VRBAS Media

Oznaka: turska

  • Zašto Erdogana ne brine pad vrijednosti lire

    Zašto Erdogana ne brine pad vrijednosti lire

    BBC je obrazložio zašto turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana ne brine pad vrijednosti lire, a što pogoršava živote stanovnika ove države.

    Vrijednost valute od početka ove godine je smanjena za 45 posto. Ove sedmice desio se još jedan rekordan pad vrijednosti, dok Erdogan tvrdi da se dešava “ekonomski rat za nezavisnost”. Taj rat vodi insistiranjem na snižavanju kamatnih stopa.
    Zašto turski predsjednik ne odustaje od ekonomskih politika kojima se povećavaju inflacija, nezaposlenost i siromaštvo? Šta to znači za Turke?

    Erdoganova politika suprotna ekonomskim pravilima

    Prema pisanju BBC-a, uzrok pada vrijednosti lire je jednostavan, a to je uporno zadržavanje niskih kamatnih stopa, čime Erdogan misli podstaći ekonomski rast i izvoz. Većina ekonomista je suprotnog mišljenja. Ističu da je tokom inflacije potrebno povećati kamatne stope kako bi se uspostavila kontrola nad inflacijom. Međutim, za Erdogana kamata predstavlja “đavola koji bogate čini još bogatijima, a siromašne još siromašnijima”.

    Kupac na jednoj od turskih pijaca voća Sevim Yildirim se požalila na cijene.

    “Sve je tako skupo. Uz ovakve cijene ne možete kuhati za porodicu”, naglasila je.

    Godišnja inflacija je 21 posto, dok je Centralna banka, za koju se smatra da je pod Erdoganovom kontrolom, snizila kamatne stope sa 16 na 15 posto. To je učinila treći put ove godine.

    Inflacija širom svijeta raste te zbog toga centralne banke razmatraju povećanje kamatnih stopa. No, to nije slučaj u Turskoj, čiji je predsjednik uvjeren da će se inflacija početi smanjivati.
    U posljednje dvije godine smijenjena su tri guvernera Centralne banke i promijenjen je ministar finansija. Uprkos tome, pad vrijednosti lire se nastavio.

    Rast cijena

    Turska znatno ovisi o uvozu sirovina koje su joj potrebne za proizvodnju različite robe – od hrane do tekstila. Tako da pad vrijednosti lire u odnosu na dolar direktno utječe na cijene potrepština.

    Uzgoj paradajza, koji je jedna od najznačajnijih namirnica u ovoj državi, jeste primjer da ovisi o uvoznim sirovinama. Za njegov uzgoj potrebno je uvoziti gnojivo i plin. Prema podacima Trgovačke komore, paradajz je u augustu ove godine poskupio za 75 posto, u odnosu na isti period prošle godine.

    “Kako možemo zaraditi u ovakvim okolnostima. Jeftino prodajemo, a skupo kupujemo”, ukazala je Sadiye Kaleci koja se bavi uzgojem grožđa u gradu Pamukova, dva sata vožnje udaljenom od Istanbula.

    Kaleci se žali na cijene dizela, đubriva i sumpora, koji se koriste za uzgoj vinove loze. Poljoprivrednica Feride Tufan je izjavila da može preživjeti samo ako proda imovinu.

    “Možemo isplatiti dug ako prodamo našu zemlju i vinograde. Nakon što sve prodamo ništa nam neće ostati”, rekla je.

    Lira je toliko nestabilna da se cijene mijenjaju svaki dan. Inflacija za proizvođače je premašila 50 posto.

    “Odrekao sam se mnogih troškova. Kako bih mogao platiti račune, svi manje jedemo i ne kupujemo druge stvari”, tvrdi Hakan Ayran.

    Radnici trgovina na društvenim mrežama objavljuju fotografije koje svjedoče o promjenama cijena, tj. poskupljenjima.

    Pekara u trećem gradu po veličini Izmiru je na cijenama obrazložila zašto su poskupjeli njeni proizvodi. Istakli su za koliko su poskupjeli sastojci poput brašna, ulja i susama, kao i poruku: “Neka je Bog s nama”.

