – kaže Šukalo za Srpskainfo.

    Dodaje da će Narodna skupština RS zabraniti na svojoj teritoriji primjenu svih zakona kojima je izvršen prenos nadležnosti sa Srpske na BiH.

    – Među tim zakonima je i Zakon o imunitetu BiH, koji je nametnuo Pedi Ešdaun. Srpska će donijeti svoj zakon o imunitetu i završićemo sa farsom koju nam decenijama nameću Sarajevo i visoki predstavnici – zaključio je Šukalo.

    Član 12 Poslovnika o radu Predsjedništva kaže da „svi članovi Predsjedništva za vrijeme obavljanja svojih dužnosti uživaju imunitet u skladu sa zakonima BiH“. Član 3 Zakona o imunitetu BiH kaže da „članovi Predsjedništva BiH i članovi Savjeta ministara BiH neće biti građanski odgovorni za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti u Predsjedništvu BiH, odnosno Savjetu ministara BiH“.

    Dalje je u članu 4 pomenutog Zakona navedeno da “na imunitet koji imaju, osobe iz člana 3 ovog zakona mogu se pozvati u bilo koje vrijeme za postupke izvršene u okviru njihovih dužnosti u navedenim institucijama, ali se on ne može smatrati opštom preprekom za krivično gonjenje ili pokretanje parničnog postupka”.

    Borenović: Legitimitet po potrebi
    Branislav Borenović, predsjednik PDP, kaže da se Dodik sada sjetio da, u svoju ličnu odbranu, osporava ustavnost Suda i Tužilaštva BiH, a prije skoro deset godina je NSRS izglasala još jedan prijedlog Dodikovog referenduma o ukidanju ovih institucija, ali je i to, kaže, kao i drugi referendumi i mnogi zaključci NSRS, koji su mu očigledno trebali samo da posluže za dnevno-političke svrhe, ostali mrtvo slovo na papiru.

    – Potpuno isto kao i zaključak NSRS iz 2019. godine o reformi Suda i Tužilaštva. Ne sjećam se da se tako borio protiv pravosudnih institucija BiH kada ih je, kao predsjednik VSTS, pod ključ stavio njegov stranački vojnik Tegeltija, pa niti jedan ozbiljan slučaj korupcije nije doveden do kraja. Ili kada je SNSD ulagao žalbu baš Sudu BiH zbog ponavljanja izbora u Doboju, na kojim je počinjena neviđena izborna pljačka. Dakle, više od decenije unazad slušamo samo priče, a te institucije su im legitimne ili ne u odnosu na to kako im u datom momentu zatreba – kaže predsjednik PDP za Srpskainfo.

  • Tužioci zatražili formiranje predmeta protiv Milorada Dodika

    Tužioci zatražili formiranje predmeta protiv Milorada Dodika

    U Tužilaštvu Bosne i Hercegovine zatraženo je hitno formiranje predmeta zbog medijskih istupa člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika u kojima iskazuje prijetnje teritorijalnom integritetu i najvišim institucijama BiH.

    Ovo je za portal Klix.ba potvrdio tužilac Džermin Pašić koji kaže da ja sam službenom korespodencijom zatražio formiranje predmeta. Pašiću su se kasnije pridružili tužioci Izet Odobašić, Elvira Stanojlović i Saša Sarajlić.

    “Poštovani, u odnosu na medijske istupe člana Predsjedništva BiH Dodik Milorada u kojima iskazuje prijetnje teritorijalnom integritetu i najvišim institucijama BiH, na način u kojem se u stepenu osnova sumnje ispunjavaju obilježja krivičnog djela iz Glave XVI Krivičnog zakona BiH, ukoliko to već nije učinjeno, iniciram hitno formiranje predmeta, a sve sa ciljem pravovremenog djelovanja Tužilaštva BiH i krivičnopravne zaštite integriteta BiH”, napisao je Pašić kako saznajemo.

    Pašić je naveo i kako prema utvrđenoj proceduri, on sam ne može formirati predmet po službenoj dužnosti, ali da to trebaju učiniti nadležni tužioci.

