VRBAS Media

Oznaka: turska

  • Erdoan: Moja misija posredovanje sastanku Putina i Zelenskog

    Erdoan: Moja misija posredovanje sastanku Putina i Zelenskog

    Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan izjavio je danas da smatra svojom misijom posredovanje u susretu ruskog i ukrajinskog predsjednika Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog i to u bliskoj budućnosti.

    “Naš cilj je da organizujemo sastanak Putina i Zelenskog u bliskoj budućnosti kako bi se riješila kriza u Ukrajini”, rekao je turski lider tokom obraćanja građanima, a prenijela je ruska agencija TASS.

    Erdoan je dodao da Ankara nastavlja da ulaže napore za uspostavljanje trajnog mira u Ukrajini.

    Prošle nedjelje Erdoan je boravio u posjeti Ukrajini, a nakon sastanka sa Zelenskim rekao je da je podsjetio ukrajinskog predsjednika na njegovu spremnost da ako je moguće sastanak sa Putinom održi u Turskoj, prenio je Interfaks.

  • Još jedna užasna nesreća u Turskoj, poginulo 16 osoba

    Još jedna užasna nesreća u Turskoj, poginulo 16 osoba

    Još jedna užasna nesreća dogodila se u Turskoj, kod mjesta Mardin u oblasti Derik, a u njoj je život izgubilo 16 osoba.

    Gotovo identično kao i ona koja se dogodila u oblasti Gazijantep, i u ovoj su učestvovale hitne službe.

    Naime, na pripadnike službi za vanredne sitaucije koji su pomagali povrijeđenim u nesreći naletio je kamion.

    Turski ministar zdravlja Fahretin Koča rekao je da je u nesreći u Mardinu poginulo 16 osoba, a da je 29 povrijeđeno, od čega osam u teškom stanju.

    Podsjećamo, ranije u subotu u oblasti Gazijantep došlo je do stravične nesreće u kojoj je poginulo 16, a povrijeđeno 20 osoba.Do nesreće u Gazijantepu je došlo kada je na vatrogasce i službu medicinske pomoći, koji su pomagali povrijeđenima u ranijoj nesreći, naletio autobus.

  • Teška nesreća u Turskoj, najmanje 15 poginulih

    Teška nesreća u Turskoj, najmanje 15 poginulih

    Najmanje 15 osoba je poginulo, a 22 su povrijeđene u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u turskoj provinciji Gaziantep.

    Nesreća se dogodila na dijelu auto-puta TAG u distriktu Nizip, javlja agencija Anadolija.

    Najprije se sa puta survalo jedno vozilo i na mjesto nesreće stigla su vozila hitne pomoći i vatrogasne službe kao i vozilo za prenos uživo novinske agencije IHA.

    Potom se u neposrednoj blizini prevrnuo i putnički autobus koji je klizio putem i udario u parkirana vozila vatrogasaca, hitne pomoći i agencije IHA.

    Na mjesto nesreće stigle su brojne ambulantne i policijske ekipe, kao i guverner Gaziantepa Davut Gul.

    “Prema prvim informacijama, poginulo je najmanje 15 naših sugrađana, uključujući troje vatrogasaca, dvoje zdravstvenih i dvoje medijskih radnika. Povrijeđeni su prevezeni u bolnice”, rekao je Gul.

  • Erdoan ponudio sastanak Zelenskog i Putina u Turskoj

    Erdoan ponudio sastanak Zelenskog i Putina u Turskoj

    Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan saopštio je danas da je tokom razgovora u Lavovu ponudio ukrajinskom kolegi Volodimiru Zelenskom da Ankara organizuje njegov sastanak sa ruskim liderom Vladimirom Putinom u Turskoj.

    “Ponovio sam da će se naša solidarnost i podrška teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine nastaviti, baš kao što sam rekao gospodinu Putinu tokom moje posjete Sočiju. Podsjetio sam gospodina Zelenskog da možemo da organizujemo njihov susret”, rekao je Erdoan koji je juče u Lavovu boravio sa generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija Antoniom Guterešom.

    Prema njegovim riječima, tokom trilateralnog sastanka bilo je riječi o koracima koji se mogu preduzeti za intenziviranje aktivnosti mehanizma za izvoz ukrajinskog žita.