    Dug u stranoj valuti je veliki problem za privatni sektor te je većina kompanija shvatila da je isplativije proizvode držati u magacinima nego da ih prodaju, a sve zbog nestabilnosti domaće valute i inflacije. To za posljedicu ima još veće siromaštvo, povećanje jaza u prihodima i bogatstvu.
    Ljutnja mladih Turaka

    Ispred benzinskih pumpi i lokalnih javnih trgovina u kojima se prodaje jeftin hljeb nastaju redovi. Opozicione stranke pozivaju na izbore.

    Manji protesti, tokom kojih nisu izostala ni hapšenja, desili su se 23. novembra kada je pad vrijednosti lire bio 18 posto. Međutim, mladi Turci ljutnju zbog ekonomske situacije najviše iskazuju na društvenim mrežama – Twitteru, Twitchu, TikToku i YouTubeu.

    “Uopće nisam zadovoljan ovom vladom. Ne mogu vidjeti svoju budućnost u ovoj zemlji”, poručio je preko YouTubea jedan mladi građanin.

    Prema pisanju BBC-a, jedan od pet mladih ljudi je nezaposlen, a nezaposlenost je još veća među ženama. Podaci Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) kazuju da je u Turskoj četvrta najveća stopa nezaposlenosti mladih. Mnogi mladi Turci nisu zadovoljni standardom života, jer su svjesni koliko bolje žive njihovi vršnjaci u pojedinim drugim državama.

    “Mladom Amerikancu ili Evropljaninu je lako kupiti iPhone njegovom platom. Čak i ako radim mjesecima, to ne mogu priuštiti. To nisam zaslužio”, naveo je jedan 18-godišnjak.

    Mladi žele imati veću političku ulogu u zemlji kojom od 2002. upravlja Erdoganova Stranka pravde i razvoja (AKP). Na predstojećim izborima 2023. pravo glasa će imati skoro devet miliona osoba rođenih krajem 90-ih godina. Upravo bi oni mogli biti prijetnja po AKP.

    Na jednom videozapisu, koji je postao popularan, prikazuje se majka koja hvali Erdogana, dok njen osmogodišnji sin kritikuje predsjednika podsjetivši na neadekvatnu reakciju tokom nedavnih katastrofa.

    “Nemoguće je pogoditi šta će se desiti”

    AKP-ov uspjeh je dobrim dijelom bio zasnovan na velikom prilivu stranih sredstava nakon recesije koja je počela 2008. Okosnica ekonomskog rasta je bila i javna potrošnja te povoljni krediti za građevinski sektor.

    To za posljedicu ima produbljivanje ovisnosti o uvozu u okolnostima nestabilne valute. Malo je onih koji vjeruju da će Erdoganova politika spasiti liru. Ekonomista Arda Tunca je naglasio da se koristi politika koja je u suprotnosti ekonomskoj teoriji. Prema njegovim riječima, ranije su se dešavale krize za koje se moglo pretpostavljati kako će se odvijati, ali da to sada nije slučaj, piše BBC.

  • Vreme je za šoping u Turskoj? Erdoganova monetarna politika skupo košta Turke, a raduje turiste

    Vreme je za šoping u Turskoj? Erdoganova monetarna politika skupo košta Turke, a raduje turiste

    Po ko zna koji put ove godine, turska nacionalna valuta je dotakla novo dno.

    Novembar će ostati upamćen u istoriji kao mesec velike rasprodaje ove valute, koja je i prethodno ulazila u ring sa krizama 2018, 2001, i 1994. godine.

    Lira je u toku ove godine izgubila neverovatnih 45 odsto svoje vrednosti, a samo u novembru 28,3 odsto. Prema srednjem kursu ECB juče se za jedan evro dobijalo 14,93 lire, a pre samo tri godine dobijalo se 5,3.

    Strahovitom padu vrednosti turske lire već godinama kumuje sam predsednik Turske, Redžep Tajip Erdogan, piše Blic. Valutna tržišta širom sveta redovno negativno reaguju na njegove odluke, bilo da se radi o redovnim hirovitim smenama guvernera centralne banke Turske, bilo da se radi o njegovom konstantnom odbijanju da prestane sa labavom monetarnom politikom i obaranjem kamatnih stopa. Jučerašnji pad, pored još jednog Erdoganovog oštrog “ne“ podizanju kamata, dodatno je podstakao i komentar iz američkog FED-a o rizicima za tursku ekonomiju i sa tim povezanu budućnost njegove politike.

