VRBAS Media

Oznaka: turska

  • Erdogan poručio da novinarka koja ga je uporedila s bikom neće proći nekažnjeno

    Erdogan poručio da novinarka koja ga je uporedila s bikom neće proći nekažnjeno

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan obećao je da poznata televizijska novinarka neće ostati “nekažnjena” nakon što je uhapšena jer ga je navodno vrijeđala.

    Policija je privela Sedef Kabas u njenoj kući u subotu u 2 sata ujutro, samo nekoliko sati nakon što je izgovorila “uvredljive” komentare u programu uživo, a zatim ih objavila na Twitteru za svojih 900.000 pratilaca.
    Navodna uvreda bila je poslovica koja se prevodi kao: “Bik kad dođe u palatu, ne postaje kralj. Ali palata postaje štala.”

    Zvanično je uhapšena nakon pojavljivanja na sudu.


    “Ovaj prekršaj neće proći nekažnjeno”, rekao je Erdogan u intervjuu emitovanom na privatnom televizijskom kanalu NTV.

    “Naša je dužnost da zaštitimo poštovanje moje funkcije, predsjedništva. To nema nikakve veze sa slobodom izražavanja”, poručio je.

    Erdogan je kritikovao sugestiju opozicione Republikanske narodne partije da se ukine krivično djelo vrijeđanja predsjednika, za koje je je određena zatvorska kazna od jedne do četiri godine.

    Sindikat turskih novinara nazvao je hapšenje novinarke “ozbiljnim napadom na slobodu izražavanja”.

    Grupe za promociju ljudskih prava optužuju Tursku da podriva slobodu medija hapšenjem novinara i zatvaranjem kritičnih medija, posebno otkako je Erdogan preživio neuspjeli državni udar u julu 2016. godine.

    Reporteri bez granica rangirali su Tursku na 153. mjesto od 180 u svom indeksu slobode medija za 2021. godinu.

  • Vučić pitao Erdogana hoće li se graditi autoput u BiH: Hajde da rješavamo ono što ljudima znači

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić smatra da će u Bosni i Hercegovini biti sačuvan mir jer, kako je izjavio, nikom nije do rata. Istakao je da se plaši neodgovornosti, neozbiljnosti, kao i, kako je rekao, jednostranog pristupa Zapada.

    Za njega je loša poruka to što su Sjedinjene Američke Države sankcionisale člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika.

    “Ja o svemu tome mislim loše, ali naša odgovornost mora da bude na najvišem mogućem nivou zato što su nam potrebni mir i stabilnost. Mi najbrže rastemo, imamo najveće i najbolje šanse za ubrzani razvoj i napredak i tu šansu ne smijemo da propustimo”, kazao je Vučić sinoć, 22. januara, za televiziju Pink.

    Tvrdi da je turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana na posljednjem sastanku u Ankari pitao da li će se u Bosni i Hercegovini graditi autoput do Srbije ili ne, pošto Srbija već gradi autoput ka Sarajevu, dodajući da će to biti jedna od tema trilateralnog sastanka koji bi trebao da bude održan poslije izbora u Srbiji.

    “Hajde da probamo da rješavamo te stvari koje ljudima život znače, da probamo da rješavamo ozbiljne stvari i vidimo oko čega nema potrebe ni da razgovaramo. Samo nam recite da ili ne”, naveo je.

    Vučiću nije problem što su policajci MUP-a Republike Srpske u defileu 9. januara u Banjoj Luci nosili puške.

    “Da, oprostite, metaforički govorim, svako selo ima toliko pušaka i u Bosni i Hercegovini i u Srbiji i na svakom drugom mjestu. Ne razumijem i ne mogu da shvatim šta je smisao svega toga, a odgovor druge strane ne čujete”, rekao je.

    Komentarišući nedavne uvrede i prijetnje Bošnjacima u Priboju, on je naglasio da to više nikad ne smije da se ponovi.

  • Lider SDA nezadovoljan zbog najavljenog sastanka: Da li Izetbegović pravi otklon od Erdogana

    Lider SDA nezadovoljan zbog najavljenog sastanka: Da li Izetbegović pravi otklon od Erdogana

    BiH će predstavljati institucije, a ne predstavnici stranaka ili naroda.