    “U ispunjavanju osnovne dužnosti svakog tužioca u skladu sa članom 35. Zakona o krivičnom postupku BiH, a kako prema utvrđenoj proceduri formiranje i signiranje predmeta spisa nisam u mogućnosti djelovati ex oficio (odnosno, sam otvoriti predmet) pozivam na preduzimanje potrebnih mjera u cilju sprovođenja istrage, u predmetu koji će u skladu sa Pravilnikom o TCMS-u biti dodijeljen nekom od tužilaca Tužilaštva BiH”, napisao je Pašić.

    Nakon ovog zahtjeva čeka se odobrenje od Gordana Tadić, koja još uvijek obnaša funkciju glavne tužiteljice.

    Milorad Dodik posljednjih dana dodatno je radikalizirao svoje i onako ekstremne stavove te je u više navrata nagovijesti rušenje ustavnog poretka i raspad države Bosne i Hercegovine.

  • Nova krivična prijava protiv Mehmedagića i ostalih

    Nova krivična prijava protiv Mehmedagića i ostalih

    Tužilaštvu BiH podnesena je nova krivična prijava protiv direktora Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH Osmana Mehmedagića, bivšeg radnika OBA Muriza Druškića, ali i pomoćnika ministra bezbjednosti u Savjetu ministara Samira Rizve i Mate Miletića, te rukovodioca bezbjednosnog organa u Ministarstvu bezbjednosti Muniba Isakovića, potvrđeno je Srni iz Tužilaštva BiH.

    Prijavu je, kako je potvrđeno u Tužilaštvu BiH, podnijelo 12 policijskih pripadnika, među kojima su policijski službenici MUP-a Kantona Sarajevo, Agencije za istrage i zaštitu, Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, ali i zaposleni Ministarstva bezbjednosti u Savjetu ministara koji su naveli da su “žrtve nezakonitog rada direktora OBA”.

    “Možemo potvrditi da je prijava zaprimljena”, rekao je portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić.

    Krivična prijava je podnesena zbog sumnje da su Mehmedagić i ostali, kao organizovana grupa, počinili krivična djela zloupotreba službenog položaja, nesavjestan rad u službi, odavanje tajnih podataka, primanje dara i drugih oblika koristi za trgovinu utjecajem, ucjene iz Krivičnog zakona BiH.

    Prijava je podnesena zbog afere “Snimak” i audio-snimaka razgovora Mehmedagića i glavnog tužioca Tužilaštva BiH Gordane Tadić, koji je nedavno objavljen u medijima.

  • Zločini nad zarobljenim srpskim civilima i vojnicima: Tužilaštvo za Mahmuljina traži 20 godina robije

    Zločini nad zarobljenim srpskim civilima i vojnicima: Tužilaštvo za Mahmuljina traži 20 godina robije

    Tužilaštvo BiH zatražilo je danas od Apelacionog vijeća Suda BiH da komandantu Trećeg korpusa takozvane Armije BiH Sakibu Mahmuljinu izrekne maksimalnu zatvorsku kaznu od 20 godina za zločine nad zarobljenim srpskim civilima i vojnicima na području Zavidovića i Vozuće 1995. godine.

    Na ročištu, na kojem je ispitana prvostepena presuda od 22. januara, kojom je Mahmuljin osuđen na 10 godina, Tužilaštvo i odbrana su u najkraćem obrazložili svoje žalbe, koje su u pisanoj formi dostavili Sudskom vijeću.

    Tužilac Vladimir Simović, koji je danas mijenjao opravdano odsutnog kolegu Milanka Kajganića, naveo je da bi za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, za zločin protiv ratnih zarobljenika, te za ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika, za koje je Mahmuljin osuđen, jedina opravdana i svrsishodna kazna bila ona maksimalna.

    “Za ratni zločin protiv civilnog stanovništva Sudsko vijeće je osudilo Mahmuljina na kaznu zatvora od jedne godine, za zločin protiv ratnih zarobljenika na dvije godine, a za ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika na osam godina, te mu je izrečena jedinstvena kazna od 10 godina zatvora”, podsjetio je Simović i istakao da je za svako djelo izrečena blaga kazna.