    Erdoan je rekao da planira da razgovara o situaciji u nuklearki Zaporožje sa ruskim liderom Vladimirom Putinom i zatraži od njega da preduzme konkretne mjere.

    Ocijenio je da tema nuklearke Zaporožje “nije slučajna” i poručio da Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) treba pažljivo da prati situaciju i na sebe preuzme određenu odgovornost za ono što treba da se uradi.

    “Kada sam rekao: ‘Ne želimo da doživimo novi Černobil’, mislio sam na ovo. Razgovaraćemo o ovom pitanju sa uvaženim gospodinom Putinom i posebno ćemo ga pitati o tome, kako bi Rusija doprinijela u tom važnom koraku ka svjetskom miru”, rekao je Erdoan novinarima u avionu po povratku iz Lavova.

  • Turska predlaže reformu UN

    Turska predlaže reformu UN

    Turska predlaže reformu UN, pošto organizacija nije efikasna u suočavanju sa trenutnim humanitarnim krizama, što stvara zastoj umjesto rješenja za globalne probleme, izjavio je šef za komunikacije u kabinetu turskog predsjednika Fahretin Altun.

    Danas, u svjetlu svake situacije u kojoj UN stvaraju zastoj umjesto rješenja, legitimnost i neophodnost zahtjeva našeg predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana za reformu Ujedinjenih nacija postaju sve jasnije – naveo je Altun u komentarima koji su objavljeni u saopštenju turske Direkcije za komunikacije.

    Altun je dodao da je Turska predložila restrukturisanje Savjeta bezbjednosti UN, kako bi se prihvatila perspektiva da je “svijet veći od pet stalnih članica Savjeta, prenio je “Sputnjik”.

    Direkcija organizuje panel u 12 država kako bi naglasila potrebu za reformisanjem Savjeta bezbjednosti UN.

    Cilj panela je da se zalaže za pošteniju, više demokratsku i reprezentativniju strukturu u Savjetu.

  • Turska napala Siriju

    Turska napala Siriju

    Turska je danas izvela vazdušni napad na severu Sirije u blizini svoje granice ubivši najmanje 11 osoba.

    Među njima su vojnici sirijske vlade, saopštili su opozicioni ratni posmatrač i kurdski mediji.

    Napad se dogodio zapadno od severnog grada Kobanija i dolazi usred tenzija u severnoj Siriji između kurdskih boraca koje podržavaju SAD i opozicionih naoružanih napadača koje podržava Turska. Još nema zvaničnih komentara iz Sirije ili Turske. Sirijska opservatorija sa sedištem u Britaniji, opozicioni ratni posmatrač, saopštila je da je u turskom vazdušnom napadu poginulo 11 osoba a da je osam ranjeno. Turska je pokrenula tri velike prekogranične operacije u Siriji od 2016. godine i već kontroliše neke teritorije na severu.

  • Dolazi li Erdoan da podrži ili da primiri Izetbegovića

    Dolazi li Erdoan da podrži ili da primiri Izetbegovića

    Redžep Tajip Erdoan, predsjednik Turske, dolazi u službenu posjetu regionu, a prema do sada dostupnim informacijama, turski lider u zvaničnu posjetu će sigurno put Beograda i Sarajeva.

    Dolazak turskog šefa države u BiH za pojedine analitičare je potpuno nepotreban, jer, kako kažu, temelji njegove politike nisu dobri, dok drugi smatraju da treba saslušati šta Erdoan ima da ponudi.

    Turska je više vijekova bila glavni bič ovog prostora, a njen uticaj, javno ili tajno, zavisno kako ko želi da tumači, u stvari nikada nije prestao. Svaka priča o preslagivanju regiona, koje se, nažalost, sve češće pominje, sa tog polja ne izostavlja Tursku, u koju, neskriveno, bošnjačka politička elita gleda sa velikom naklonošću. Nerijetko, u posljednjih nekoliko mjeseci, moglo se čuti da će posjeta turskog lidera biti značajna u “balkanskom pitanju”, tačnije smirivanju političkih tenzija na relaciji Srbija – Hrvatska – BiH, a sa posebnim osvrtom na BiH.

    Prema mišljenju političkog analitičara Velizara Antića, ovdje se postavlja samo jedno pitanje – da li će Erdoan i dalje nastaviti sa podrškom Bakiru Izetbegoviću i SDA ili će njegov nastup i političko obraćanje sada biti u blažoj formi.