    Izjavio je nedavno lider SDA, Bakir Izetbegović, aludirajući na obnovljenu inicijativu predsjednika Srbije i Turske, Aleksandra Vučića i Redžepa Tajipa Erdogana, da uz ranije potvrđenu podršku predsjednika Hrvatske, Zorana Milanovića okupe lidere tri konsitutivna naroda BiH u cilju prevazilaženja ustaljene krize u zemlji.

    Takvom reakcijom je prilično jasno, ali uz određenu dozu opreza, pokazao da mu ponovo nije po volji, što je izrodilo mnoge nejasnoće koje se spajaju u veliko – zašto.

    “Munjeviti otklon”
    Savjetnik ministra inostranih poslova BiH u mandatu Igora Crnatka, Saša Čekrlija kaže da je, iako se čini da je trenutno pojačana pažnja međunarodne zajednice isključivo usmjerena na aktivnosti člana Predsedništva BiH Milorada Dodika, “na meti” i sam Izetbegović, a naročito, navodi, nakon što je hrvatski član Predsjedništva, Željko Komšić posjetio Vatikan.

    – Vatikan od ranije očekuje odgovore na brojna pitanja na koja ministrica inostranih poslova ne dalje odgovore, već sve čuva u ladici. Kardinal Pietro Parolin, koji je desna ruka pape, u razgovoru sa Komšićem se posebno interesovao o SDA, ali i o odnosima sa predsjednikom Erdoganom. Sljedeće što slijedi jeste dolazak šefa diplomatije Vatikana, nadbiskupa Paula Galagera u Sarajevo i u SDA znaju da ti sastanci neće biti najprijatniji – tvrdi Čekrlija, dodajući da nakon Komšićeve posjete Vatikanu, SDA “munjevito blefira otklon od Turske”, te da zato ne iznenađuje Izetbegovićeva izjava prema kojoj “odbacuje inicijativu predsjednika Turske i Srbije”.

    – Bisera Turković, nakon trogodišnjeg zimskog sna, kada su evropske integracije u pitanju, poziva na ispunjavanje 14 prioriteta za pristupanje EU i traži tematsku sjednicu Savjeta ministara upravo o ispunjavanju 14 prioriteta prema mišljenju Evropske komisije. Ranije, nakon najave Komšićeve posete Vatikanu, ona traži sastanak sa predsjednikom Vlade Italije, bilo kad i bilo gdje, čime pokušava popraviti sliku o SDA, koristeći trenutno zaoštrenu političku situaciju u BiH – kaže on, konstatujući da su male šanse da do tog sastanka dođe.– Bisera Turković, nakon trogodišnjeg zimskog sna, kada su evropske integracije u pitanju, poziva na ispunjavanje 14 prioriteta za pristupanje EU i traži tematsku sjednicu Savjeta ministara upravo o ispunjavanju 14 prioriteta prema mišljenju Evropske komisije. Ranije, nakon najave Komšićeve posete Vatikanu, ona traži sastanak sa predsjednikom Vlade Italije, bilo kad i bilo gdje, čime pokušava popraviti sliku o SDA, koristeći trenutno zaoštrenu političku situaciju u BiH – kaže on, konstatujući da su male šanse da do tog sastanka dođe.

    – Sami odnosi između Komšića i Turkovićeve su izrazito loši od samog početka mandata aktuelnog Savjeta ministara, pa je logično da njegova posjeta Vatikanu značajno brine Turkovićevu i kompletnu partiju SDA – tvrdi Čekrlija.

    “Pametan potez”
    S druge strane, univerzitetski profesor iz Sarajeva, Enver Kazaz smatra da je lider SDA, ovaj put, ipak, u pravu.

    – Izetbegović je rekao da će u dijalogu učetvovati insitucije BiH, a ne on kao predstavnik naroda. S pravom je upozorio na to da BiH nije prosti zbir tri etnička i politička identiteta, nego da je na međunarodnom planu predstavljaju institucije sistema – smatra on.


    Zaključuje da u Izetbegovićevoj reakciji nema ništa prikriveno, te da je povukao pametan potez, budući da “nema legitimitet da na međunarodnom planu predstavlja bilo koga, pa ni Bošnjake”, ako se, navodi Kazaz, uzme u obzir to da nije osvojio više od 50 odsto bošnjačkih glasova.

