VRBAS Media

Oznaka: turska

  • Finska i Švedska šalju delegaciju u Ankaru zbog pregovora o članstvu u NATO savezu

    Finska i Švedska šalju delegaciju u Ankaru zbog pregovora o članstvu u NATO savezu

    Ministar vanjskih poslova Turske, Mevlut Cavusoglu je potvrdio da će se sutra u Ankari sastati zvaničnici ove države sa delegacijama Finske i Švedske kako bi razgovarali o članstvu ovih zemalja u NATO savezu.

    Ranije je ministar vanjskih poslova Finske, Pekka Haavisto potvrdio da će njegova država i Švedska u srijedu poslati delegacije u tursku prijestolnicu kako bi pokušali postići dogovor o prijemu ove dvije države u NATO savez.

    U nedjelju je predsjednik Turske, Reccep Tayyip Erdogan održao telefonske razgovore sa liderima Finske i Švedske u naporu da se postigne dogovor.

    Turska je optužila Finsku i Švedsku da pružaju utočište osobama povezanim sa Radničkom partijom Kurdistana (PKK) i pristalicama Fethullaha Gulena (FETO) koje Turska smatra teroristima. Također, zahtjev Tuske je i da se ukinu zabrane na uvoz vojne opreme koje su ove države uvele Turskoj.

    Erdogan je ranije izjavljivao da čak nema potrebe da delegacije iz ovih država uopće pokušavaju doći u Tursku kako bi pregovarali o članstvu u NATO savezu.

    Da bi se primile nove članice u NATO potrebno je da postoji saglasnost svih 30 država članica ove najjače vojne alijanse na svijetu.

  • Erdogan: Grčki premijer Micotakis za mene više ne postoji

    Erdogan: Grčki premijer Micotakis za mene više ne postoji

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je u ponedjeljak da grčki premijer Kyriakos Micotakis više ne postoji za njega nakon što je posjetio Sjedinjene Američke Države, i optužio Micotakisa da pokušava blokirati prodaju borbenih aviona F-16 Turskoj.

    “Složili smo se da ne uključujemo treće zemlje u naš spor s njim. Uprkos tome, prošle sedmice je bio u posjeti SAD-u i razgovarao na Kongresu i upozorio ih da nam ne daju F-16”, rekao je Erdogan na konferencija za novinare nakon sedmične sjednice Vlade.

    “On više postoji za mene. Nikada neću pristati da se sretnem s njim. Nastavićemo put sa časnim političarima”, rekao je.

    Bidenova administracija traži od Kongresa da odobri prodaju naprednog naoružanja i druge vojne opreme saveznici NATO-a Turskoj. Paket će u velikoj mjeri omogućiti Ankari da nadogradi svoju flotu borbenih aviona F-16 i smatra se da postavlja temelje za moguću prodaju još desetina F-16.

  • Ankara pokreće vojne operacije?

    Ankara pokreće vojne operacije?

    Predsejdnik Turske Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas da će Ankara uskoro pokrenuti nove vojne operacije duž svojih južnih granica.

    On je dodao da će Turska na taj način da stvori bezbedne zone duboke 30 kilometara za borbu protiv terorističkih pretnji iz ovih regiona.

    “Glavna meta ovih operacija biće područja koja su centri napada na našu zemlju i sigurne zone”, rekao je Erdogan, ne iznoseći druge detalje, preneo je Rojters.

    On je kazao da će operacije biti pokrenute čim vojne, obaveštajne i bezbednosne snage završe pripreme.

  • Erdogan: Nismo dobili podršku od NATO-a, neprestano smo bili na udaru sankcija i ucjena

    Erdogan: Nismo dobili podršku od NATO-a, neprestano smo bili na udaru sankcija i ucjena

    Turska nije dobila očekivanu podršku od svojih saveznika iz NATO kako u odbrani tako ni u borbi protiv terorizma, rekao je danas turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan.

    “Turska nije dobila podršku koju je očekivala od saveznika, ni u ispunjenju odbrambenih potreba, niti u svojoj četrdesetogodišnjoj borbi protiv terorizma. Naša zemlja je bila neprestano na udaru otvorenih i tajnih sankcija, prijetnji, pritisaka i ucijena”, naglasio je Erdogan.

    Prema njegovim riječima, Turska, kao zemlja koja plaća cijenu za NATO, želi određene korake, a ne diplomatske izjave.

    Erdogan je istakao da Turska ne može da u razgovorima o članstvu Švedske u NATO zanemari sankcije Stokholma.

    Turski predsjednik je dodao da Ankara ne može potvrdno da odgovori na članstvo Švedske i Finske jer ne može da vjeruje u njihove garancije u odnose sa predstavnicima Radničke partije Kurdistana (PKK).