    “Ukoliko bude podržao Bakira Izetbegoviću, to će mu dati vjetar u leđa, kao i SDA, da ostvare mnogo bolji izborni rezultat. U dosadašnjem svom djelovanju oni su imali podršku Turske države, međutim u posljednje vrijeme vidimo da Erdoan daje neke izjave u kojima se neki njegovi stavovi ne podudaraju sa stavovima Izetbegovića”, kaže Antić za “Nezavisne novine” dodajući da je upravo zbog toga teško odgovoriti na pitanje da li Erdoan dolazi da “primiri” Izetbegovića ili da mu pruži podršku.

    “Treba sačekati i vidjeti kakve će biti njegove izjave. Ukoliko pruži podršku kao do sada, oni će to i te kako znati da iskoriste na izborima. Ali ta razmimoilaženja koja se mogu vidjeti u posljednje vrijeme, kao i dobar odnos Erdoana sa Dodikom, koga je primao u posjetu, kao i dobri odnosi sa Vučićem i Srbijom, znak su da treba sačekati da on stigne u region”, navodi Antić.

    On poručuje da je posjeta turskog predsjednika značajna, jer je Turska sve jača ekonomska sila, a da njene potreba ovaj region ni u kom slučaju ne smije zanemariti.

    Enver Kazaz, politički analitičar, sa druge strane, poručuje: “Ni pogrešnije posjete, ni pogrešnijeg političara koji na konzervativizmu, populizmu i autoritarizmu temelji svoju vlast u Turskoj.”

    Konstataciju “pogrešna ličnost u BiH” Kazaz pojašnjava na dva primjera.

    “Na jednoj strani to je Izetbegovićeva osmanofilija i turkofilija, tj. pridavanje Redžepu Tajipu Erdoanu neke vrste mesijanske uloge i liderstva nad Bošnjacima. Na drugoj strani, ulagivanje Milorada Dodika, u očekivanju da Erdoan zbog dobrih odnosa sa Srbijom ima razumijevanje za poziciju srpskog nacionalizma u BiH”, naglašava Kazaz.

    Osim navedenog, Kazaz ne želi da zanemari ulogu i igru koju Erdoan ima u vezi s pitanjem rusko-ukrajinskog sukoba.

    “Pokušavajući da igra između Zapada i Rusije na tankoj žici koja otprilike izolira Tursku od Zapada, tako da ne znamo gdje će se u narednom geopolitičkom kontekstu Turska smjestiti. Zato kažem jedno, BiH može postići unutrašnji mir samo zahvaljujući pregovorima njenih unutrašnjih subjekata, a to znači nikakvom identifikacijom sa Turskom, Rusijom ili Njemačkom, nego odgovornim političkim radom iznutra”, ističe Kazaz.

    Datum posjete predsjednika Turske još nije poznat, a spekuliše se da bi u Sarajevo trebalo da stigne u avgustu ili septembru.

  • Turska pristala da Rusiji gas plaća i u rubljama jer je “dolar toksičan”

    Turska pristala da Rusiji gas plaća i u rubljama jer je “dolar toksičan”

    Rusija i Turska su postigle načelni dogovor da dio plaćanja za ruski prirodni gas prebace na rublje u okviru produbljivanja trgovinskih veza između dvije zemlje, saopćilo je danas tursko Ministarstvo energetike.

    Izbjegavanje plaćanja u dolarima korisno je za obje zemlje, prenosi RT i dodaje da je Rusija američku valutu nazvala “toksičnom” jer zapadne sankcije otežavaju obavljanje transakcija.

    Pored toga, navode, ovaj sporazum pomaže Turskoj da sačuva svoje opadajuće rezerve stabilnih valuta.

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je prošle sedmice potvrdio da će Ankara početi plaćati dio uvoza prirodnog gasa iz Rusije u rubljama nakon razgovora s ruskim kolegom Vladimirom Putinom u Sočiju.

    Dvije zemlje su potpisale i mapu puta za razvoj ekonomske saradnje koja predviđa povećanje bilateralne trgovinske razmjene na 100 milijardi dolara godišnje.

    Putin je ranije ovog mjeseca rekao da zemlje EU trebaju biti zahvalne Turskoj što je osigurala pouzdano snabdijevanje bloka ruskim gasom preko gasovoda Turski tok.

  • Trese se Sredozemlje?