    Tužilaštvo smatra da Sud nije dovoljno cijenio težinu djela, 22 teško oštećena lica i njihovi uništeni životi, te smrt 52 lica koja su se predala i ubijena na najstravičniji način, zbog čega predlaže da Apelaciono vijeće uvaži njihovu žalbu kao osnovanu i izrekne kaznu za svako krivično djelo iznad minimuma i izrekne kaznu od 20 godina zatvora.

    Simović je rekao da su u prvostepenoj presudi, porodične prilike, korektno držanje na Sudu i neosporavanje djela, kao i izostanak teških posljedica, cijenjeni kao neosnovane olakšavajuće okolnosti.

    Advokat Vasvija Vidović, branilac Sakiba Mahmuljina, uložila je žalbu na prvostepenu presudu po svim osnovama zbog, prema njenim riječima, brojnih i veoma teških bitnih povreda krivičnog postupka.

    Vidovićeva je zatražila oslobađanje ili ukidanje presude i navela “kako je ovo rijedak slučaj u kojem je ispoljeno toliko selektivnosti prema dokazima”.

    Prema njenim riječima, Vijeće je zanemarilo sve dokaze odbrane, a od 293 materijalna dokaza, prvostepeno Sudsko vijeće u presudi pomenulo je samo četiri, dok se od 26 svjedoka i dva vještaka, u presudi pominje samo četvoro, od kojih tri usput.

    “To su eklatantna kršenja prava odbrane, a Sud je dužan pri donošenju bilo koje presude cijeniti sve dokaze. On ih može i zanemariti, ali mora reći zašto ih ne smatra relevantnim ili zašto ti dokazi, po mišljenju Suda nemaju vrijednost”, rekla je Vidovićeva.

    Ona je navela da je prvostepeno vijeće pogrešno utvrdilo da je Mahmuljin imao efektivnu kontrolu nad odredom “El mudžahedin”, te da dokazi pokazuju da je ovaj odred za vrijeme akcija “Proljeće `95” i “Farz” bio pretpočinjen 35. diviziji pod komandom Fadila Hasanagića i da postoje njegove naredbe Odredu.

    Vidovićeva je rekla da je Vijeće poklonilo vjeru Hasanagiću, ali da njegove tvrdnje da nije komandovao Odredom nisu tačne.

    Branilac Nermin Mulalić osvrnuo se na navode da je optuženi imao razloga da zna ili da je znao za zločine, te dodao da nema dokaza da je Mahmuljin dobio ijedan dokument ili da mu je neko usmeno prenio šta se dešava.

    Mahmuljin je danas još jednom izrazio žaljenje “svima koji su doživjeli neugodnosti”, te dodao da su svi pripadnici Trećeg korpusa koji su poštovali njegove naredbe, prema 284 zarobljena pripadnika Vojske Republike Srpske, postupali po propisima.

    Apelaciono vijeće naknadno će donijeti odluku o žalbama.

  • Skretničari u Tužilaštvu BiH: Ko je koga neovlašteno snimao

    Skretničari u Tužilaštvu BiH: Ko je koga neovlašteno snimao

    Rad Tužilaštva Bosne i Hercegovine u kontinuitetu je u fokusu javnosti. Ipak, posljednja dešavanja pokazuju novu dimenziju odnosa u pravosuđu, a prelamaju se kroz iščekivanje odluke o smjeni glavne državne tužiteljice Gordane Tadić.

    Tadić je pred smjenom, ali odluku Drugostepene disciplinske komisije Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) još niko nije saopćio. I u jeku iščekivanja odluke komisije, na koju se Tadić ponovo može žaliti i smjenu eventualno prolongirati za mjesec ili dva, u javnost je plasiran indikativan audiosnimak sa sastanka direktora Obavještajno sigurnosne agencije (OSA) Osmana Mehmedagića i glavne tužiteljice Tadić te njene zamjenice Ozrenke Nešković.
    Sastanak je navodno održan 2019. godine, ali je snimak koji je plasiran objavljen uoči iščekivanja odluke o smjeni glavne tužiteljice. Zašto baš sada i ko želi profitirati?

