VRBAS Media

Oznaka: Trgovska gora

  • Mihajilica traži sjednicu o Trgovskoj gori

    Mihajilica traži sjednicu o Trgovskoj gori

    Kao narodni poslanik i član Odbora Narodne skupštine Republike Srpske za zaštitu životne sredine zatražio sam na prvoj sjednici odbora da se hitno održi tematska sjednica o namjerama i aktivnostima Hrvatske koje se tiču odlaganja radioaktivnog i i nuklearnog otpada na Trgovskoj gori nadomak Novog Grada.

    Ovo je izjavio poslanik PDP u Narodnoj skupštini Milanko Mihajilica, ističući da će na navedenu sjednicu biti pozvani svi nadležni: članovi Predsjedništva BiH, članovi Savjeta ministara Staša Košarac i Elmedin Konaković, predstavnici Narodne skupštine i Vlade Republike Srpske, članovi pravnog i ekspertskog tima za Trgovsku goru, kao i predstavnici lokalnih zajednica u slivu rijeke Une.

    Mihajilica ističe da, dok Hrvatska privodi kraju aktivnosti koje se tiču izgradnje odlagališta nuklearnog i radioaktivnog otpada, vlasti Republike Srpske i BiH se demagoškim izjavama, deklaracijama, neobavezujućim zaključcima i neodređenim pravnim strategijama rugaju 250.000 stanovnika koji žive u opštinama u slivu Une i koji su ugroženi izgradnjom odlagališta, te prećutno omogućavaju Hrvatskoj da završi posao.

    – Ministar Košarac je riječima da je Trgovska gora nulti prioritet za BiH konačno rekao bar nešto istinito, budući da je uspio ovaj stvarni problem da svede na nulu i da se BiH zaista više ništa ne pita. Nevjerovatno je i da ministar izjavi da će u narednih nekoliko dana tek početi da se razmišlja o pravnoj zaštiti jer Hrvatska vidi procese koji mogu naštetiti BiH. On kao da se probudio iz dubokog sna i uvidio stanje. Hrvatska vodi procese već dvadeset godina, koji su u prethodnih nekoliko godina intenzivirani, a ministar kao da to nije vidio, niti je čuo apele 250.000 ljudi – rekao je Mihajilica.

    Ističe da svojim istupima Košarac samo potvrđuje medijske natpise da je na višim nivoima dogovoreno da BiH ne problematizuje pitanje Trgovske gore.

    Hrvatski i mediji u Srbiji pišu da je sve dogovoreno na višem nivou, da Hrvatska neće menjati svoju lokaciju, a da im je obećano je i da se neće pokretati tužbe pred međunarodnim sudovima. Da je tako može se zaključiti i iz postupanja timova u BiH, koji trenutno nemaju nikakav konkretan odgovor na cijelu situaciju. Pokazaće se koliko istine ima u tome i ako ima kad-tad će se saznati ko su ti ljudi na višim nivoima koji su nas prodali, ugrozili živote i opstanak 250.000 ljudi. Nema vremena za razmišljanje o pravnim aktivnostima, nego ako ima volje da se pokuša bilo šta spasiti, ozbiljne aktivnosti usmjerene protiv izgradnje odlagališta moraju početi već danas, kada se već nisu, nažalost, pomjerile sa mrtve tačke tokom čitavog jednog mandata Savjeta ministara – poručio je Mihajilica.

    Dodaje da SNSD strateški partneri iz HDZ u BiH i Hrvatskoj zadovoljno trljaju ruke nakon uspješno obavljene operacije Pelješki most, nakon što su ih kao posljednje naivce preveli žedne preko vode na Savi kod Gradiške, zbog činjenice da nisu izgradili, iako je “dogovoreno”, pristupnu saobraćajnicu mostu, te i dalje blokiraju kategorizaciju mosta za teretni saobraćaj u Novom Gradu.

    – To ništa ne čudi, jer u vrhu vlasti u BiH imaju hrvatske igrače oličene u SNSD, koji su na kraju i na čelo pravnog tima za Trgovsku goru stavili državljanina Hrvatske – rekao je Mihajilica.