    Trese se Sredozemlje?

    Turska je zbog rata u Ukrajini postala strateški važnija nego inače. Ankara to sada koristi.

    U sporu oko ostrva u Egejskom moru, Turska se ponaša sve agresivnije prema Grčkoj.

    Cela stvar je zapravo apsurdna. Turska i Grčka su članice NATO-a, alijanse osnovane za odbranu od zajedničkog neprijatelja.

    I pored toga, dve susedne zemlje su često na ivici oružanog sukoba. Koliko se Grci osećaju ugroženo, vidi se iz njihovih izdataka za odbranu: 3,8% BDP-a, najviše od svih članica NATO-a.

    Reč je o sukobljenim interesima dve zemlje oko ostrva u istočnom Mediteranu, o granici na moru i – pravu na eksploataciju nafte ili gasa.

    Turska i Grčka su 1996. godine za dlaku izbegle da uđu u rat zbog malog, nenaseljenog ostrva zvanog Imija.

    A 2020. je eskalirao sukob oko grčkih i turskih zahteva za kontrolom ovih oblasti. Sledeće nedelje bi turski brod trebalo da krene u potragu za prirodnim gasom u spornom regionu, Grci će to verovatno shvatiti kao novu provokaciju.

    I iznova i iznova SAD, kao vodeća sila NATO-a, često uz pomoć generalnog sekretara Severnoatlantskog saveza, uspevaju da spreče otvoreni rat između saveznika.

    Bivša nemačka kancelarka Angela Merkel je 2020. godine uz podršku Evropske unije imala velike zasluge u procesu pomirenja između dve strane.

    Suverenitet u pitanju
    Sukob se sada ponovo zaoštrava. Ankara dovodi u pitanje suverenitet Grčke nad čitavim nizom ostrva u istočnom Egejskom moru – kao što su Rodos, Lezbos, Samos i Kos – jer je, kako tvrde Turci, Grčka prekršila međunarodne sporazume tako što je tamo stacionirala vojne snage.

    Redovnim letovima turskih borbenih aviona iznad grčkih ostrva, Ankara gotovo svakodnevno pokazuje svoje zahteve.

    Turska se poziva na Ugovor iz Lozane iz 1923. koji je definisao današnju granicu i koji je Grčkoj dao ostrva Lezbos, Hios, Samos i Ikariju posle grčko-turskog rata, ili na Pariski ugovor iz 1947. kojim je Italija posle II. Svetski rat odustao je od grupe ostrva Dodekanez u korist Grčke.

    Ugovori definišu da ova ostrva moraju biti demilitarizovana.

    Atina opravdava prisustvo svojih trupa na ostrvima osećanjem ugroženosti čestih manevara turskih vojnih brodova na zapadnoj turskoj obali – odnosno pravom svake države na samoodbranu.

    “Vlažni snovi ekstremista?”
    Iako je reč o obračunu sa dugom tradicijom, ovog puta posebno su žestoki verbalni incidenti.

    Devlet Bahčeli, šef nacionalističke stranke MHP i koalicioni partner predsednika Erdogana i njegove stranke AKP, pozirao je za fotografiju sa mapom koja prikazuje sva ostrva u istočnom Egeju, koja su prikazana kao turska teritorija – uključujući najveće grčko ostrvo Krit .

    “Vlažni snovi ekstremista ili zvanična turska politika?”, upitao je grčki premijer Kirijakos Micotakis na Tviteru i zatražio zvanično objašnjenje od Ankare.

    Unutrašnjopolitički razlozi dodatno “motivišu” turske političare.

    Naime, sledeće godine u Turskoj se održavaju predsednički i parlamentarni izbori.

    Erdogan i AKP strahuju od značajnog gubitka podrške birača, između ostalog, zbog visoke stope inflacije i loše ekonomske situacije.

    Veruje se da bi spoljnopolitičke smicalice mogle da odvuku pažnju sa problema kod kuće.

    Ali oružjem zveckaju i na grčkoj strani, ali ne od strane članova vlade.

    Tako je na Otvorenoj TV penzionisani viceadmiral Janis Egolfopulos još jednom progovorio o tome kako Turskoj može da se nauči lekcija: “Ako oni (Turska, prim. red.) naprave prvi potez, onda će doživeti nešto što nikada ranije nisu doživeli. “

    Nemačka više nije neutralna?
    Kako je Nemačka pozicionirana u ovom sporu?

