VRBAS Media

Oznaka: turska

  • Erdoan: Turska održava odnose sa Putinom

    Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan poručio je danas da je Turska održavala i sada održava odnose sa ruskim liderom Vladimirom Putinom dok svi sa Zapada “napadaju Rusiju”.

    Turska je i zvanično više puta poručivala da ne namjerava da se pridruži sankcijama Rusiji, podsjeća agencija RIA Novosti.

    “Dok su svi napadali Rusiju, mi nismo. Naprotiv, održavali smo odnose sa predsjednikom Putinom na isti način kao i prije”, rekao je Erdogan na sastanku sa mladima u Mugli.

    Turski lider je podsjetio na prijedlog ruskog lidera da se besplatno šalju hrana i đubrivo zemlјama koje su u nevolјi, posebno afričkim državama u kojima stanovništvo gladuje ili je na ivici gladi.

    Ugovor o žitu, koji su 22. jula potpisali predstavnici Rusije, Turske, Ukrajine i UN, podrazumijeva izvoz ukrajinskog žita, hrane i đubriva iz tri crnomorske luke, uklјučujući Odesu.

    Taj ugovor je istekao 18. novembra, ali je podrazumijevao automatsko produženje za narednih 120 dana u nedostatku primedbi bilo koje ugovorne strane.

    Ovaj ugovor je sastavni dio paket-aranžmana koji, između ostalog, predviđa deblokadu ruskog izvoza hrane i đubriva, ali Moskva upozorava da je upravo to dio koji nije ostvaren u praksi.

    U međuvremenu su UN uputile zvanična uvjeravanja da će Rusiji biti ukinuta postojeća ograničenja.

  • Nema podrške članstvu u NATO bez akcije protiv PKK

    Nema podrške članstvu u NATO bez akcije protiv PKK

    Turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu upozorio je Švedsku da Ankara neće podržati njeno učlanjenje u NATO savez ukoliko ne preduzme mjere protiv Radničke partije Kurdistana /PKK/, koja je u Turskoj proglašena za terorističku organizaciju.
    PKK je održala skup u Stokholmu na kojem su upućene uvrede na račun turskog predsjednika Tajipa Erdogana, a lutka sa njegovim likom obješena je za noge na stub ispred gradske skupštine.

    “PKK postavlja minu za članstvo Švedske u NATO savezu. Ako Vlada Švedske ne reaguje na prikladan način na takve akcije, mi nećemo dati odgovor koji Švedska čeka kada je riječ o prijavi za članstvo u Alijansi. To je jasno. Švedska mora da napravi izbor”, rekao je Čavušoglu televiziji TRT, prenosi TASS.

    On je ponovio da Ankara očekuje da Švedska poštuje memorandum o borbi protiv terorističkih organizacija, što je uslov da Turska odobri ulazak te zemlje u NATO.

    Taj dokument potpisan je u junu prošle godine na marginama samita NATO saveza u Madridu

  • Rusi i Ukrajinci na Erdoganovoj teritoriji: Uskoro kraj?

    Rusi i Ukrajinci na Erdoganovoj teritoriji: Uskoro kraj?

    Ruski i ukrajinski komesari za ljudska prava sastaće se ove nedelje u Turskoj, javile su danas ukrajinske i ruske novinske agencije.

    Razgovori će verovatno uključivati i mogućnost dalje razmene ratnih zarobljenika.

    Interfaks je citirao rusku komesarku Tatjanu Moskalkovu koja je rekla da će se sastanak sa ukrajinskim kolegom Dmitrom Lubincem održati tokom međunarodnog foruma u ​​Turskoj između četvrtka i subote.

    Ona je rekla da je već bilo razgovora o okvirnom dnevnom redu pregovora, ali nije navela detalje. Ukrajinska novinska agencija Ukrinform citirala je Lubinca koji je rekao da je glavno pitanje „povratak naših heroja i heroina“, misleći na razmenu zarobljenika. Rusija i Ukrajina su izvršile brojne razmene zarobljenika, od kojih je poslednja bila juče.

    “Odvojeno želimo da pokrenemo pitanje povratka civilnih talaca koje je Ruska Federacija masovno zatočila na privremeno okupiranim teritorijama Ukrajine i ne dozvoljava im da se vrate kućama“, rekao je Lubinec.

    Ukrajina je osudila prisilnu deportaciju brojnih civila na jugu i istoku zemlje, koje je Rusija proterala iz njihovih domova. Neki su odvedeni u Rusiju ili na Krim koji je pripojila Rusija. Mirovni pregovori između dve zemlje su prekinuti u prvim mesecima ruske invazije i nisu obnovljeni.