  • Milanović: Spreman sam za dijalog o BiH s Turskom i Srbijom

    Milanović: Spreman sam za dijalog o BiH s Turskom i Srbijom

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović ponovo je izrazio spremnost da zajedno s predsjednicima Turske i Srbije, Redžepa Tajipa Erdoana i Aleksandra Vučića, pokušaju da s političkim predstavnicima tri konstitutivna naroda u BiH, postignu odgovor o prevazilaženju krize, koja bi se mogla proširiti na cijeli region, piše danas zagrebački Večernji list.

    Iz kabineta hrvatskog predsjednika naveli su da je za Hrvatsku ključno da se Hrvatima u BiH garantuje legitimna zastupljenost u tijelima vlasti i da se prestane s njihovim preglasavanjem.

    “Predsjednik Milanović je u novembru prošle godine predložio posredovanje trojice predsjednika – Hrvatske, Srbije i Turske – smatrajući da takav format posredovanja može pomoći dogovoru između tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini – Hrvata, Srba i Bošnjaka”, podsjetio je portparol hrvatskog predsjednika Nikola Jelić.

    Jelić je za zagrebački dnevnik izjavio da Hrvatska ima ustavnu obavezu da brine o položaju Hrvata u BiH, kao što joj je, kako je naveo, i strateški interes cjelovita i stabilna BiH kao država tri ravnopravna konstitutivna naroda.

    Jelić je pojasnio da inicijativa hrvatskog predsjednika jedino ima za cilj da obezbijedni ravnopravnost sunarodnika u BiH.

    “Predsjednik Milanović predlagao je posredovanje trojice predsjednika isključivo s ciljem da se osigura ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH i njihova legitimna zastupljenost u tijelima vlasti”, rekao je Jelić.

    Nakon susreta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i turskog kolege Erdoana u nedjelju u Ankari, gdje je bilo riječi o ovoj temi, Jelić kaže da je Milanoviću drago da razgovori zainteresovanih strana idu u tom smjeru i vjeruje da takav format posredovanja ima realne izglede za uspjeh.

    “Ako je moguće dogovoriti posredovanje te vrste, predsjednik Milanović će učestvovati , ali pri tome očekuje i podršku Vlade Hrvatske”, naveo je Jelić u izjavi za Večernji.

  • Turska preko Srbije najavila jači angažman u BiH

    Turska preko Srbije najavila jači angažman u BiH

    Srbija i Turska zainteresovane su za stabilnost regiona zapadnog Balkana, teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, ali i integritet Republike Srpske, rekao je Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, nakon razgovora s Redžepom Tajipom Erdoanom, predsjednikom Turske, koji je održan u utorak.

    On je istakao da je za obje zemlje od ključnog značaja očuvanje mira i stabilnosti, te da je važno da se fokus prebaci na ekonomiju, investicije i povezivanje. Beogradska “Politika” piše da je nakon susreta održana i treća sjednica Visokog savjeta za saradnju Srbije i Turske, na kojoj su potpisani sporazumi iz oblasti obrazovanja, turizma i kulture.

    “Važno je da imamo stabilne, dobre i prijateljske odnose”, istakao je Vučić u izjavi srbijanskim novinarima u Ankari i dodao da je razgovarao o turskim investitorima u BiH.

    “Razgovarali smo o tome šta znači poštovanje Dejtonskog sporazuma – o poštovanju integriteta BiH, ali i integriteta RS”, rekao je Vučić i dodao da će za godinu i po biti izgrađen auto-put od Beograda do granice s BiH i RS, a da preostaje da se izgradi i auto-put do Bijeljine.

    Kako su javili turski mediji, Erdoan je naglasio da se sve strane u BiH moraju suzdržati od poteza koji mogu naškoditi očuvanju integriteta i suvereniteta BiH.

    Erdoan je naglasio da se slaže s Vučićem da je podrška Srbije integritetu BiH važna za mir i stabilnost cijelog regiona, te je istakao da će njegova zemlja nastaviti ulagati napore da se smanje napetosti na zapadnom Balkanu, a najavio je i sastanak s političkim liderima u BiH.

    “U razgovorima s predsjednikom Srbije Vučićem smo odlučili da okupimo tri lidera Bošnjaka, Hrvata i Srba i da ostvarimo uspjeh. Došli smo do ove odluke”, rekao je, a očekuje se da bi sastanak mogao biti održan ili u Beogradu ili u Istanbulu nakon srbijanskih izbora najavljenih za april.

    Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, pozdravio je razgovor predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana o situaciji u BiH i njihovo zalaganje za poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH.

