VRBAS Media

Oznaka: turska

  • Erdogan okrenuo leđa Bajdenu?

    Erdogan okrenuo leđa Bajdenu?

    Razočaran u Sjedinjene Američke Države, turski predsednik okrenuo se ka Rusiji.

    Redžep Tajip Erdogan sastao se sa Vladimirom Putinom u Sočiju, dok jaz između NATO saveznika Turske i SAD raste.

    Nakon što je američki predsednik Džo Bajden odbio da se sastane sa turskim kolegom na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, razočaran i besan Erdogan je rekao novinarima na brifingu da je s vremena na vreme uspevao da dobro sarađuje sa bivšim predsednicima SAD, ali ne i sa Bajdenom.

    Svega dan kasnije, 24. septembra, obraćajući se nakon molitve u Istanbulu, Erdogan je kritikovao Bajdena po drugi put za 24 sata, navodeći da on i američki predsednik nisu uspeli da premoste svoje razlike na sastanku tokom njegove posete Njujorku, a da su se nedavni razgovori sa Bajdenom pokazali razočaravajućima.

    Erdogan je optužio SAD da podržavaju “terorističke organizacije” umesto da se bore protiv njih, odnoseći se na američko partnerstvo sa Jedinice za zaštitu ljudi (YPG) u severnoj Siriji, povezane sa zabranjenom Kurdistanskom radničkom partijom (PKK).


    Takođe je poručio da Turska i dalje planira da kupi drugu seriju ruskog protivraketnog sistema S-400.

    Neposredno nakon Erdoganovog saopštenja, Komitet za spoljne odnose američkog Senata upozorio je da bi bilo kakva nova kupovina od strane Turske značila i nove sankcije, prema Zakonu za suprotstavljanje američkim protivnicima putem sankcija (CAATSA), osmišljenom da odvrati “protivnike” od neprijateljskih akcija, piše “Al Džazira”.

    Dok jaz između dve NATO saveznice raste, Erdogan se sastao sa ruskim predsednikom u crnomorskom odmaralištu u sredu, a sva je prilika da će želeti da ojača odnose sa Moskvom.

    “Njujork tajms” ukazuje da su Turska i Rusija prijateljske što se tiče ugovora o energetici i oružju, ali neprijateljske u više bliskoistočnih ratova. Preko svojih predstavnika i plaćenika, dve zemlje su na suprotnim stranama u ratovima u Siriji i Libiji, dok i turske i ruske trupe služe kao mirotvorne snage u konfliktu u Nagorno-Karabahu. Većina Erdoganove diplomatije s Rusijom tumači se kao pregovaračka pozicija – pretnje Vašingtonu a umiljavanje Putinu, ali stvaranje distance kad nešto traži od Vašingtona, ističe američki dnevnik.

    Tenzije
    Galip Dalaj, istraživač Univerziteta Oksford i Četam hausa, rekao je “Al Džaziri” da se u Vašingtonu na tursku kupovinu ruskog protivraketnog sistema S-400 ne gleda isključivo kao na kupovinu odbrambenog sistema.

    “To se pre posmatra kao manifestacija turskog geopolitičkog identiteta koji se sve više pomera od Zapada, a približava Rusiji i Kini”, ističe Dalaj.

    Tursko-američki savez bio je isključivo definisan u okviru bezbednosti od početka angažovanja dve strane, nakon što se Turska priključila tadašnjoj antisovjetskoj alijansi 1952.

    Iz američke perspektive, Turska je važna članica NATO i domaćin ključnih vojnih baza pakta, kao i partnerka u takozvanom “ratu protiv terora” i linija odbrane od pretnji na Bliskom istoku. Sve to je fokusirano pre na bezbednost, a ne na političko angažovanje, istorijske veze, duboku ekonomsku međuzavisnost ili društveno-kulturne veze.


    U vreme rastućih razlika u vezi toga kako Ankara i Vašington vide bezbednosne pretnje, uzak fokus na bezbednosne veze može dovesti do krize, pa čak i ivice direktnog sukoba.

    Potencijalni sukobi sa američkim snagama tokom turske ofanzive u Siriji u oktobru 2019. sprečio je tadašnji predsednik Donald Tramp, neočekivanom objavom 6. oktobra da će povući svoje trupe iz zemlje, što je olakšalo turske operacije.