  • Hrvatska nema plan B za odlaganje radioaktivnog otpada na Trgovskoj Gori

    Hrvatska nema plan B za odlaganje radioaktivnog otpada na Trgovskoj Gori

    Hrvatska nema plan B za odlaganje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, i to je ono što nas sve zabrinjava, istakao je Nemanja Galić, član pravnog tima BiH za Trgovsku Goru, gostujući u Јuatrnjem programu RTRS.Hrvatska pokušava da marginalizuje problem Trgovske gore, oni uopšte ne vide opasnost. Priznali su da nemaju plan B i sve što planiraju jeste da do 2025. godine odlažu radioaktivni otpad na Trgovosku goru. Oni nemaju nikakvu alternativu – naglasio je Galić.

    On je naglasio da je Hrvatska potvrdila da će do 2025. godine morati završiti sve aktivnosti oko skladištenja radioaktivnog otpada.

    • Agencija za atomsku energiju nije bila dovoljno upoznata sa problemom koji BiH ima sa Hrvatskom oko skladištenja na lokaciji nekadašnje kasarne Čerkezovac i potencijalnom opasnošću po građane BiH – tvrdi Galić.

    Ova lokacija, koja se, podsjetimo nalazi u opštini Dvor na Uni, udaljena je samo 800 metara od rijeke Une i jedan kilometar od vodozahvata za Novi Grad iz kog se vodom snabdjeva više od 15.000 građana.

  • BiH će biti uključena u postupak oko Trgovske gore

    BiH će biti uključena u postupak oko Trgovske gore

    Direktor Hrvatskog fonda za finansiranje razgradnje radioaktivnog otpada Nuklearne elektrane “Krško” Josip Lebegner izjavio je da sve prigovore iz BiH u vezi sa lokacijom Trgovska gora doživljava kao način da se ovaj projekat unaprijedi i da će BiH biti uključena sa prijedlozima.
    “Bilo je više sastanaka sa ekspertima iz BiH. Komunikacija traje, a službena će biti vjerovatno početkom iduće godine”, rekao je Lebegner.

    Fond je danas organizovao posjetu novinara iz Hrvatske i BiH Nuklearnoj elektrani “Krško”, gdje je održana i prezentacija o statusu uspostavljanja skladišta nisko i srednjeradioaktivnog otpada.

    Lebegner je pojasnio da se sav radioaktivni otpad skladišti u Nuklearnoj elektrani “Krško” od početka njenog rada, a procjene su da bi krajem sljedeće ili početkom 2024. godine Hrvatska trebalo preuzeti prve količine, odnosno 617 bačvi sa radioaktivnim otpadom.

    “Hrvatska u ovom trenutku nema gdje da skladišti takav otpad, tako da mi taj otpad šaljemo na obradu u treću zemlju”, dodao je Lebegner.

    On je naveo da će Fond krajem ove godine provesti postupak, te da će iduće godine biti poznato koja će to zemlja biti, a do sada su interes pokazale Francuska, Španija i SAD.

    “Što se tiče visokoradioaktivnog otpada, istrošenog nuklearnog goriva, ono se za sada skladišti u bazenu unutra Nuklearne elektrane Krško. Sljedeće godine, od februara se vadi i skladišti u suvom skladištu”, rekao je Lebegner i dodao da visokoradioaktivni otpad do 2103. godine ostaje na lokaciji Nuklearne elektrane.

    Lebegner je objasnio da Hrvatska do 2025. godine treba preuzeti polovinu radioaktivnog otpada iz Krškog.

    “Ukoliko to ne bude moguće, ukoliko ne budemo imali svoje skladište, u tom slučaju će se slati u treće zemlje na obradu i kroz nekoliko godina se vraća. Procjena je da bi do 2026. godine imali svoje skladište”, objasnio je on.

    Hrvatska, naveo je Lebegner, u prvoj fazi preuzima 1.150 metara kubnih radioaktivnog otpada, a ostatak do 2025. godine.

    Hrvatska polovina nisko i srednjeradioaktivnog otpada nastalog do 31. decembra 2021. godine je ukupno 2.100 paketa, 1.150 metara kubnih.

    Lebegner je dodao da su za lokaciju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac napravljeni istraživački radovi, određeno nulto stanje radioaktivnosti, što će biti podloga za izradu studije uticaja, te da je napravljeno idejno rješenje Centra.

    “Još je ključno napraviti sigurnosnu analizu. Ranije se tražila lokacija odlagališta, a danas govorimo o skladištu. Čim se napravi skladište Fond kreće sa odabirom lokacije za trajno rješenje, za odlaganje. Postupak će trajati, ali mi do 2050. godine moramo imati to odlagalište. Trgovska gora će biti jedna od lokacija, ali će se analizirati teritorija Hrvatske”, kaže Lebegner.