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da zvanični stavovi predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdoana ukazuju da razumije situaciju u BiH, te da mu je zahvalan za podršku uspostavljanju dijaloga između konstitutivnih naroda.

    Dodik je, komentarišući sastanak Erdoana s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, na kojem je razgovarano o situaciji u BiH, istakao da je obojici državnika zahvalan za zalaganje da se uspostavi dijalog.

    “Erdoan je državnik velike države i pokazao je sposobnost da je vodi u teškim i izazovnim vremenima i, kao što se može primijetiti u posljednjih nekoliko godina, njegov stav je takav da situaciji u BiH ne pristupa selektivno, podržavajući samo Bošnjake, mada mi razumijemo da u krajnjoj instanci možemo uvijek očekivati više simpatija na toj strani”, rekao je Dodik. On je ranije naglasio da je sudbina BiH u dijalogu političara u konstelaciji Erodan, Vučić, Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske.

    Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, je rekao za “Nezavisne” da je uloga Turske u regionu važna i zbog osjećaja Bošnjaka prema toj zemlji, ali i zbog činjenice da se govori i o očuvanju statusa RS.

    “Bošnjaci u susjedstvu nemaju državu kao što imaju Srbi i Hrvati koje predstavljaju državu matičnog naroda i na neki načni Turska je od samog početka kriza isprva malo skrivenije, a poslije sve otvorenije, htjela da pokaže da je prisutna u BiH. Ona ima zbog svog javnog mnjenja potrebu da bude što vidljivija kad je u pitanju BiH jer tursko javno mnjenje BiH u velikoj mjeri doživljava kao saveznika”, rekao je Šolaja. On je dodao da se odnosom Turske pokazuje da BiH može ostati samo onakva kakva je predviđena u Dejtonu.

    Predsjednik SDA Bakir Izetbegović kazao je nakon sjednice Kolegijuma te stranke da ne postoji dogovor o održavanju sastanka lidera tri naroda u Bosni i Hercegovini s predsjednicima Republike Turske i Republike Srbije, te da se radi o pogrešnoj interpretaciji.

    “Radi se u stvari o jednoj odavno dogovaranoj trilaterali između BiH, Srbije i Turske. BiH će predstavljati institucije, a ne predstavnici stranaka ili naroda”, izjavio je Izetbegović.

    Dodao je Izetbegović da bi ta trilaterala trebalo da se desi uskoro, te da će BiH predstavljati Predsjedništvo BiH.

  • Vučić sa Erdoganom o situciji u BiH

    Vučić sa Erdoganom o situciji u BiH

    Predsjednik Srbije Aleksadnar Vučić prenio je da je sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom razgovarao o situaciji u Bosni i Hercegovini i kompletnoj situaciji u regionu, kao i značaju infrastrukturnog povezivanja između Srbije i BiH.

    Na pitanje da li je bilo riječi o napetoj situaciji u BiH i o incidentu u Priboju, Vučić je rekao da su razgovarali o svemu:

    “Razgovarali smo o svemu, i o Priboju i o svemu drugom. O komplikovanoj situaciji u regionu, tome kakvi su stavovi Srbije, kakvi Turske, i šta znači poštovanje Dejtonskog sporazuma – od poštovanja integriteta BiH, ali i integriteta Republike Srpske u okviru BiH”, rekao je Vučić.

    Prenio je da je on govorio o tome da je za Srbiju važno da se infrastrukturno povežujemo, da se grade autoputevi, ističući da očekuje da u oktobru bude završeno 19 kilometara autoputa od Kuzmima do Sremske Rače.

    “Gotovo 80 odsto je završen most, da ne idemo onom ćuprijom kao do skora… To je blizu kraja, i za godinu i po dana imaćemo autoput do BiH i RS”, rekao je Vučić i dodao da poslije toga ostaje da se izgradi autoput do Bijeljine.

    Prenio je da se razgovaralo i o izgradnji autoputa Požega-Kotroman, odnosno do Višegrada, koji bi dalje trebalo graditi do Sarajeva.

    “Rekao sam da je besmisleno da mi gradimo, ako niko neće da gradi Višegrad, jer samo tako ima smisao, a do tada nema. Nadam se da će vlasti u BiH, ma koje, jer ne mogu da ulazim u to, to uraditi. Time bismo povezali Rašku sa Beogradom, Sarajevom, ali i Sofiju i Istanbul sa Sarajevom i Beogradom. Verujem da zajedno možemo to da uradimo, nije problem u nama”, rekao je Vučić.