    Ajkan Erdemir, direktor Turskog programa Fondacije za odbranu demokratije u Vašingtonu i bivši opozicionar turskog parlamenta, rekao je “Njujork tajmsu” da Erdoganova kupovina S-400 treba da bude “poziv na buđenje” za Bajdenovu administraciju.

    “Turski predsednik će nastaviti da igra ulogu kvaritelja odnosa u NATO i obezbediti Putinu dalje prilike da potkopa transatlantsku alijansu i njene vrednosti”, naveo je u mejlu, dodajući da je ponuda Turske da odigra ulogu u Avganistanu nakon povlačenja SAD takođe usmerena na stavaranje zavisnosti koje bi smanjile svako protivljenje Vašingtona.

    Tursko-ruski odnosi
    Dok je odnos sa Bajdenom kudio, Erdogan je više puta rekao da ima iskrene i dobre radne odnose sa Putinom.

    “Na individualnom nivou analize, Erdogan opaža pretnju od SAD, misleći da ga namerno podrivaju sa krajnjim ciljem da ga sklone sa vlasti. Ova frustracija i percepcija pretnje navodi ga da potraži savez sa Rusijom kao ravnotežu protiv SAD” – rekao je Ozgur Unluhisarcikli, direktor kancelarije Nemačkog fonda Maršal u Ankari.

    “Međutim, to takođe stavlja Tursku u veoma slabu poziciju prema Rusiji, sa kojom ima više sukobljenih interesa nego zajedničkih tačaka”, ukazao je.

    Turska i Rusija su, kako je to opisala “Al Džazira”, “kooperativni konkurenti”. One podržavaju suprotstavljene strane u Siriji, Libiji, na Kavkazu i Balkanu. Međutim, Turska ima dublje ekonomske veze sa Rusijom nego sa SAD i iz tog razloga Moskva i Ankara paze da im geopolitičke razlike ne ugroze trgovinu. Ipak, Erdogan otišao u Soči sa dosad “najslabijim ulogom” u 19-godišnjem odnosu sa Putinom, napisao je u blogu stručnjak za tursko-ruske odnose Univerziteta Moskva Kerim Has.

    “Ne samo što je očajan da spreči ofanzivu u Idlibu (Sirija), već mu je preko potreban povoljan ugovor o kupovini gasa od Rusije dok globalne cene (ovog energenta) rastu”, naveo je Has, preneo je “Njujork tajms”.

    “Erdogan će možda morati da kupi drugi deo S-400 zarad svog ‘ličnog opstanka’, rekao je Has.


    Za razliku od neuravnoteženih odnosa sa SAD, Ankara odnose sa Rusijom smatra “izvodljivima”.

    Dok ekonomska dinamika možda naginje ka Moskvi jer Turska uveliko zavisi od ruskog izvoza gasa, a milioni ruskih turista donose prihode, Turska je glavni izvoznik poljoprivrednik i tekstilnih proizvoda u Rusiji.

    Takođe, u slučaju sukoba Rusija i Turska mogu lakše da potkopaju međusobne interese. Bliske veze sa Moskovom takođe gode Ankari jer joj dozvoljavaju da nadogradi odbrambenu industriju bez rizika od uplitanja u međusobna unutrašnja pitanja, smatra Maksim Sučkov, stručnjak Ruskog saveta za međunarodne poslove.

    “Turska vidi Rusiju kao resurs koji može da iskoristi da ojača svoj strateški suverenitet, dok Rusija vidi Tursku kao alatku da uveća sopstveni autoritet kao velike sile”, istakao je.

    Ipak, narušavanje odnosa sa Vašingtonom ima svoju cenu, jer će Turskoj nedostajati američka podrška u slučaju spora sa Rusijom.

    Erdogan je delovao da je besan što se nije sastao sa Bajdenom u Njujorku, iako je bilo veoma malo bilateralnih susreta šefova države na Generalnoj skupštini ove godine zbog pandemije, a ‘Vašington post’ upire na dva moguća razloga za njegovu ljutnju – turski predsednik, s jedne strane, želi da projektuje sliku globalnog rukovodstva za domaću publiku, ali želeo je i da ojača svoju poziciju uoči susreta s Putinom u Sočiju.