    Lebegner kaže da Hrvatska nema rezervni plan za lokaciju skladišta, odnosno da će rezultati istraživanja pokazati kako da se projektuje objekat skladišta koji će izdržati 30 godina.

    Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško skladišti na lokaciji Čerkezovac u opštini Dvor, na samoj granici sa BiH.

  • Nije isključena opcija da nuklearni otpad ide u Sloveniju umjesto na Trgovsku goru

    Nije isključena opcija da nuklearni otpad ide u Sloveniju umjesto na Trgovsku goru

    Hrvatska strana je imala želju da radioaktivni otpad, umjesto na Trgovskoj gori, na granici sa BiH, skladišti u Sloveniji, o čemu su pregovori prije par godina prekinuti, a Slovenci poručuju da, iako se opcija dogovora sa Hrvatima trenutno ne razmatra, ona i dalje nije u potpunosti isključena.

    Zaključuje se to iz izvještaja o radu Koordinacionog tijela, Ekspertskog tima i Pravnog tima u vezi sa problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na Čerkezovcu, na Trgovskoj gori, u hrvatskoj opštini Dvor, a čije bi odlaganje ugrozilo oko 250.000 žitelja u opštinama u slivu rijeke Une.

    U ovom dokumentu naglašeno je da je u Beču, u sjedištu Međunarodne agencije za atomsku energiju, održan sastanak Zajedničke konvencije o bezbjednosti zbrinjavanja istrošenog goriva i bezbjednosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada, te da je Nemanja Galić, član bh. Pravnog tima, prisustvovao prezentaciji Hrvatske.

    Hrvatska delegacija je, kako se navodi, u svojoj prezentaciji vrlo površno predstavila planirano nuklearno odlagalište u Čerkezovcu.

    “Nakon toga je uslijedila diskusija u kojoj je Galić imao priliku da postavi pitanja hrvatskoj delegaciji i istakne nedostatke u njihovom postupanju. Između ostalog, hrvatska delegacija je priznala da nije moguće da pravilno završe cjelokupni postupak koji se odnosi na izgradnju odlagališta do 2023. godine, kao što je predstavljeno u njihovoj prezentaciji, već da će morati da značajno prekorače rok. Tačnije, hrvatska delegacija je potvrdila da postupak nije moguće završiti prije 2025. godine”, navodi se u izvještaju, koji je u procesu konsultacija.

    Međutim, zabrinjavajuće je to što je, kako se dodaje, hrvatska delegacija priznala da Trgovska gora nije suštinski “preferentna” već zapravo isključiva lokacija planiranog odlagališta i da se nijedna druga lokacija ne razmatra.

    “Ukazano je i na činjenicu da BiH nije bila konsultovana prilikom izbora sporne lokacije. Galić je istakao da je takvim postupanjem prekršen član 13. Zajedničke konvencije. Potvrđeno je i da u slučaju da lokacija Čerkezovac ne dobije pozitivnu ocjenu studije uticaja na životnu sredinu – Hrvatska nema nijednu drugu spremnu alternativu i nema odgovor na pitanje šta bi tad učinila”, stoji u izvještaju.

    Istaknuto je da je rezultat ove diskusije to da je predsjedavajući nacionalne grupe hrvatskoj delegaciji napomenuo da mora poštovati odredbe Zajedničke konvencije, te da moraju uključiti BiH u ovaj postupak, kao i da moraju ispuniti sve standarde predviđene ovom konvencijom, a naročito detaljnu procjenu uticaja na životnu sredinu. Napomenuto je i da bez ispunjavanja predmetnih obaveza i dobijanja pozitivnih studija izgradnja odlagališta ne smije biti odobrena.

    “Takođe, bitno je napomenuti i to da je tokom neformalnog dijela razgovora nakon diskusije delegacija Hrvatske istakla da bi hrvatska strana svakako imala želju da otpad skladišti u Sloveniji (koja gradi sopstvene silose koji bi mogli da imaju i više nego dovoljno kapaciteta) umjesto u Čerkezovcu, ali da su pregovori o odlaganju tog otpada u Sloveniji prekinuti prije par godina”, navodi se u izvještaju.

    Iz onog što se dalje navodi može se zaključiti da Slovenci definitivno nisu zatvorili vrata ovim pregovorima.