    Ruski predsednik Vladimir Putin rekao je da je Rusija otvorena za razgovore, ali su Ukrajina i njen saveznik Sjedinjene Države reagovali skeptično, sugerišući da želi da kupi vreme da se pregrupiše nakon serije poraza i povlačenja.

  • Erdogan otkrio ko zarađuje na ratu u Ukrajini

    Erdogan otkrio ko zarađuje na ratu u Ukrajini

    U trenutku slabe aktivnosti međunarodne zajednice i bogaćenja trgovaca oružjem na račun ukrajinske krize, Turska jedina razgova sa obe zaraćene strane.

    Turska je jedina zemlja koja istovremeno razgovara sa Rusijom i Ukrajinom u cilju pronalaženja mirnog rešenja, izjavio je predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan.

    “Šta su oni uradili u rusko-ukrajinskom ratu? Da li se svet umešao na neki način? Nije. Svi oni pomažu trgovcima oružjem. Njih brine to, kako trgovci oružjem u svetu zarađuju, gde uzimaju svoju dobit i šta dobijaju”, rekao je on.

    Turski lider je podvukao, da Ankaru interesuje kako da se osigura mir. Prema njegovim rečima, on se istog dana sastaje sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom i ukrajinskim liderom Vladimirom Zelenskim i pokušava da shvati na koji način da ih pomiri. Telefonski razgovor ruskog i turskog lidera je održan 5. januara.

    Vladimir Putin je tokom razgovora potvrdio spremnost za ozbiljan dijalog o Ukrajini pod uslovom da Kijev ispuni poznate zahteve i uzme u obzir nove teritorije.

    Erdogan je podvukao da pozivi na mir moraju biti podržani jednostranim prekidom sukoba i pravičnim regulisanjem nesuglasica. Nakon početka specijalne vojne operacije u Ukrajini, turski predsednik je više puta predlagao da posreduje u regulisanju sukoba.

    Krajem marta 2022. godine je u Instanbulu održana runda pregovora između Kijeva i Moskve. Turski lider je predložio da se organizuje sastanak Putina i Zelenskog. Ranije je Rusija upozorila da značajan deo oružja, koje zapadne zemlje isporučuju Kijevu, dolazi do terorista i krade se.

  • Grčka gradi novu ogradu na granici sa Turskom

    Grčka gradi novu ogradu na granici sa Turskom

    Grčka planira da izgradi novu ogradu od 140 kilometara kako bi pokrila cijelu evropsku granicu sa susjednom Turskom u nastojanju da obuzda značajne tokove ilegalnih migranata, najavio je ministar za zaštitu građana Takis Teodorikakos.

    “Izgradnja prve dionice od 35 kilometara nove ograde trebalo bi da počne odmah”, rekao je Teodorikakos, dodajući da je konačna odluka vlade da napravi ogradu od 140 kilometara na rijeci Evros, prenosi srna.

    Grčka i Turska dijele oko 200 kilometara zajedničke granice u Evropi koja ide prvenstveno duž rijeke Evros, ali između dvije države postoji i kopnena granica.

    Grčka već ima postavljenu betonsku i bodljikavu žičanu barijeru na preko 40 kilometara granice, odnosno u blizini turskog grada Jedrena. Ograda je prvobitno postavljena 2012. godine, a produžena je 2021. godine.

    “Rijeka Evros se sama po sebi nije pokazala kao dovoljno izazovna prepreka za ilegalne migrante”, kaže Teodorikakos, dodajući da je istoimena pokrajina postala žarište za neregularne prelaze.

    On je podsjetio da je u Evrosu grčka policija svojim angažovanjem spriječila ilegalnu invaziju na zemlju od 256.000 ilegalnih imigranata.

    Tokom prošle godine, EU je zabilježila najveći nivo ilegalne migracije od migrantske krize 2015-2016.

    Prema najnovijim podacima Fronteksa, granične agencije bloka, otkriveno je oko 308.000 “neregularnih ulazaka” preko spoljnih granica EU tokom 11 mjeseci 2022. godine, što predstavlja oštar porast od 68 odsto u odnosu na isti period 2021. godine.

    Na rutama zapadnog Balkana i centralnog Mediterana zabilježen je najveći protok ilegalnih migranata u protekloj godini, navodi Fronteks, prenosi “Raša tudej”.

  • Putin i Erdogan sklopili dogovor: Turska će rusko žito isporučivati siromašnim zemljama

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i njegov ruski kolega Vladimir Putin sklopili su novi sporazum koji se tiče izvoza i transporta žitarica.

    Turska će u svojim mlinovima prerađivati žito iz Rusije i isporučivati ga siromašnim afričkim zemljama Afrike, saopštio je turski lider Recep Tayyip Erdogan.