    Turska tvrdi da Švedska i Finska štite lica povezana sa PKK i sljedbenike bivšeg imama Fetulaha Gulena, kojeg Ankara optužuje za organizaciju neuspjelog vojnog udara 2016. godine.

    Zapadni lideri izrazili su uvjerenje da protivljenje Ankare neće predstavljati prepreku za pristupni proces nordijskih država.

    Erdogan je nešto ranije kritikovao Zapad jer na listu terorističkih organizacija nije stavio Narodne zaštitne jedinice (JPG) sirijskih Kurda.

    Prema njegovim riječima, terorističke organizacije trenutno se nalaze u brojnim evropskim državama, naročito u Njemačkoj, Holandiji, Švedskoj, finskoj i francuskoj.

  • Lideri Švedske i Finske nagovijestili razgovor s Erdoanom

    Lideri Švedske i Finske nagovijestili razgovor s Erdoanom

    Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Saliven izjavio je da su lideri Švedske i Finske nagovijestili da planiraju da razgovaraju direktno sa predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoanom i da je Vašington spreman da podrži taj proces.

    “Vjerujemo da se turska zabrinutost oko pristupanja Švedske i Finske koju su izrazili predsjednik Erdoan i drugi mogu riješiti i da se to može riješiti”, rekao je Saliven, a prenio Rojters.

    Upitan da li postoje planovi da predsjednik SAD Džozef Bajden direktno stupi u kontakt sa Erdoanom po tom pitanju, Saliven je rekao: “Ne u ovom trenutku”.

  • Erdogan: Švedska i Finska su dom za teroriste, glasaćemo protiv njihovog ulaska u NATO

    Erdogan: Švedska i Finska su dom za teroriste, glasaćemo protiv njihovog ulaska u NATO

    Širenje NATO-a usred najveće prijetnje Evropi od Drugog svjetskog rata čini se malo vjerojatnim jer je turski predsjednik Tayyip Erdogan u četvrtak ponovio svoje protivljenje članstvu Švedske i Finske u NATO-u.

    Erdogan je proteklih dana sugerisao da bi mogao izazvati probleme Stockholmu i Helsinkiju dok se pokušavaju pridružiti savezu od 30 članova.

    No, komentari turskog predsjednika u četvrtak bili su konkretniji u tom smislu prema evropskim nacijama koje jačaju svoju sigurnosnu odbranu kroz NATO.

    U razgovoru sa skupinom mladih Turaka u videu objavljenom na Twitteru, Erdogan je optužio Švedsku i Finsku da su “dom za teroriste” – komentar koji upućuje na njegovo nezadovoljstvo njihovim odbijanjem da izruče pojedince koje je Turska smatrala “teroristima”
    “NATO je sigurnosna organizacija, ne možemo prihvatiti prisutnost terorističkih organizacija u njoj”, rekao je Erdogan prema prijevodu turskih medija.

    Turski predsjednik optužio je ne samo dvije evropske nacije već i SAD-a da zatvaraju oči pred “uznemiravanjem” koje su kako tvrde pretrpjeli od članova Kurdistanske radničke stranke (PKK).

    Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i Turska proglasile su PKK terorističkom skupinom.

    “Što se tiče NATO-a, Švedska i Finska su sve te koje ugošćuju naše terorističke centre u svojim zemljama. I oni će ugostiti PKK, YPG”, dodao je.

    Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg zagovarao je u srijedu kandidature Švedske i Finske za pridruživanje savezu i ustvrdio: “Svi saveznici slažu se oko važnosti proširenja NATO-a.”

    “Svi se slažemo da moramo stajati zajedno i svi se slažemo da je ovo povijesni trenutak koji moramo iskoristiti”, dodao je.

    Ipak, Stockholmu i Helsinkiju trebat će zeleno svjetlo svih 30 zemalja članica, uključujući Tursku, kako bi ušli u sigurnosni savez.

  • Erdogan: Rusiju ne možemo napustiti i odreći se gasa

    Erdogan: Rusiju ne možemo napustiti i odreći se gasa

    Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas da Turska ne može da napusti Rusiju niti da se odrekne ruskog gasa, javljaju RIA Novosti.


    On je naglasio da Turska ima odnose i sa Rusijom i sa Ukrajinom, a podsjetio je i da nuklearnu elektranu “Akuju” u Turskoj gradi Rusija.

    Erdoan je najavio da će taj projekat biti završen sljedeće godine.

    “Ovo je za nas strateško pitanje, to su strateški odnosi. Ne možemo ih napustiti, slomiti”, rekao je Erdoan u razgovoru sa mladim ljudima, a govor je objavljen na njegovom Twitter nalogu.