    Dodao je da je sa Erdoganom razgovarao o svemu, pa i o zajedničkom djelovanju po pojedinim pitanjima u međunarodnim organizacijama.

    Ergogan: Zajedničkim djelovanjem prevazići krizu u BiH
    Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan poslije današnjeg sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem poručio je da je potrebno djelovati zajednički sa međunarodnom zajednicom kako bi se prevazišla kriza u BiH.

    “Podrška Srbije teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH važna je za mir i stabilnost cijelog regiona. Imperativ je da se sve strane uzdrže od koraka koji bi doprinijeli ugrožavanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH i da se ponašaju odgovorno. Turska će preduzeti sve da se smanje napetosti na Balkanu”, rekao je Erdogan.

    On je naglasio da je na sastanku snažno i odlučno potvrđen značaj mira i stabilnosti na Balkanu, prenose beogradski mediji.

    Govoreći o odnosima Turske i Srbije, Erdogan je ocijenio da su oni na “savršenom, odličnom nivou”.

    On je istakao da je prošla godina bila izuzetna za odnose dvije zemlje budući da je Turska otvorila generalni konzulat u Novom Pazaru, dodajući da se nada da će ove godine biti otvoren i turski konzulat u Nišu.

  • Erdoan dočekao Vučića uz najviše državničke počasti

    Predsjednik Republike Turkiye Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) je, uz najviše državničke počasti, primio je utorak u Ankari predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, javlja Anadolu Agency (AA).

    Svečani prijem upriličen je na platou ispred Predsjedničke palate u Ankari, a počeo je intoniranjem himni dvije zemlje. Vučić je potom turske gardiste pozdravio turskim pozdravom “merhaba asker” (pozdrav vojnici).

    Nakon zajedničke fotografije ispred Predsjedničke palate, uslijedio je sastanak Erdoana i Vučića, nakon kojega će dvojica lidera prisustvovati sastanku Vijeća za saradnju na visokom nivou između Turkiye i Srbije.

    Nakon sastanka biće upriličeno i potpisivanje sporazuma, potom zajednička konferencija za novinare, a nakon toga i večera u čast srbijanskog predsjednika Vučića.

    Dočeku ispred palate prisustvovali su ministar vanjskih poslova Turkiye Mevlut Čavušoglu (Cavusoglu), ministar trezora i finansija Nuredin Nebati (Nureddin), ministar poljoprivrede i šumarstva Bekir Pakdemirli, ministar transporta i infrastrukture Adil Karaismailoglu, glasnogovornik Ureda predsjednika Turkiye Ibrahim Kalin, šef Ureda za komunikacije Fahretin Altun te guverner Ankare Vasip Šahin.

  • Turska menja ime, Erdogan potvrdio

    Turska menja ime, Erdogan potvrdio

    Turske vlasti odlučile su da rebrendiraju imidž zemlje u svetu, a turska televizija TRT objavila je i zašto.

    Ranije ovog meseca, turski predsednik Redžep Tajip Erdogan objavio je saopštenje, u kojem stoji da se menja međunarodno priznato ime zemlje iz “Turkey” u “Turkiye”, objasnila je ova televizija.

    “Reč ‘Turkiye’ reprezentuje i izražava kulturu, civilizaciju i vrednosti turske nacije na najbolji način“, stajalo je u saopštenju.

    Promena imena države nije tako retka pojava kao što se misli, prenose svetski mediji.

    Nacionalno rebrendiranje može se dogoditi iz čitavog niza razloga, da se izdigne iznad klišea, predstavi se u pozitivnijem imidžu ili čak zbog politike.

    TRT navodi primere Holandije, koja je promenila ime u Nizozemska, ili Makedonije, koja je odnedavno zbog spora sa Grčkom, postala Severna Makedonija.

    Iran je 1935. godine promenio ime, koje je ranije glasilo Persija.

    ‘Turquia’, ‘Turkiye’ i ‘Turkey’
    Na turskom jeziku, zemlja se zove Turkiye.

    Ta država prihvatila je to ime nakon što je 1923. godine dobila nezavisnost od zapadnih sila, koje su je privremeno okupirale.