    Samit u Sočiju
    Uoči susreta, Putinov pres sekretar Dmitrij Peskov najavio je da će sastanak u Sočiju između dvojice lidera biti “najobuhvatniji od početka bilateralnih odnosa”. I zaista – dvojica lidera “pretresla” su ključna polja od interesa, od gasa do bilateralnih odnosa i regionalnih problema od Sirije i Libije do Avganistana i Zakavkazja.

    Na trosatnom sastanku u Sočiju – prvom za dvojicu lidera nakon više od godinu dana – Putin i Erdogan su razgovarali o ugovorima o naoružanju, trgovini i nuklearnom reaktoru koji Rusija gradi u Turskoj.

    Takođe, u svom prvom ličnom susretu nakon što se pre dve nedelje povukao u samoizolaciju zbog moguće izloženosti korona virusu, Putin je uverio Erdogana da je “Turska zaštićena od gasne krize” koja je zahvatila Evropu zahvaljujući gasovodu “Turski tok” koji je izgradila Rusija.

  • Čavušoglu: Uzrok tenzija su grčke maksimalističke pomorske težnje

    Čavušoglu: Uzrok tenzija su grčke maksimalističke pomorske težnje

    Turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu optužio je Grčku za “maksimalističke pomorske težnje” na istoku Sredozemnog mora i poručio da će Turska u regionu štiti svoja i suverena prava kiparskih Turaka.

    “U proteklih nekoliko godina razlozi tenzija na istoku Meditana su maksimalističke pomorske težnje Grčke i administracije kiparskih Grka, te jednostrani postupci koji zanemaruju prava Ankare i kiparskih Turaka”, naglasio je Čavušoglu.

    Šef turske diplomatije optužio je Kipar da je ignorisao prošlogodišnji poziv predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana za pregovore oko prava na istraživanje na istoku Sredozemnog mora i prijedlog kiparskih Turaka za formiranje zajedničkog komiteta za priobalne energetske rezerve.

    Prema njegovim riječima, dok su svi ovi prijedlozi bili na stolu, jednostrani postupci Grčke i kiparskih Grka samo su doprinosili rastu tenzija na istoku Mediterana.

    On je naglasio da će nedavna aktivnost istraživačkog broda “Nautikal geo”, čiji su rad na istraživanju u oblasti istočno od Krita omeli turski vojni brodovi, te planovi Nikozije da u novembru vrši nova bušenja južno od ostrva dovesti do rasta tenzija i ugroziti mir i stabilnost na istoku Mediterana.

    Čavušoglu je dodao da Turska preduzima sve neophodne korake za zaustavljanje jednostranih postupaka Grčke i Kipra.

  • Pijani muškarac satima s policijom tražio sebe

    Pijani muškarac satima s policijom tražio sebe

    Pedesetogodišnji Beyhan Mutlu koji se smatrao nestalim u Turskoj slučajno se pridružio potrazi za samim sobom. Satima je s policijom i društvom tražio sebe prije nego što je shvatio da zapravo traže njega, pišu turski mediji.

    “Satima je tražio sebe, pretpostavljajući da je potraga zbog nekog drugog”, pišu mediji.

    Prema izvještaju tamošnjih lokalnih medija, Beyhan je bio vani na piću sa prijateljima u trenutku kada je zalutao u obližnju šumu i nije se vratio. Zabrinuti za njega, njegovi prijatelji upozorili su vlasti koje su potom organizovale potragu.

    Kada su čovjeka proglasili nestalim, vlasti su tragale za njim u obližnjim četvrtima, a misiji se pridružila i grupa volontera. Satima su prozivali njegovo ime kada se odjednom oglasio čovjek kojeg traže.

    “Koga tražimo? Ja sam ovdje”, rekao je tip koji je navodno bio pod uticajem alkohola.

    Nije jasno kako se Beyhan našao u ovoj potrazi niti kako njegovi prijatelji nisu shvatili da im je sve vrijeme bio pred nosom. Policija ga je otpratila do njegove kuće.