    “Jučer sam imao sadržajan telefonski razgovor sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. On je ponovo izrazio spremnost da žito iz Rusije isporučuje siromašnim zemljama u Africi”, rekao je turski lider na sastanku sa regionalnim predstavnicima Partije pravde i razvoja na čijem je čelu.

    “Mi ćemo prerađivati to žito u brašno u našim mlinovima i ulagaćemo napore da se ono pošalje siromašnim afričkim zemljama”, izjavio je Erdogan.

    Turski predsjednik je nešto ranije saopštio da je u afričke zemlje isporučeno svega 14 posto od ukupno izvezenih poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine.

    Prehrambeni sporazumi o izvozu žita iz Ukrajine zaključeni su 22. jula u Istanbulu na 120 dana. Jedan od sporazuma prvobitno je važio do 19. novembra i regulisao je proceduru izvoza žita iz luka Odesa, Černomorsk i Južni koje kontroliše Kijev.

    Sporazumi su produženi 17. novembra za još 120 dana. Ministarstvo vanjskih poslova Rusije je objasnilo da je sporazum automatski produžen jer strane-potpisnice nisu imale primedbe (Rusija, Ukrajina, Turska, UN).

  • Erdogan danas razgovara sa Putinom i Zelenskim

    Erdogan danas razgovara sa Putinom i Zelenskim

    Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan održaće danas telefonske razgovore sa kolegama iz Rusije i Ukrajine, Vladimirom Putinom i Volodimirom Zelenskim, najavio je njegov portparol Ibrahim Kalin.

    Prema njegovim riječima, fokus razgovora biće rješavanje ukrajinske krize, prenosi TAS S.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je za RIA Novosti da će ruski predsjednik danas telefonom razgovarati sa Erdoganom.

  • Turska spremna za rat: Erdogan kreće na Grčku?

    Turska spremna za rat: Erdogan kreće na Grčku?

    Predsednički izbori u Turskoj, zakazani za 23. jun, zasigurno su najvažniji izbori na svetu ove godine.

    Odrediće hoće li ta nacija od 85 miliona građana, na rubu Evrope, Azije i Bliskog istoka, nastaviti hrliti putem prema autoritarnoj vlasti ili će izabrati liberalniji put, piše Politiko.

    “Po prvi put otkako je Erdoganova konzervativna stranka pravde i razvoja (AKP) došla na vlast 2002. godine, postoji ozbiljna perspektiva političkih promena. Inflacija je preko 80 posto godišnje, turska lira je pala u odnosu na dolar, a popularnost vlade je pala kako su ekonomske poteškoće rasle”, stoji u analizi lista Politiko.

    Prema anketama, Erdogan je u ozbiljnim političkim problemima, sa AKP jedva da dobija podršku od 30 posto. Naravno, njegov je odgovor bio brutalan i na domaćem i na međunarodnom planu.

    Uprkos protivljenju i Vašingtona i Moskve, Erdogan je govorio o pripremama za slanje tenkova u Siriju, s ciljem isterivanja kurdske milicije koje Ankara povezuje sa zabranjenom Kurdistanskom radničkom strankom (PKK). Čini se da je odlučan dovršiti tampon zonu s druge strane turske južne granice.

    U međuvremenu, turski predsednik takođe preti da će udariti NATO saveznicu Grčku usred sporova oko rezervi plina, Kipra i militarizacije grčkih ostrva u Egejskom moru.

    Otkako je započeo ruski napad na Ukrajinu, Erdogan je postavio Tursku kao nezamenjivog posrednika između Moskve i Kijeva, pomažući u sklapanju poslova i ugošćujući razgovore između američkih i ruskih šefova sigurnosnih službi. Također je uspeo podržati Ukrajinu, uključujući i prodaju vojnih bespilotnih letjelica, istovremeno održavajući trgovinske i energetske veze s Rusijom i bez ugrožavanja svog ličnog odnosa s predsednikom Vladimirom Putinom ili izazivanja gneva Zapada.

    U međuvremenu, kod kuće, turski predsednik upotrebio je pravosudni sistem koji nije baš poznat po svojoj nezavisnosti kako bi pokušao diskvalifikovati svoje najjače potencijalne protivnike.

    Gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu, popularna figura iz sekularne Republikanske narodne stranke levog centra (CHP), koji bi mogao biti zajednički kandidat opozicije za predsednika, nedavno je osuđen na više od dve godine zatvora zbog “vređanja javnosti”.