  • Šta se krije iza Erdoganovog “ne”

    Šta se krije iza Erdoganovog “ne”

    Jasne poruke turskih zvaničnika da imaju problem da dopuste Finskoj i Švedskoj da se pridruže NATO-u stvorila je brigu i blagi šok u Helsinkiju i Stokholmu.

    Dve zemlje su i zvanično podnele zahtev za članstvo u Alijansi, a da bi postali deo NATO, svih 30 zemalja članica treba da se usaglasi oko njihovog prijema.

    Međutim, predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan jasno je rekao da neće reći “da”. Šta više, Finsku i Švedsku je nazvao “gnezdom terorizma”.

    Postavlja se pitanje šta se krije iza turskih pretnji i koji bi mogli da budu Erdoganovi sledeći koraci? Geopolitički analitičar Branimir Vidmarović je mišljenja da neće doći do raskola u NATO-u.

    “Ne znam kojim je motivima vođen naš predsednik (Zoran Milanović), nagađam da je vođen antipremijerskim ambicijama i raspoloženjima, a ne anti-NATO raspoloženju. Što se tiče Turske, ona pokušava da reši svoje probleme”, pojašnjava Vidmarović.

    “Da li to znači da i Erdogan radi za Putina?”

    “Turska sada koristi situaciju da reši problem Kurda u Finskoj i Švedskoj koji su tamo dosta jaki. Te zemlje imaju istoriju primanja Kurda i pristalica Fethulaha Gulena koji je po turskim navodima organizovao pokušaj državnog udara. Švedska je jedna od zemalja koja se pridružila embargu na izvoz oružja u Tursku 2019. godine. To je bio Trampov embargo zbog kupovine ruskih sastava S-400. Politička Ankara ima motive da pokuša da reši svoje unutrašnje, sigurnosne probleme, svoje političke zadatke ciljeve, a onda ako se to reši te ako bude nekakvo obećanje, nekakve unutarnje nagodbe o kojima mi verovatno nećemo znati jer se o tome neće govoriti, onda će Turska ipak odlučiti da pristaje na ulazak tih zemalja u NATO”, pojašnjava Vidmarović.

    Analitičar kaže da Turskoj u krajnjem slučaju odgovara NATO.

    “Turska nije anti-NATO nastrojena, ona je članica, ali ima tu tradiciju nepoverenja prema glavnim akterima u NATO-u zbog svojih problema sa Kiprom. To se sve odmotava u istoriju, do 1964. kada je Amerika zapretila Turskoj da joj neće pomagati u slučaju sovjetske invazije zbog situacije na Kipru. Turci su to jako dobro zapamtili, kao signal toga da se Americi ne može verovati”, kaže analitičar, dodajući da je tu i nagodba Kendija i Hruščova u periodu Kubanske krize kada je dogovoreno da se iz Turske pomere rakete Jupiter, a nakon toga da Sovjetski Savez s Kube uklone svoje rakete.

    Vidmarović kaže da je to Tursku politički i istorijski jako uzdrmalo te da oni to još uvek pamte.

    “Zbog toga postoji tradicija hladnih odnosa prema NATO-u i SAD-u, baš od tih 60-ih godina pa nadalje”, pojašnjava.

    Odlična regionalna pozicija

    Vidmarović kaže da Amerika možda i može da pritisne male zemlje koje bi se eventualno premišljale oko zelenog svetla da se Finska i Švedska pridruže NATO savezu (kao primer Hrvatska). Što se tiče velikih i snažnih zemalja poput Turske, ne može ih pritisnuti direktno, ali se mogu nagoditi.

    “Tu je Turska u dobrom položaju, ona ima veliki broj sirijskih izbeglica za koje Evropa plaća i to je još uvek faktor ucene i nagodbe i razmene”, veli Vidmarović.

    Na pitanje šta bi Amerika mogla ponuditi Turskoj da oni pristanu na ulazak Finske i Švedske u NATO, Vidmarović kaže da je to parcijalno ili potpuno ukidanje sankcija u vezi Turske, ali i prekid podrške Kurdima i Gulenu.

    “To je ono što će Americi teško pasti zbog demokratskog imidža, ali neke lidere tog pokreta bi Amerika mogla izručiti ili bi mogla nagovoriti Finsku da stupi u kontakt s Turskom i da izruči neke ljude koje Turci smatraju kriminalcima. To je oko 30-ak političkih lidera”, kaže Vidmarović.

    Analitičar ističe da tu nema sretnih rešenja te da se u ovoj situaciji ne mogu sačuvati demokratski ideali i standardi i bezbolno proširiti NATO.