  • Erdoan otkrio šta očekuje od Rusije

    Erdoan otkrio šta očekuje od Rusije

    Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan je uoči sastanka sa Vladimirom Putinom u Sočiju izjavio da očekuje “drugačiji pristup Rusije prema Siriji“.

    “Sirijski režim (predsjednika Bašara Asada) faktički predstavlja prijetnju za južne dijelove naše zemlje. Od Rusije, kao prijateljske zemlje, očekujem solidarnost i drugačiji pristup Siriji”, rekao je Erdoan.

    Kako je dodao, “ima ozbiljna očekivanja od pregovora sa Putinom o Siriji“.

    Takođe je naglasio da “Ankara teži da podigne bilateralne odnose sa Rusijom na kvalitativno novi nivo“.

    Lideri Rusije Vladimir Putin i Turske Redžep Tajip Erdoan sastaće se 29. septembra u Sočiju. Kako je precizirao turski predsjednik, sa Putinom će, između ostalog, razgovarati i o “rusko-turskim odnosima i situaciji u Siriji“.

    S tim u vezi, dodao je da računa na to da će nakon sastanka s ruskim kolegom “biti donijeta važna odluka“ sa stanovišta bilateralnih odnosa koji će zatim “ući u aktivniju fazu“, piše B92.

  • Erdogan objavio veliki uspjeh Turske: Ostvarili smo jedan posto udjela u svjetskom izvozu

    Erdogan objavio veliki uspjeh Turske: Ostvarili smo jedan posto udjela u svjetskom izvozu

    Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan izjavio je kako je ta zemlja dostigla kritično važni prag ostvarivši jedan posto udjela u svjetskom izvozu.

    Erdogan se obratio učesnicima 28. redovnog zasjedanja Skupštine turskih izvoznika i ceremonije dodjele nagrada najboljim turskim izvoznicima.

    “Naš cilj je povećati broj turskih izvoznika na 150.000, a zatim i na 300.000”, kazao je Erdogan.

    Turski predsjednik Erdogan dalje je otkrio da je ta zemlja ove godine ostvarila najveći izvoz u historiji na mjesečnom, šestomjesečnom i godišnjem nivou.

    “Naš godišnji izvoz prvi put je premašio prag od 200 milijardi dolara, a rekordni izvoz od 211 milijardi dolara zabilježen je 17. septembra”, rekao je Erdogan.

    Erdogan je također najavio skoru izgradnju velikog sajamskog centra u čijem upravljanju će učestvovati i Skupština turskih izvoznika, prenosi agencija Anadolija.

    Najavivši i formiranje posebnog fonda za poticaj razvoja izvoza, Erdogan je kazao da ekonomski uspjesi Turske nisu plod slučajnosti, već plod velikog truda i rada.

    Erdogan je kazao i da je uspješan izvoz postao izvor nacionalne motivacije u Turskoj.

    “Odlučni smo da učinimo sve što treba da zauzmemo mjesto koje pripada Turskoj u novom svjetskom sistemu, a upravo to ću jasno kazati i u utorak u Americi na sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija”, poručio je Erdogan.

  • Vučić se sastao s Erdoanom, nije odolio ni turskoj baklavi

    Vučić se sastao s Erdoanom, nije odolio ni turskoj baklavi

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji boravi u posjeti Turskoj, sastao se u Istanbulu s turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoanom.

    “Doručak i razgovor u četiri oka sa pogledom na Bosfor”, napisao je Vučić na Instagram nalogu buducnostsrbijeav, uz video-snimak sastanka.

    Vučić je juče po podne doputovao u Istanbul.

    Vučić je na svom Instagram profilu objavio i fotografiju na kojoj jede baklavu, kojoj, kako kaže, nije mogao da odoli.

    “Turska baklava i čaj za kraj uspešne večeri. Valjda, da budem još deblji. Ne vredi, ne mogu da odolim”, napisao je predsjednik Srbije.

  • U Turskoj uočen neobičan oblik koronavirusa, ljekari mislili da se radi o raku pluća

    U Turskoj uočen neobičan oblik koronavirusa, ljekari mislili da se radi o raku pluća

    Turčin inicijala N. T. mogao bi biti jedinstven primjer po načinu na koji ga je napao koronavirus. Prema riječima jedne turske doktorice, 52-godišnji pacijent patio je od napada Covid-19, oponašajući karakteristike raka pluća.