    Takođe, više od 100 političara iz glavne prokurdske Narodne demokratske stranke (HDP) i dalje se sudi za dela terorizma, što bi moglo dovesti do toga da pokret bude zabranjen. HDP nije deo opozicionog saveza šest stranaka koji sastavlja zajedničku izbornu platformu. Međutim, mogao bi biti jezičak na vagi, kao što pokazuju ankete, ako ni AKP ni opozicija ne osvoje većinu u parlamentu.

    Erdogan je u 20 godina od politike “nula problema sa susedima” došao do otvorenog ili latentnog sukoba sa Sirijom, Grčkom, Izraelom, Egiptom, Saudijskom Arabijom i Armenijom. Međutim, poslednjih meseci započeo je približavanje sa nekoliko od navedenih protivnika, delom zato što ga je neuspeh ustanaka u Arapskom proleću koje je podržala Turska prisilio da prilagodi svoju spoljnu politiku, ali i zato što mu očajnički treba arapski i zapadni kapital da se podupre privredu, uništenu nepromišljenom politikom održavanja niskih kamatnih stopa.

    Kopneni upad u Siriju koji bi izazvao reakciju SAD-a ili Rusije, mogao bi mu se obiti o glavu, kao što bi moglo i njegovo korištenje pravosuđa da gurne opoziciju u stranu. S druge strane, ograničena prekogranična operacija s malo turskih žrtava zapravo bi mogla biti prihvatljiva glasačima, na isti način na koji se izraelski napadi na Gazu u znak odmazde za raketne napade palestinskog Hamasa smatraju policijskim operacijama, a ne ratovima.

    Erdogan će hteti da pokaže obnovljenu moć Turske u multipolarnom svetu u kojem sile srednje veličine mogu imati više uticaja, budući da su SAD i Rusija manje voljne ili sposobne delovati kao globalni policajci. Ali nakon intervencija u Libiji i podrške Azerbajdžanu protiv Armenije, mogao bi odustati od kopnenog napada u Siriji, ako ga velike sile nastave upozoravati.

    Evropska unija će verovatno biti posmatrač, a ne sila za umerenost ili promenu. EU je najveći trgovački partner Turske, ali je izgubila uticaj u Ankari, budući da je proces pristupanja zemlje EU-u na izdisaju, a Brisel mora redovno “potkupljivati” ​​Tursku kako bi zadržala gotovo 4 miliona sirijskih izbeglica na svom tlu.

  • Testirana turska hipersonična raketa; Cilj pogođen

    Testirana turska hipersonična raketa; Cilj pogođen

    Turska je uspešno testirala prvu domaću hipersoničnu raketu vazduh-zemlja sa bespilotne letelice Bajraktar Akinči, saopštila je kompanija Bajkar. “Prva turska hipersonična raketa TRG-230-IHA, proizvođača Roketsan, uspešno je pogodila svoj cilj na udaljenosti od 100 kilometara“, saopštio je na Tviteru tehnički direktor kompanije Seldžuk Bajraktar, prenosi TASS. Kako je navedeno, raketa je ispaljena iz drona koji je lebdeo na visini od 7,62 km. Prema proizvođaču, domet projektila varira između 20 i 150 kilometara, a Roketsan je takođe konstrusiao prvu tursku balističku raketu, koja je uspešno testirana u oktobru 2022, navodi TASS.

  • Erdoan se iduće godine posljednji put kandiduje za predsjednika

    Erdoan se iduće godine posljednji put kandiduje za predsjednika

    Turski predsjednik, Redžep Tajip Erdoan najavio je danas da će kampanja za predsjedničke izbore sljedeće godine biti njegova posljednja. Rekao je da namjerava predati palicu mlađim političarima, prenosi “DPA”.

    Na skupu u sjevernom turskom gradu Samsunu, 68-godišnji Erdoan rekao je da će se iduće godine “posljednji put” boriti za podršku turskih glasača.

    Parlamentarni i predsjednički izbori u Turskoj trebali bi se održati u junu 2023. godine.

    Erdoan i njegova islamsko-konzervativna Stranka pravde i napretka pod pritiskom su zbog inflacije od 80 odsto.

    Prema nedavnoj anketi, niti vladajuća stranka i njeni nacionalistički saveznici niti koalicija šest opozicionih stranaka ne mogu sami osvojiti većinu u parlamentu.

    Ipak, Erdoanova pobjeda u predsjedničkoj trci čini se izvjesnom. Opozicija još nije predstavila svog kandidata.

    Današnji turski vođa na vlasti je skoro 20 godina. Do 2014. bio je premijer, pa predsjednik, a Tursku je referendumom iz parlamentarne pretvorio u predsjedničku republiku s velikim ovlastima šefa države, prenosi “Novinite”.