    Upitan može li onda Turska voditi “glavnu reč” u ovim okolnostima, Vidmarović kaže da ne može jer Turska nije toliko finansijski stabilna i jaka kao Amerika.

    “Turska se u zadnjih 10 godina nametnula kao ključni regionalni igrač. Turska dobro zna koje su joj jake strane i da se bez nje brojne političke, vojne i sigurnosne stvari, pogotovo u Siriji, a sada i u odnosima sa Saudijskom Arabijom, ne mogu odvijati. Ekstrakcija gasa, prenos gasa, dobavljanje u Evropu, isto ide preko Turske. Turska ima svoje izvore, transportira azerbejdžanski deo energenata i učestvuje u koncesijama u Mediteranu za istraživanje nafte i plina. Turska nije jača i u boljoj poziciji od Amerike, ali je definitivno u odličnoj regionalnoj poziciji da diktira i tačno dobije ono što bi ona htjela”, zaključuje Branimir Vidmarović, dodajući da Turska nema globalne ambicije, ali ima snažne regionalne ambicije.

  • Erdoan: NATO da poštuje zabrinutost Ankare o bezbjednosti

    Erdoan: NATO da poštuje zabrinutost Ankare o bezbjednosti

    Turska poziva saveznike u NATO da poštuju i podrže zabrinutost Ankare za njenu bezbjednost, izjavio je danas predsjednik Redžep Tajip Erdoan.

    “Ako smo saveznici, onda moramo da poštujemo i podržavamo zabrinutost Ankare za njenu bezbjednost, za njene granice. Vidimo da nema takvog odnosa prema nama”, poručio je turski lider na sastanku vladajuće stranke, prenosi agencija RIA Novosti.

    Kako je rekao Erdoan, “Turska uvijek podržava savez, saveznički duh, ali ne može da pristane na svaki prijedlog i ne može da pristane na savez sa onim zemljama koje podržavaju teroriste koji ugrožavaju bezbjednost Turske”.

    Prema njegovim riječima, posjeta delegacija Finske i Švedske Turskoj, koja je zakazana za ponedjeljak radi razgovora o članstvu te dvije zemlje u NATO, nema smisla i nema potrebe za njom.

    “Već sam rekao da ne treba da se muče. Nema potrebe za ovim. Nećemo dva puta napraviti istu grešku”, naglasio je turski lider.

    Takođe, kako je dodao, Švedska ne može da očekuje da Turska odobri njeno članstvo u NATO dok joj ne vrati “teroriste”, prenio je Rojters.

  • Turska blokirala odluku NATO

    Turska blokirala odluku NATO

    Turska je blokirala prvobitnu odluku NATO-a da obradi zahtjeve Finske i Švedske za pridruživanje vojnom savezu.

    Ovu informaciju prenio je Financial Times.

    Raša tudej, takođe, prenosi da su se predstavnici Sjevernoatlantske alijanse na današnjem sastanku okupili da bi otvorili pregovore sa Švedskom i Finskom, ali da je Turska, navodno, zaustavila glasanje o početku pregovora.

    Tako se dovode u sumnju nade za brzo pristupanje dvije nordijske zemlje, prenosi B92.net.

    Ambasadori NATO-a sastali su se u srijedu s ciljem da otvore pregovore o pristupanju istog dana kada su Finska i Švedska podnijele svoje prijave, ali je protivljenje Ankare zaustavilo svako glasanje, kaže osoba koja ima direktne informacije o ovom pitanju.

    Odlaganje izaziva sumnju da će NATO moći da odobri prvu fazu zahtjeva Finske i Švedske u roku od jedne ili dvije nedjelje, kako je rekao generalni sekretar Jens Stoltenberg.

    Takođe postavlja scenu za višednevnu intenzivnu diplomatiju između SAD, Turske, Finske i Švedske po tom pitanju.

    Svih 30 postojećih članica NATO-a mora da ratifikuje prijave Finske i Švedske, ali taj proces počinje tek kada odbrambeni savez izda protokol o pristupanju i zvanično pozove dvije zemlje da se pridruže.

    NATO je odbio da komentariše potez Turske.

    Finska i Švedska zvanično su danas podnijele zahtjev za pridruživanje NATO, saopštio je generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg.

    On je pozdravio zahtjev Finske i Švedske da se pridruže NATO.

    “Toplo pozdravljam zahtjeve Finske i Švedske za ulazak u NATO. Vi ste naši najbliži partneri, a vaše članstvo u NATO će povećati našu zajedničku bezbjednost”, rekao je Stoltenberg novinarima nakon što je dobio pisma ambasadora dvije zemlje sa zahtjevom za pridruživanje Alijansi, prenosi AP.