    Što se tiče suvereniteta ostrva, ministarka spoljnih poslova Berbok je tokom nedavne posete Grčkoj i Turskoj bila jasna: “Grčka ostrva su grčka teritorija i niko nema pravo da to dovodi u pitanje. Ona nije odgovorila na pitanje o militarizaciji.

    Njen turski kolega Čavušoglu se žalio da Nemačka više nije neutralna po tom pitanju: “Gospođa Merkel je bila. Nemačka je u svoje vreme bila iskreni posrednik. Nemačka politika je bila uravnotežena.”

    A u poslednje vreme, kaže, “nažalost, ta ravnoteža je izgubljena”. Međutim, grčka strana takođe smatra da Nemačka ne tretira uvek Atinu pravedno. Grčki ministar spoljnih poslova Nikos Dendijas oštro je kritikovao nemački izvoz oružja i prodaju podmornica Turskoj.

    Zahvaljujući ovim podmornicama raste opasnost da odnos snaga u Sredozemnom moru postane neuravnotežen.

    Naklonost Vašingtona
    Nemačka ionako igra sporednu ulogu u tom sukobu. I Erdogan i Micotakis prvenstveno pokušavaju da zadobiju naklonost Vašingtona.

    Isprva se činilo da je Micotakis u boljoj poziciji.

    Sredinom maja, održao je govor pred oba doma američkog Kongresa, govorio je o tome da NATO posle Ukrajine ne sme sebi da dozvoli “dodatni izvor nestabilnosti” na svom jugoistočnom krilu.

    Grčki premijer je zatražio od Vašingtona da ne podržava modernizaciju i proširenje turske borbene avijacije uz pomoć aviona F-16.

    Za Erdogana je ta poseta bila bolna, jer je Micotakis uspeo da ubedi SAD da Grčkoj prodaju borbene avione F-35 – odnosno iste one koje Vašington nije želeo da proda Turcima.

    Ali samo nekoliko nedelja kasnije, američki predsednik Džo Bajden obećao je na marginama samita NATO-a u Madridu da će “u potpunosti” podržati modernizaciju turske flote uz pomoć aviona F-16.

    Time je, kako se pretpostavljalo, Bajden želeo da Erdoganu ponudi nešto konkretno za podršku Turske za ulazak Švedske i Finske u NATO.

    Uticaj rata u Ukrajini
    Iako konačna odluka o isporuci aviona F-16 još nije doneta, ova priča jasno pokazuje koliko Turska strateški profitira od rata u Ukrajini – jer je pozicija Ankare sada još važnija nego što je bila.

    Turska je pre rata u Ukrajini kupila ruske protivvazdušne rakete i tako razbesnela Amerikance.

    I inače, taj posao je realizovan, jer NATO nije mogao sebi da priušti razlaz sa Turskom, a posebno ne može sebi da priušti sada, u jeku ruskog rata u Ukrajini.

    I da se vratimo Grčkoj: krajem jula Erdogan je pozvao partnere iz NATO-a na vojnu vežbu u Izmiru na obali Egejskog mora.

    Praktično u blizini grčkih ostrva. Radilo se o pomorskoj invaziji sa ciljem osvajanja fiktivnog ostrva.

    U vežbi su učestvovale američke, francuske i italijanske trupe. Ali ne grčki. Atena je žestoko protestovala. Ali taj protest se izgubio negde u hodnicima sedišta NATO-a u Briselu.

  • “Ukoliko turska kompanija koja pravi dronove “Bajraktar” izgradi postrojenje u Ukrajini, to će biti voljni cilj”

    “Ukoliko turska kompanija koja pravi dronove “Bajraktar” izgradi postrojenje u Ukrajini, to će biti voljni cilj”

    Ukoliko turska kompanija koja pravi dronove “Bajraktar” izgradi postrojenje u Ukrajini, to će biti voljni cilj.

    To je saopštio danas portparol zvaničnog Kremlja Dmitrij Peskov, prenosi “Sputnjik”.”Sama činjenica da bi se gradilo takvo postrojanje, odmah pada pod kategoriju demilitarizacije, to mora da se shvati. Naravno, ovo će samo da produži patnju Ukrajinaca, ali im neće pomoći da izbegnu šta je cilj ove specijalne vojne operacije”, kazao je Peskov.