    Pacijentu u južnoj turskoj provinciji Kahramanmaras prvobitno je dijagnosticiran rak pluća, ali je prije operacije uklanjanja tumora bio pozitivan na koronavirus. Nakon liječenja infekcije, bio je dobro, na iznenađenje ljekara, bez tragova raka.

    Doktorica Fatos Kozanlı, koja je pratila pacijenta, rekla je da bi pacijent mogao biti prvi u svijetu zaražen takvim oblikom koronavirusa.

    On je patio od bolova u grudima kada je posjetio bolnicu i otkriveno je da ima tumor na desnom plućnom krilu, četiri centimetra širok. Nakon daljnjeg pregleda dijagnosticiran mu je rak i zakazan je za operaciju.

    Operacija je odgođena kada je bio pozitivan na koronu. Kozanlı, koja je trebala operirati pacijenta, uradila je posljednje snimke nakon što je pacijentov test na Covid-19 bio negativan. Tada je saznala da pacijent uopće nema tumor.

    “Imao je simptome vrlo, vrlo slične karcinomu pluća. Ali posljednje snimanje prije operacije pokazuje da je nestalo. Bili smo iznenađeni. Tumor ne može nestati sam od sebe. Da je patio od neke druge bolesti, ni to ne bi nestalo za tako kratko vrijeme. Naši nalazi pokazali su da je Covid-19 u potpunosti oponašao simptome raka pluća”, rekla je Kozanlı.

    Doktorica je primijetila da – iako je N.T. imao koronavirus, nije patio od simptoma koji su obično povezani s bolešću – poput kašlja ili visoke temperature – i tek je putem PCR testa otkriveno je da je zaražen.

    “Imao je samo bol u grudima, koji je isprva bio povezan s rakom pluća”, rekla je u nedjelju novinskoj agenciji DHA, prenose turski mediji.

    Kozanli je rekla da je listala međunarodne medicinske časopise i da nije našla saznanja o takvom slučaju.

  • Erdogan najavio izgradnju zgrade “turskog Pentagona” u obliku polumjeseca i zvijezde

    Erdogan najavio izgradnju zgrade “turskog Pentagona” u obliku polumjeseca i zvijezde

    Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan najavio je izgradnju gigantskog kompleksa “Polumjesec i zvijezda”, koji će biti novo sjedište turskog Ministarstva odbrane.

    Očekuje se da kompleks bude završen do maja 2023. godine, uoči općih izbora u Turskoj.

    “Izgradićemo ovdje objekt koji će uljevati strah našim neprijateljima i povjerenje našim prijateljima”, izjavio je Erdogan.

    Kompleks, koji su korisnici društvenih mreža već nazvali “turski Pentagon”, trebalo bi da bude sastavljen od nekoliko zgrada ukupne površine 0,88 kilometara kvadratnih, što je veća površina od 0,6 kilimetara kvadratnih zgrade Ministarstva odbrane SAD-a.

    Očekuje se da će u zgradi biti zaposleno 15.000 ljudi.


    Trodimenzionalna prezentacija objekta pokazuje da će u centru kompleksa biti građevine u obliku polumjeseca i zvijezde, slično zastavi Turske. U obliku zvijezde biće ulaz i centar za vježbanje, a polumjesecom će biti ograđeno dvorište, u kojem će se organizirati razne ceremonije.

  • Zašto je previše prisan odnos s Turskom opasnost za interese Bosne i Hercegovine

    Prijedlog da se pokrenu pregovori za novi dogovor političkih faktora u Bosni i Hercegovini, pod medijacijom Turske, Hrvatske i Srbije, koliko god neozbiljan bio, ipak pokazuje gdje srpska politika vidi moguću pukotinu u odbrani institucija i posljedično države BiH.

    Incijalno, prijedlog o dogovoru strana o unutrašnjim pitanjima u BiH nije uključivao bilo kakvu ulogu susjeda, a potekao je od Dodika, da Erdogan bude posrednik u rješavanju trenutne blokade. Bez obzira odakle potekao, samo je još jednom pružio šansu Dodiku da legitimira, opravda i pokuša izvuči maksimum iz trenutne izolacije.