    Na snimku za koji se navodi da je dostavljen svim medijima, a objavljen je suštinski na jednom mediju (portalu Klix.ba nikakav snimak nije dostavljen) čuje se razgovor Osmana Mehmedagića s Tadić i Nešković. A kolike su šanse da je video poslan svim medijima, a snimak je objavljen samo na jednom? Zašto bi svi drugi propustili da ga objave? Jer ne dospijeva u javnost svaki dan snimak razgovora čelnih ljudi sigurnosnih službi i pravosuđa. Tema razgovora je, između ostalog, i predmet “Diploma” protiv Mehmedagića te njegova žalba tužiteljicama kako je meta kroz taj predmet i slično.

    Na snimku se mnogo jasnije čuje govor tužiteljica, što aludira na to da je uređaj za snimanje postavljen bliže njima. A ko je koga snimao potvrdit će istraga. Ipak, cijeli slučaj u vezi sa snimkom je mnogo indikativan iz više razloga.

    Ko god radi i prati rad Tužilaštva BiH, zna da su veoma šturi u otkrivanju informacija u vezi s predmetima. Tako ćete naprimjer mjesecima čekati na odgovor do koje faze je istraga u slučaju “Ikona” ili neke slične predmete. Ali za predmete i istrage koje idu u prilog Tužilaštvu BiH ili pojedincima u toj instituciji, odgovor ćete dobiti i nedjeljom poslijepodne, ili čak i ako niste poslali upit.

    Zašto je spomenuti snimak nakon skoro dvije godine objavljen baš u trenutku kada treba biti saopćena ili donesena odluka o smjeni glavne tužiteljice? Da li je Tadić eventualno snimkom željela pokazati da je imala pritiske u radu?

    S druge strane, zašto bi direktor OSA-e sam sebe snimao i na snimku govorio i o stvarima koje mu ne idu u prilog? Da li Tužilaštvo ovim snimkom skreće pažnju s Tadić i njene smjene na neke druge pikanterije o kojima će se javnost zabaviti, ali doslovno.

    I onda u istom danu konačni obračun. Prvo iz OSA-e poručuju da će pokrenuti proceduru vještačenja nezakonito snimljenog razgovora. A onda sat poslije Tužilaštvo šalje odgovor na upit, bez obzira ma to jeste li im poslali upit ili ne.

    Tužilaštvo saopštaava: “Povodom više medijskih upita o aktivnostima Tužilaštva BiH, a u vezi s pojavljivanjem nezakonito snimljenog snimka sastanka glavne tužiteljjice Gordane Tadić, možemo potvrditi da je Tužiteljstvo BiH zaprimilo dvije kaznene prijave, protiv direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, zbog više kaznenih djela, između ostalog zloupotrebe položaja ili ovlasti, ometanja pravosuđa, ucjene i drugih nezakonitih postupanja. Također, u prijavama se navode i nezakonitosti korištenja finansijskih sredstava agencije, kao i nezakonito postupanje i poduzimanje mjera i radnji praćenja i nadzora prema pojedinim osobama. Tužilaštvo BiH na temelju prijava formiralo je dva predmeta koja su data u rad postupajućim tužiocima u Posebnom odjelu za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju”.

    U navedenom citatu jasno je da je Tužilaštvo formiralo predmete zbog više razloga, a ne samo neovlaštenog snimanja. Da li su zbog “bogatije” prijave navedene stvari poput nezakonitog trošenja finansijskih sredstava, ucjene i slično.

    Ne prejudicirajući ishod istrage, nameće se pitanje zašto bi direktor OSA-e tajno snimao glavnu tužiteljicu i na snimku je još i ucjenjivao, vršio pritisak i slično te tako rizikovao njegovo objavljivanje.