    Sve je ovo drastično uticalo na tamošnje stanovništvo kome su se za mesec dana srozala i primanja i ušteđevine i kućni budžeti.

    S druge strane, koliko god da je domaće stanovništvo stavljeno u nezavidnu poziciju, turisti odnosno svi koji u Tursku dolaze sa džepovima punim stranih valuta, sa svakim padom vrednosti lire, imaju sve veću kupovnu moć. Njima će, u prevodu, sve biti jeftinije.

    Ipak, da se ne bi stekao pogrešan utisak, cene nisu “zakucane”, te i Turci i na tom polju muče muku. Prema poslednjim podacima inflacija se u novembru popela, kako piše CNBC, na skoro 20 odsto.

    Dakle, omiljena turska roba (zlato, koža, začini, garderoba itd.) i sve ostale potrošačke cene su za toliko veće u odnosu na prošlu godinu. Na primer, gram četrnaestokaratnog zlata je, prema cenama na sajtu goldprice, trenutno oko 51 evro (50,9 evra). Poređenja radi, prošle godine je gram zlata bio 29,8 evra. Ipak, kako je stopa slabljenja lire veća od stope inflacije, turisti su za tu razliku ekonomski moćniji.

    Obaranje kursa kao stabilizacija privrede

    Pored situacije u kojoj ova situacija ide “niz dlaku” turistima širom sveta, da bolje prođu tokom obilaska Turske, stručnjaci ističu da destabilizacija kursa tj. njegovo kontinuirano obaranje može i da se posmatra kao Erdoganovo manipulisanje ne bi li se stabilizovala čitava privreda.

    “Sa jedne strane možete da povećate devizni priliv, ali tako utičete na inflatorna kretanja. Kako dolazi zima, njima opadaju prihodi. Takođe sada imamo i problem spoljašnjih uticaja, kriza lanaca snabdevanja i kriza u energetici. Turska će opet pokušati korišćenjem kursa da održi inflaciju“, kaže za Blic konsultant u okviru Mreže za poslovnu podršku Dragoljub Rajić.

    On dodaje da je njihova monetarna politika okrenuta ka maksimalnom korišćenju izvoznih potencijala.

    “Zbog svih spoljnih turbulencija, i s obzirom da imaju jako veliki broj industrijskih parkova iz kojih roba ide i na azijsko i na afričko tržište, verujem da se politika kursa voditi u smeru ka izvoznim firmama, tako da one imaju mogućnost da povećaju prihode od izvoza i da unesu na taj način još deviza u zemlju“, kaže Rajić i dodaje da pokušavaju da se na taj način stabilizuje ekonomija i prebrodi period pred njima.

    Intervencijom centralne banke, lira se blago oporavila

    Turska lira se snažno oporavila sa rekordnog minimuma, pošto je centralna banka intervenisala zbog, kako kaže, “nezdravih“ tržišnih cena.

    Centralna banka je u saopštenju navela da je “direktno” intervenisala na tržištu “prodajnim transakcijama zbog nezdravog formiranja deviznih kurseva”, prenosi Rojters.

    Lira, koja je ranije pala za čak 3,3 posto na 13,87 lira prema američkoj valuti, oporavila se na 12,76 lira za dolar na trgovanju u 09:36 časova po GMT, ojačavši za više od 5,0 posto na dnevnom nivou, prenosi Tanjug.

    Prethdno je Edogan tražio da se pokrene istraga pada lire, aludirajući na to da manipulacija dolazi od strane velikih kompanija.

  • Apokalipsa na Bosforu; razorni vetar rušio zgrade, ima mrtvih

    Apokalipsa na Bosforu; razorni vetar rušio zgrade, ima mrtvih

    Katastrofalna oluja zahvatila je u popodnevnim satima Istanbul i druge delove Turske usmrtivši četiri osobe. Povređeno je 19 osoba.
    Oluja je napravila veliku materijalnu štetu u gradu od 15 miliona stanovnika.

    Kako prenose turski mediji, jedna žena je poginula u istanbulskoj četvrti Esenjurt, gde su snažni udari vetra otkinuli deo krova koji je pao na nju i njeno dete, javlja državna agencija Anadoli.

    Na drugim mestima u gradu naleti su srušili toranj sa satom, čupali drveće i prevrnuli najmanje tri kamiona.

    Bosfor, uski plovni put koji deli grad, zatvoren je za pomorski saobraćaj, a trajektne usluge su otkazane.