    “Ja mislim da je najbolje očuvati mir uz dijalog uz pozivanje prijatelja koji imaju autoritet. Ako mene pitate ja bi tu još uključio predsjednika Vučića i gospodina predsjednika Erdogana da osiguraju kordinaciju za politički dogovor ovdje”, bio je Dodikov prijedlog, koji je dan kasnije, dopunio, željom da uključi i predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića.

    Ipak koliko god prijedlog u realnosti bio neprovodiv on pokazuje nastojanje srpske strane da Bošnjake u odnosu na Erdogana i Tursku predstavi u istoj mjeri politički i identitetski zavisne kao što su bosanski Srbi u odnosu na Vučića i Srbiju. Političko rukovodstvo Srba u BiH nema nikakvu ideološku autonomiju, jer svi politički stavovi, historijski narativ, i trenutni politički ciljevi su u najvećoj mjeri u službi Srbije i Vučića.

    Upravo zato Dodik poziva Milanovića jer nastoji Bosni i Hercegovini osporiti politički i nacionalni identitet. Pristajanjem na takav okvir formalno bi bosanska strana sama sebe degradirala i svela na puki rukavac turskih interesa. Savjetnik Dodika Milan Tegeltija u tom smislu danas je bio precizniji.

    “Ako Bakir kaže da je Alija izetbegović Erdoganu ostavio brigu o Bošnjacima u BiH u Emanet, uključiti Erdogana u razgovore o BIH je logično. Na kraju krajeva, bez obzira na ratove, Srbi imaju dugu historiju razumnih dogovora sa Turcima. Taj razum nedostaje bošnjačkoj političkoj eliti”, napisao je Tegeltija.

    Dodik se nada da će zajednički pritisak Hrvatske i Srbije, očita inertnost međunarodne zajednice koja još uvijek ne pokazuje odlučnost u obuzdavanju njegove politike, i podilaženje Turskoj, rezultovati situacijom u kojoj bosanska strana pravi grešku. Ne smatramo da će SDA pristati na takav okvir, a što je danas naglasio Bakir Izetbegović, međutim, i bezazlen sastanak između predstavnika Turske, Srbije i Bosne i Hercegovine, gdje bi se takva tema nametnula, predstavlja grešku. Čak i bez uključivanja susjeda, pregovori s Dodikom su odavno izgubili bilo kakav smisao, i predstavljaju samo slamku spasa istom.

    Pregovori bi dali odrješene ruke visokom predstavniku i međunarodnoj zajednici, da još jednom, Dodika amnestiraju u trenutku kad je u teškoj situaciji. Zašto bi međunarodna zajednica štitila institucije BiH ako oni koji su za to zaduženi, nisu u stanju.

    Bez obzira na opasnu igru Dodikove srpske politike u koju nastoji uvući probosanske stranke, krivicu, najvećim dijelom snosi Stranka demokratske akcije, odnosno njen predsjednik Bakir Izetbegović.

    Opasnost se prvenstveno ogleda u, na momente, upitnom pristupu koji predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izatbegović njeguje u odnosima sa Erdoganom. Taj odnos prevazilazi prijateljske odnose institucija dvije države, savezništvo dvije stranke, već zalazi duboko u lične, odnosno porodične odnose, koji često mogu kompromitovati poziciju Bosne i Hercegovine. Rukovodstvo bilo koje stranke ne bi odbilo savezništvo sa tako moćnom političkom figurom kao što je Erdogan, međutim, s obzirom na specifičnu situaciju u kojoj se nalazi bosanska strana, Izetbegović uvijek mora stavljati svaki lični i stranački interes u zavisnost od državnog, što do sad nije bio slučaj.

    Niz je izjava, postupaka i simboličnih gesti koji su često poziciju Bošnjaka jasno stavljali u servilan položaj naspram Erdogana. Posljednji dolazak predsjednika Turske čak izgleda najbezazleniji.

    “Vratili ste ponos, dignitet islamskom narodu. Zato ovdje u Visokom svi stojimo pred tobom iz poštovanja prema prvorazrednom muslimanskom lideru. Zato visoko dignite zastave za našeg lidera, za našeg predsjednika Tayyipa Erdogana. On nosi našu zastavu, on nosi naš ponos, on nosi zastavu koju je nosio pokojni Alija Izetbegović u krvavom bosanskohercegovačkom ratu”, rekao je Bakir Izetbegović 2014. godine.