    U konačnici, ulazimo u period godine kada Tužilaštvo BiH ubrzanim ritmom šalje saopćenja o predmetima na kojima radi ili podiže optužnice, jer na kraju godine je važno pohvaliti se statistikom. A visoka korupcija? To se, kako na snimku kaže Ozrenka Nešković, zamjenica Gordane Tadić, ne može baš raditi. Zašto?

  • Tužilaštvo BiH o nezakonitom snimku: Zaprimili smo dvije krivične prijave protiv Osmana Mehmedagića

    Tužilaštvo BiH o nezakonitom snimku: Zaprimili smo dvije krivične prijave protiv Osmana Mehmedagića

    Tužilaštvo Bosne i Hercegovine oglasilo se povodom nezakonitog snimanja sastanka glavne tužiteljjice Gordane Tadić i direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) Osmana Mehmedagića.

    “Možemo potvrditi da je Tužilaštvo BiH zaprimilo dvije krivične prijave, protiv direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, zbog više krivičnih djela, između ostalog zlouporabe položaja ili ovlasti, ometanja pravosuđa, ucjene i drugih nezakonitih postupanja”, kažu oni.
    Također, u prijavama se navode i nezakonitosti korištenja financijskih sredstava agencije, kao i nezakonito postupanje i poduzimanje mjera i radnji praćenja i nadzora prema pojedinim osobama, dodaju oni.

    “Tužilaštvo BiH na temelju prijava formiralo je dva predmeta, koja su data u rad postupajućim tužiteljima u Posebnom odjelu za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju. Također, u okviru predmeta, Tužilaštvo BiH će sa partnerskim institucijama, poduzeti sve potrebne aktivnosti, na rasvjetljavanju svih okolnosti navedenog događaja, te izvršiti provjere navoda iz prijave”, zaključili su oni.

    Ranije već saopćeno je iz OSA-e da je pokrenuta procedura vještačenja “nezakonito snimljenog razgovora između generalnog direktora OSA-e Osmana Mehmedagića i glavne tužiteljice Tužilaštva BiH Gordane Tadić”.
    Podsjetimo, na snimcima koji traju skoro 90 minuta može se čuti da direktor OSA-e i glavna državna tužiteljica razgovaraju o predmetu “Diploma”, a Mehmedagić iznosi pritužbe na račun tužioca u spomenutom predmetu Olega Čavke. Tokom razgovora dotakli su se brojnih aktuelnih tema i “zakulisnih radnji” određenih osoba. Sastanku je prisustvovala i tužiteljica Ozrenka Nešković.

  • Tužilaštvo želi Osmicu u pritvoru, jer se odmarao sa svjedokom

    Tužilaštvo želi Osmicu u pritvoru, jer se odmarao sa svjedokom

    Tužilaštvo BiH uputilo je Sudu BiH zahtjev za opoziv mjera zabrane i određivanje mjere pritvora direktoru Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH (OBA) Osmanu Mehmedagiću kojeg optužnica tereti za teška krivična djela zloupotreba položaja ili ovlaštenja, falsifikovanje isprave i pranja novca.

    Određivanje mjere pritvora zatraženo je zbog nepoštivanja mjera zabrane određenih odlukom Suda BiH, saopšteno je iz Tužilaštva BiH.

    U okviru rada na predmetu, Tužilaštvo BiH je došlo do informacija i dokaza da je Mehmedagić u proteklom periodu putovao, komunicirao i boravio na odmoru u inostranstvu sa osobom koja je navedena kao svjedok u predmetu, a kojoj se nije smio približavati na udaljenost manju od 50 metara u skladu sa izrečenim mjerama zabrane.

    Zbog evidentiranja kršenja izrečenih mjera zabrane, zatraženo je određivanje pritvora.

    Mediji su ranije prenijeli da je Mehmedagić prekršio mjere zabrane koje mu je odredio Sud BiH, jer se na svadbi kćerke predsjednika SDA Bakira Izetbegovića približio Asimu Sarajliću, svjedoku u krivičnom postupku koji se vodi protiv njega.

    Sud BiH potvrdio je optužnicu Tužilaštva BiH protiv Mehmedagića zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio teška krivična djela zloupotreba položaja ili ovlaštenja, falsifikovanje isprave i pranja novca.