    Najmanje šest letova Turkiš erlajnsa aviona koji je trebalo da slete u Istanbul preusmereni su u gradove Ankaru i Izmir, rekao je portparol te avio-kompanije.

    Jak vetar je takođe primorao vlasti da otkažu trajektne linije između priobalnih letovališta Bodrum i Datča.

  • Erdogan nakon velikog pada lire: Turska će pobijediti u ekonomskom ratu

    Erdogan nakon velikog pada lire: Turska će pobijediti u ekonomskom ratu

    Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan osvrnuo se na aktuelnu ekonomsku situaciju u Turskoj i pad lire te je naglasio kako će se Turska izvući iz trenutne situacije.

    Turski lider je poručio kako stroga politika kamatnih stopa neće smanjiti inflaciju te je naglasio kako će Turska pobijediti u svom “ekonomskom ratu za nezavisnost”.
    “Odbijam politike koje će dodatno ‘stegnuti’ našu zemlju, oslabiti je, osuditi naše ljude na nezaposlenost, glad i siromaštvo”, rekao je Erdogan.

    On je naglasio kako je turska vlada opredijeljena da uradi prave stvari za ovu državu što podrazumijeva ekonomsku politiku usmjerenu na investicije, proizvodnju, zapošljavanje i izvoz umjesto “zaračanog kruga visokih kamata i niskih kurseva”.

    “Vidimo ige koje mnogi igraju, a tiču se kursa i kamate. Iz svake borbe u koju smo ulazili, izašli smo časno zauzevši čvrst stav. Uz Božju pomoć i podršku našeg naroda, pobjedom ćemo izaći iz ovog ekonomskog rata za nezavisnost”, poručio je turski predsjednik.

    Turski predsjednik je također izjavio kako poskupljenja pojedinih roba ne utječu na investicije, proizvodnju i zapošljavanje.

    “Naprotiv, konkurentnost deviznog kursa dovodi do povećanja investicija, proizvodnje i zapošljavanja. Upravo takva situacija je u našoj zemlji”, zaključio je Erdogan.

    Turska lira u posljednjih nekoliko mjeseci bilježi pad u odnosu na dolar. U utorak, vrijednost turske lire bila je najniža u historiji te je jedan dolar iznosio skoro 12,5 lira čime je premašena tzv. “psihološka” granica od 11 lira.

  • Erdogan u velikom problemu – Narod izašao na ulice

    Erdogan u velikom problemu – Narod izašao na ulice

    Istanbul i Ankaru zapljusnuo je spontani protest nakon velike devalvacije turske lire.Demonstranti su uzvikivali parole sa zahtevom da vlada podnese ostavku i da sa vlasti ode vladajuća Partija pravde i razvoja.

    Policija je rasterala okupljene.

    Turska valuta je postavila danas antirekord – pala je sa 11,37 na 13,21 liru za dolar.

    Kako je saopštio Sputnjiku turski finansijski analitičar Arda Tundža, ovako veliki pad za jedan dan je najveći u poslednje dve decenije.

    Podsetimo, od januara ove godine turska valuta je izgubila 70 odsto svoje vrednosti.

    Prošle nedelje je Centralna banka smanjila kamatnu stopu, kao meru stabilizacije valute i inflacije, sa 16 odsto na 15 odsto.

  • Ne zaustavlja se pad vrijednosti turske valute: Jedan dolar iznosi 10,5 lira

    Ne zaustavlja se pad vrijednosti turske valute: Jedan dolar iznosi 10,5 lira

    Nastavljen je pad vrijednosti turske lire – trenutno jedan dolar iznosi više od deset lira. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ne odustaje od snižavanja kamatne stope uvjeren da je to način da se zaustavi pad vrijednosti valute.

    Erdogan je jučer, 16. novembra, obraćajući se parlamentarcima izjavio da će se nastaviti boriti za snižavanje kamatne stope. Prema pisanju američkog poslovnog portala Bloomberg, nadležni su pod njegovim pritiskom snižavali ovu stopu, a što je za posljedicu imalo znatan pad vrijednosti lire.

    “Ja i oni koji brane kamatne stope ne možemo biti na istom putu. Sa građana ćemo skinuti teret kamatnih stopa”, poručio je turski predsjednik ponovivši da su visoki troškovi zaduživanja glavni uzrok inflacije.