    Tokom istorije, Evropljani su je znali kao Otomansku državu, a onda su je poznavali pod mnogim varijacijama reči “Turkiye”. Naziv koji se najviše zadržao bio je na latinskom “Turquia”, a sveprisutniji je bio “Turkey”.

    Prema rečniku Kembridža, reč “Turkey” se definiše kao “nešto što loše pada”, ili “glupa” ili “smešna osoba”.

    Velika većina ljudi u Turskoj smatra da nazivanje zemlje prema njenoj lokalnoj varijaciji ima smisla i da je u skladu s ciljevima zemlje da odredi kako bi je drugi trebalo identifiikovati.

    U skladu s tim, nedavno objavljeno saopštenje je jasno navelo da će “u okviru jačanja brenda ‘Turkiye’, u svim vrstama aktivnosti i korespondencije, posebno u službenim odnosima s drugim državama i međunarodnim institucijama i organizacijama, biti korišten izraz ‘Türkiye’, umesto izraza kao što su ‘Turkey’, ‘Turkei”, ‘Turquie’ i tako dalje”.

    Tako, recimo, turska državna novinska agencija koja ima regionalno sedište u Sarajevu, Tursku od pre nekoliko dana naziva “Republika Turkiye”.

  • Erdogan: Pojedine članice Evropske unije blokiraju pristupanje Turske bloku

    Erdogan: Pojedine članice Evropske unije blokiraju pristupanje Turske bloku

    Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan kritizirao je Evropsku uniju te je naglasio kako pojedine članice organizacije blokiraju pokušaje Turske da se pridruži Evropskoj uniji.

    U razgovoru s ambasadorima u Ankari Erdogan je rekao kako je lično svjedočio nastojanjima pojedinih država da onemoguće pristup Turske Evropskoj uniji.

    “Turska, koja je geografski i historijski dio Evrope, posvećena je svom cilju da postane članica EU uprkos nepravdama”, rekao je Erdogan.

    Turski predsjednik je napomenuo kako Turska ulaže konstantne napore u pregovorima te je dodao da se nada kako će se EU osloboditi “strateške sljepoće” te da će hrabrije djelovati u kontekstu razvijanja odnosa s Ankarom.

    “Koristili su taktiku odgađanja protiv nas u mnogim pitanjima, uključujući i carinsku uniju. Ono što zaista treba uzeti u obzir jeste činjenica da je volju cijelog bloka zarobilo nekoliko država”, rekao je turski predsjednik.

    Ne imenujući nijednu zemlju, Erdogan je rekao da neke zemlje članice probleme s Ankarom pokušavaju rješavati putem institucija Evropske unije.

    “Evropska unija treba spriječiti pokušaje sabotiranja Turske i EU pod izgovorom međublokovske solidarnosti”, ističe predsjednik Turske.

  • “Ignorisali ste nas”

    “Ignorisali ste nas”

    Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan poručio je danas ambasadorima iz Evropske unije da evropski blok nije pružio značajnu podršku u borbi protiv migracija.

    On je rekao da nije uzvratio na napore Turske da se poboljšaju odnosi.

    Erdogan je u obraćanju ambasadorima zemalja EU, na sastanku u Ankari, istakao da Turska želi da uspostavi veze sa blokom na “čvršćoj osnovi”, ali da je bila podvrgnuta “taktici odugovlačenja”.

    “Sa tugom želim da konstatujem da nismo dobili odgovor koji smo želeli od strane EU na ove korake”, izjavio je Erdogan.

    EU je u martu 2016. godine postigla sporazum sa Turskom da zaustavi priliv izbeglica u blok i da Ankara pruži utočište Sirijcima koji beže od rata iz svoje zemlje, u zamenu za dobijanje više milijardi evra za svoje projekte.

    U Turskoj trenutno boravi oko četiri miliona sirijskih izbeglica, što je najveća izbeglička populacija na svetu, a zvanična Ankara je saopštila da više neće primati migrante.

    “Turska nije dobila značajnu podršku od EU u borbi protiv migracija”, izjavio je Erdogan, dodajući da nije moguće ostvariti “produbljenu saradnju” po tom pitanju sve dok se ne ažuriraju uslovi sporazuma iz 2016. godine.

    “Kriza u Belorusiji je još jednom pokazala da je blok lišen održive politike u borbi protiv migracija”, poručio je Erdogan, aludirajući na spor između Minska i EU povodom više miliona migranata zaglavljenih na njihovim granicama.