    Sud BiH odbio je da odredi pritvor Mehmedagiću, te odredio mjere zabrane.

    Jedna od mjera zabrane i zabrana kontaktiranja sa svjedocima Tužilaštva BiH u ovom predmetu, uključujući i približavanje na udaljenosti od 50 metara, te svaki kontakt i razgovor o predmetu sa bilo kojom osobom, osim sa braniocima.

  • Tužilaštvo BiH “efikasno” samo u decembru

    Tužilaštvo BiH “efikasno” samo u decembru

    Tužilaštvo Bosne i Hercegovine već godinama unazad najveći broj optužnica podiže u decembru, što je, po mišljenju stručnjaka, najbolji dokaz da sve što se radi – radi se u svrhu statistike i kako bi se u javnosti stvorila slika da je pravosuđe, u ovom slučaju Tužilaštvo BiH, efikasno.

    Iz podataka o podignutim optužnicama, koje je Tužilaštvo BiH dostavilo Privremenoj istražnoj komisiji Predstavničkog doma za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH, može se zaključiti da je u nekim godinama od ukupnog broja optužnica, čak trećina podignuta u decembru. Podaci o podignutim optužnicama po mjesecima dostavljeni su za posljednih pet godina, i bez izuzetka se potvrđuje da se najveći broj optužnica protiv najviše lica podigne u zadnjem mjesecu u godini.

    Zanimljivo je, recimo, da je Tužilaštvo BiH npr. 2018. i 2019. godine podiglo isti broj optužnica, i to po 191, s tim da su se optužnice iz 2018. godine odnosile na 355 lica, a u 2019. na 320 lica. U obje ove godine najviše optužnica protiv najviše lica podignuto je u decembru.

    Ovi podaci, kako smatraju stručnjaci, najbolji su pokazatelj da sve što se radi u pravosuđu – radi se s ciljem da se ispuni norma i javnosti prikaže da je pravosuđe efikasno, što u suštini nije tačno.

    “Očigledno je da je broj optužnica rapidno povećan svake godine u decembru kako bi bio prikazan što veći broj optužnica i tako se vještački bilda norma za javnost. A kakav je kvalitet tih optužnica manje je važno. Bitan je njihov broj”, rekao je Milan Blagojević, bivši sudija Okružnog suda u Banjaluci.

    On ističe da kao i Tužilaštvo BiH na istom principu funkcionišu i domaći sudovi, jer je i u njima rad sveden na to da se prikaže što veći broj završenih predmeta, što utiče na kvalitet presuda.

    “Pravosuđe se dovija pa onda u žalbenom postupku, žalbeni sudovi, kojima je takođe bitan broj, potvrđuju presude koje nikako ne bi trebalo potvrditi. A radi se tako zato što je važan samo broj, količina. Time se, u konačnom, za javnost stvara vještačka slika navodnog efikasnog pravosuđa, što je laž. E, na toj laži brojni pojedinci su izgradili svoje pozicije u pravosuđu, dospijevši da budu sudije vrhovnih sudova, tužioci najviših tužilaštava. To je, nažalost, surova stvarnost ovdašnjeg pravosuđa, za koju se malo zna u javnosti”, istakao je Blagojević.

    O radu Tužilaštva BiH i njegovoj efikasnosti u nekoliko navrata bilo je govora i pred Privremenom istražnom komisijom Predstavničkog doma za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH, gdje su stručnjaci koji dolaze iz samog pravosuđa isticali da se o efikasnosti Tužilaštva BiH, pa i Suda BiH ne može ni govoriti.

    “Zašto se ne planiraju istrage? Naša tužilaštva su efikasna zbog toga što ne donose nikakve planove. Oni čekaju da im od SIPA dođe prijava, i to je naslijeđena tradicija koje tužioci ne mogu da se oslobode i zato se bave svakodnevnim kriminalom umjesto da kažu: ‘Evo, procijenili smo da je najveća korupcija npr. u oblasti zdravstva i javnim nabavkama’, te da se onda planiraju istrage u tim oblastima”, rekao je Branko Perić, sudija Suda BiH, pred Privremenom istražnom komisijom Predstavničkog doma za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama.