    Govoreći o tome da intenzivno vrši politički pritisak na rad Centralne banke, odgovorio je da ova finansijska institucija nezavisno donosi odluke. Međutim, kako je naveo Bloomberg, nekoliko uposlenika banke je ostalo bez posla zbog nepoštivanja njegovih odluka. Sahap Kavcioglu je četvrti guverner Centralne banke od 2019.

    Jedan dolar sada iznosi više od 10,5 lira, a pad vrijednosti valute nastavio se nakon Erdoganovog obraćanja parlamentarcima.

    Njegova vladajuća Stranka pravde i razvoja (AKP) je godinama uspjeh zasnivala na znatnom ekonomskom rastu za koji je Bloomberg istakao da je često bio zasnovan na smanjivanju troškova kreditiranja. Podrška AKP-u je počela opadati usljed ekonomskih problema uzrokovanih pandemijom koronavirusa.

  • Orban i Erdogan razgovarali o BiH

    Orban i Erdogan razgovarali o BiH

    Mađarski premijer Viktor Orban sastao se u Ankari sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom, a jedna od tema razgovora bila je BiH.

    Orban je poručio kako su i Mađarskoj i Turskoj važni stabilnost i mir u BiH.

    Orban je na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon susreta sa Erdoganom rekao kako su razgovarali o više tema, a jedna od njih bila je i BiH.

    “Stabilnost i mir u BiH važni su za obje strane Mađarsku i Tursku iz razumljivih razloga”, rekao je Orban.

    Navodeći da se stabilnost na Balkanu može postići razgovorom s ljudima tamo, Orban je naglasio da će Mađarska i Turska nastaviti razgovarati o stabilnosti BiH.

  • Dodik za Radio Srpske: Prijetnja silom ne može riješiti nijedan problem

    Dodik za Radio Srpske: Prijetnja silom ne može riješiti nijedan problem

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik sastao se danas u Ankari sa predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom. Na sastanku je istaknuto da prijetnja silom ne može riješiti nijedan problem.

    Dodik je nakon sastanka u izjavi za Radio Republike Srpske, istakao da su se složili da mir nema alternativu.

    – Prijetnja silom ne može da riješi nijedan problem. Drugi su nametnuli tu temu. Erdogan je upoznat sa situacijom u BiH i ovo je bila prilika da mu se to predoči to sa našeg stanovišta. Tražimo razumijevanje za političke procese – rekao je Dodik za Radio Srpske.

    Dodik je istakao da je potrebno uspostaviti dijalog o svim otvorenim pitanjima.

    – Dobra volja Vučića, Erdogana i Milanovića može da bude od koristi, ali o tome treba da se slože i svi drugi – istkao je Dodik.

    On je ponovio da su spekulanti nametnuli priču o sukobu.

    –  Radi se o strategiji Sarajeva da se otvaraju pitanja koja njima odgovaraju, a ona koja odgovaraju Hrvatima i Srbima se zatvaraju. Prenio sam mu poruku da je za nas visoki predstavnik nelegalan, što je važno jer je Turska članica PIK-a. Moramo svi raditi na isključivanju sukoba, svako ko može biti prijatelj treba da bude uključen – napomenuo je Dodik.

    Dodik se osvrnuo i na Eskobarove prijetnje sankcijama, koje je danas iznio, iako tokom jučerašnjeg zajedničkog sastanka nije bilo te priče.

    – Јuče o tome nije pričao, zaklinjao se da sankcije nisu mehanizam koji bi upotrbeljavao. Vjerovatno je to ohrabrivanje drugih, politike koju on predstavlja. Ako misli da su priče o sankcijama rješenje neka ih upotrebljava. Sankcije neće dati efekte. Ta vrsta arogancije neće proći. Nećemo da nam neko nameće sankcije, prefiks “genocidnih”, da nam otimaju šume, da rade protiv interesa Republike Srpske. Naše je ustavno pravo da se borimo za takve stvari. U BiH iznad volje SAD je naše ustavno pravo. Nadležnosti želimo da vratimo na upravljanje Republici Srpskoj i to ćemo učiniti, bio Eskobar za to ili ne – poručio je Dodik za Radio Srpske.

  • Satelitski snimci otkrili nestanak drugog najvećeg jezera u Turskoj

    Satelitski snimci otkrili nestanak drugog najvećeg jezera u Turskoj

    Planeta Zemlja se definitivno mijenja, a s njom i cijeli život. Primjer za to je situacija s turskim jezerom Tuz.