    Slične izjave Bakir Izetbegović je davao kako prije tako i kasnije, na taj način izjednačavajući interese i borbu građana Bosne i Hercegovine sa interesima i politikom Turske i Erdogana, što na prvom mjestu nije tačno, a na drugom je politički izuzetno štetno. Potpuno je jasno da Stranka demokratske akcije i Izetbegović imaju koristi od podrške Erdogana, međutim taj odnos ni na koji način ne smije biti podanički, niti uslovljen bilo kakvim zajedničkim ideološkim ciljem.

    U tom smislu dva su osnovna problema, prvi je uvjerenje da Erdogan ne može pogriješiti u kontekstu politike prema BiH, pa dolazi do propusta, a drugi je nepovjerenje zapadne politike koja dijelom proizilazi iz spomenutog odnosa.

    Postavlja se pitanje, ako je u tom odnosu SDA iole bitna strana, kako se može desiti da predsjednik Turske (ne)svjesno vadi iz živog blata Dodika jer pregovori s Dodikom, pa makar to bio samo prijedlog, u ovom trenutku samo jačaju poziciju srpske strane.

    Uporedimo to s ruskom politikom. Zadnji put kad je Lavrov dolazio, protokol kao da mu je pisan u Grudama, a dorađen na Palama. Svaka riječ, gesta, potez bio je u službi srpsko-hrvatske politike.

    Problem u tom smislu predstavlja i stav dijela opozicije, stranaka koje su proizašle iz SDA, koje u tom smislu ne smiju ili neće da upute kritiku, jer u idejnom smislu ne nude ništa novo, i samo se nadaju da će, jednom ako SDA izgubi vlast, uskočiti u isti voz servilnosti.

    Veze Bosne i Hercegovine i Turske, političke, historijske, vjerske i kulturuloške su neupitne i niko politički pismen se tih veza ne bi odrekao, međutim one nikad ne smiju biti važnije od savezništva sa Sjedinjenim Državama i drugim zapadnim zemljama od kojih dugoročno zavisi opstanak Bosne i Hercegovine. S tim u vezi bilo kakva nejasnoća i dvosmislenost u tom smislu predstavlja veliku opasnost.

  • Erdogan: Ako se Srbi, Hrvati i Bošnjaci ujedine i zovnu nas za posrednike, Turska će biti prisutna

    Erdogan: Ako se Srbi, Hrvati i Bošnjaci ujedine i zovnu nas za posrednike, Turska će biti prisutna

    Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan dao je izjavu po povratku u Istanbul nakon službenih posjeta Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori gdje je govorio o političkim odnosima u BiH i mogućem rješenju krize.Na pitanje da prokomentariše izjave Željka Komšića i Milorada Dodika da je Turska garant mira u regionu, odnosno kakva je njena buduća uloga u Bosni i Hercegovini Erdogan je kazao da će Turska biti prisutna ako se Bošnjaci, Srbi i Hrvati u Bosni i Hercegovini ujedine među sobom i kažu: Želimo Turskoj dati takav zadatak, niko se ne smije miješati u naše poslove, samo neka Turska djeluje kao posrednik ovdje u naše ime”.

    Naglasio je da bi i tome trebali odlučivati članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

    “Već sam im rekao. ‘Ako donesete takvu odluku, mi ćemo također napraviti naše procjene. Donesite ovu odluku kao trojka, a ne čekajući upute odnekud. Nakon toga sam rekao: ”Napravit ćemo ovaj korak s hairom”, izjavio je Erdogan.

    Podsjetimo, Milorad Dodik je za vrijeme posjete Erdogana Sarajevu kazao da se zalaže za aktivniji angažman Turske u rješavanju političkih problema u BiH.

    “Predsjedniče Erdogan, ja sam spreman da s Vama, s ostalima u BiH razgovaramo o svim mogućim pitanjima. I ja mislim da sve treba da bude na dnevnom redu. Ja sam za to da se održi teritorijalni integritet BiH, a politički aranžman mora da bude unutra, ono što se mi dogovorimo”, kazao je Dodik.