    Tokom izlaganja pojedinaca pred ovom komisijom moglo se čuti i to da se optužnice Tužilaštva BiH odnose uglavnom na sitni kriminal, i u najvećem broju slučajeva na krijumčarenje rezanog duvana.

    TUŽILAŠTVO BOSNA I HERCEGOVINA

  • Hoće li Tužilaštvo BiH procesuirati Šefika Džaferovića?

    Hoće li Tužilaštvo BiH procesuirati Šefika Džaferovića?

    Dok javnost u Sarajevu priželjkuje procesuiranje srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika jer prkosi “Inckovom zakonu”, bošnjački član Predsjedništva Šefik Džaferović nesmetano veliča Armiju BiH.
    I pored desetina sudskih presuda, domaćih i suda u Hagu, Džaferović minimizira ratne zločine i pripisuje ih pojedincima u redovima Armije, navodi RTRS.

    Šef Kluba Srba u Domu naroda PS BiH Sredoje Nović očekuje da Tužilaštvo formira predmet protiv Džaferovića, u suprotnom to je dokaz da je bivši visoki predstavnik nametnuo zakon samo za kažnjavanje Srba.

    Ako se u Tužilaštvu BiH dosljedno budu pridržavali nametnutih izmjena Krivičnog zakona BiH, Šefik Džaferović bi mogao biti procesuiran zbog negiranja presuđenih ratnih zločina koje je počinila Armija BiH nad Srbima, Hrvatima, ali i Bošnjacima u bivšoj AP Zapadna Bosna.

    – Pokušava se napraviti virtuelni zločinački poduhvat Armije BiH koji nije postojao. Armija BiH je vodila časnu borbu, zločini ako su bili, bili su zločini pojedinaca i oni trebaju da odgovaraju za njih. Nikako nisu bili dio sistema, sistem se borio protiv zločina – rekao je Džaferović.

    Ovom izjavom Džaferović se praktično prijavio Tužilaštvu. Međutim, iz te institucije bez ikakve reakcije, iako su nakon Inckove odluke požurili da ubijede javnost da će formirati predmet čim neko porekne genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin. Evo im prilike da testiraju riješenost i pitaju Džaferovića da li negira sudske presude za ratne zločine koje su počinili pripadnici ARBiH u Sarajevu, Konjicu, zapadnokrajiškim opštinama, Travniku, na Ozrenu i Zenici gdje je proveo rat kao šef policije.

  • Dodik: Ne namjeravam da se odazovem na poziv Tužilaštva BiH

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da ne namjerava da se odazove pozivu Tužilaštva BiH na saslušanje, nakon informacije da je prijava protiv njega jedna od 29 prijava koje se odnose na negiranje genocida i ratnih zločina.

    Dodik je rekao da formiranje predmeta po nametnutim izmjenama Krivičnog zakona BiH vidi kao slijed koji ide ka raspadu BiH koja, kako kaže, ne može da živi na ovaj način u kojem se Bošnjaci raduju jer imaju visokog predstavnika koji isključivo radi protiv Srba.

    On je ponovio da će svaki građanin Republike Srpske koji bude uznemiravan zbog nametnutih odredaba Krivičnog zakona BiH biti zaštićen.

    “Ja nemam namjeru odazvati se, ni njima ni bilo kome drugom, ali imam namjeru ići u Sarajevo. Baš me interesuje kako će se ponašati”, rekao je Dodik za RTRS.

    On je dodao da navodi o prijavama govore o tome šta je bio pravi Incka i drugih da dodatno naprave raskol.

    “Mi ne priznajemo taj sud, ne priznajemo te njihove aktivnosti. Nećemo ih priznati nikada, ako misle da imaju moć da nas hapse i tjeraju po zatvorima onda nek izvole odmah da krenu, drugog načina nema. Svaki građanin Republike Srpske, za koga saznamo da je zbog toga bio uznemiravan, biće zaštićen”, naveo je Dodik.