    Novi satelitski snimci turskog jezera Tuz možda jesu šareni i zanimljivi, no oni otkrivaju razlog za veliku zabrinutost. Satelit Sentinel-2 koji je u vlasništvu Evropske svemirske agencije je zabilježio snimke jezera Tuz koje je nekada bilo drugo najveće u Turskoj. Ovo jezero se u potpunosti isušilo u periodu od samo jedne godine, a ostala je samo so.

    Jezero Tuz je bilo jedno od najvećih slanih jezera na svijetu, koje tipično nadolazi i povlači se ovisno o godišnjim dobima. Međutim, povlačenje je postalo dominantnije u proteklom periodu, tako da je vode sve manje i manje. Utjecaj agrikulture i klimatske promjene iza sebe ostavljaju samo prostranstvo soli bez vode.

    Fotografija je analizirana u sklopu EU Copernicus Programa, a ona je otkrila jezivo stanje u kojem se jezero Tuz nalazi ove godine. Ovo jezero, kao i druga slana jezera, nastaje kada dno zadržava nadolazežu vodu. Ova voda donosi so i druge minerale iz potoka i rijeka, a nakon toga voda isparava te iza sebe ostavlja različite materijale. Jezero Tuz se formira kada se kišnica i otopljeni snijeg nađu u njemu svakog proljeća.

    Radi o plitkom jezeru dubine od samo jednog metra, a voda sada isparava više nego ikada prije te iza sebe ostavlja sloj od 8 cm soli, Ova pretjerana količina je unaprijedila lokalnu industriju u regiji koja iz jezera izvlači oko 250 miliona tona rezervi soli. To je jedno od najslanijih jezera na svijetu. Procent soli ovog jezera iznosi 32 posto, a ovo jezero pruža nevjerovatnih 60 posto soli koja se koristi u zemlji, a mnogo više se izvozi u 60 drugih zemalja. Međutim, kao i svi ostali izvori, tako ni ovaj nije nepresušan.

    Depoziti soli jezera Tuz zahtijevaju protok dolazak vode, ali s obzirom na njeno povlačenje u posljednjih godinama, izvoz soli bi mogao usporiti. Postoje dva uzroka, a to su klimatske promjene i velika suša koja pogađa opskrbu vodom. Poznat je i problem povećanog pritiska na agrikulturu i industrije, zbog čega se preusmjerava više vode.

    Istraživanje iz 2007. je pokazalo da je jezero Tuz dvostruko manje u odnosu na period prije 40 godina. Jezero Tuz je kandidat da se nađe pod UNESCO-vom zaštitom jer između ostalog predstavlja i ključno stanište za nekoliko vrsta ptica.

    Turska vlada je ovog ljeta saopćila da je oko 1.000 mladih ptica uginulo zbog niskog nivoa vode, a da se izleglo samo 5.000 jedinki, mnogo manje od 12.000 iz 2018. godine.

    Ako se ne naprave značajni potezi za očuvanje jezera, ono bi moglo nestati zauvijek za 30 godina.

  • Ruski i turski ministri razgovarali o BiH: Koordinirati zajediničke korake na rješenju problema

    Ruski i turski ministri razgovarali o BiH: Koordinirati zajediničke korake na rješenju problema

    Na samitu najrazvijenijih svjetskih zemalja (G20) ovog vikenda u Rimu obilovalo je diplomatskih aktivnostima, a neke od njih doticale su se Bosne i Hercegovine.

    Kako su agencije izvjestile ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov razgovarao je na marginama skupa u Rimu sa svojim turskim kolegom Mevlutom Cavusogluom o situaciji na Balkanu i oni su izrazili spremnost koordinisati svoje napore kako bi se situacija u regiji stabilizovala.

    “Glavna tema razgovora bila je posvećena koordinaciji napora da se situacija na Balkanu stabilizira. Riječi je bilo o koordiniranju zajedničkih koraka kako bi se riješio problem u Bosni i Hercegovini uz korištenje multilateralnog formata”, navodi se u priopćenju ruskog Ministarstva vanjskih poslova.

    Takođe je priopšteno i da su pored teme Balkana šefovi diplomacija Rusije i Turske razgovarali i o Zakavkazju.