    “Prema riječima delegacije Hrvatske, pregovori nisu bili uspješni zbog trivijalnih količina otpada iz skladišta u Zagrebu koje bi takođe trebalo skladištiti u Sloveniji. Nakon toga, tokom diskusije o nacionalnom izvještaju Slovenije, u odgovoru na pitanja Galića, Slovenija je istakla da, iako se opcija dogovora sa Hrvatskom trenutno ne razmatra, ona nije u potpunosti isključena”, ističe se u izvještaju.

    Galić, u izjavi za “Nezavisne novine”, potvrđuje da bi odlaganje spornog otpada u Sloveniji bilo najidealnija opcija za sve strane.

    “Hrvatska delegacija je rekla da bi ta opcija njima bila najlakša. Ne bi morali da prolaze kroz čitav ovaj proces, niti bi morali na svojoj teritoriji da skladište otpad, pa time ne bi ni svoje stanovništvo ugrožavali. Shvatio sam u razgovoru s njima da su ti pregovori propali iz nekog banalnog razloga, a nakon toga su intenzivirane aktivnosti u vezi s Trgovskom gorom. Potom sam razgovarao sa slovenačkom delegacijom, odakle su takođe jasno rekli da to nije zatvorena opcija i da postoji mogućnost za dogovor”, rekao je Galić za “Nezavisne novine”.

    Inače, i akcioni plan BiH u borbi protiv odlaganja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori trebalo bi da bude usaglašen do kraja godine, kako bi se pokušalo zaštititi 250.000 stanovnika u slivu Une.

    Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, naveo je nedavno da ne odustaju od borbe za zdravlje naših građana u slivu Une.

    Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Grin tim” iz Novog Grada, rekao je da se mora precizno znati ko i u kom vremenskom roku koje aktivnosti realizuje i šta je rezultat aktivnosti.

    “Potrebno je stvoriti stabilan osnov za tužbu, kompletirati dokumentaciju i otvoriti prostor za građanski doprinos pravnoj borbi. Mnogo očekujem od akcionog plana, te uključivanje pravnika iz nevladinog sektora. Trgovska gora je tema koja se tiče građana i niko nema pravo da isključuje građane iz ovih procesa”, kaže Crnković za “Nezavisne novine”.

  • Radioaktivni otpad sve bliži

    Radioaktivni otpad sve bliži

    Inertnost opština i gradova u slivu Une, republičkih, te vlasti BiH po pitanju izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada na obližnjoj Trgovskoj gori u susjednoj Hrvatskoj, mogla bi imati katastrofalne posljedice u ovom kraju, smatraju sagovornici Srpskainfo u Novom Gradu, lokalnoj zajednici koja je najviše zainteresovana za rješenje ovog problema.

    Fond za finasiranje razgradnje Nuklerane elektrane Krško načinio je i posljednje formalno-pravne korake ka izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji bivše kasarne Čerkezovac, potvrdio nam je Aleksandar Janković, advokat iz Novog Grada i aktivista nevladinih organizacija za zaštitu životne sredine.

    On podsjeća da je Hrvatska 19. maja 2022. godine potpisala ugovor s dobavljačima za izradu dokumentacije i provođenje aktivnosti za „ishođenje građevinske dozvole za izgradnju Centra za zbrinjavanje radio-aktivnog otpada, te izradu sigurnosnih analiza i Studije uticaja na okolinu“.

    – Dakle, još samo da u papirnatoj formi bude izrađena Studija uticaja na okolinu i izdata građevinska dozvola i radovi mogu da počnu. Tada će biti već kasno. Nevjerovatna je inertnost Bosne i Hercegovine odnosno Predsjedništva BiH i Savjeta ministara – navodi Janković.

    Nebriga
    On je dugo uključen u ovaj međudržavni problem između Hrvatske i BiH, a prošle godine je objavio pravni osvrt na ovo otvoreno pitanje.

    – I dok se hrvatska strana može, na neki način, razumjeti, jer ona ima radioaktivni otpad koji mora odložiti, nikako se ne može razumjeti naša strana. Toliko odugovlačenje, indolentnost, nebriga za kompletnu sjeverozapadnu BiH, zaista nije normalna niti shvatljiva – upozorava Janković.

    Ovo pitanje je Predsjedništvo BiH, podsjeća ovaj pravnik, delegiralo na raspravu i odlučivanje Savjetu ministara. Formiran je ekspertski i pravni tim koji nije uradio dovoljno, izuzev strategije neubjedljivog sadržaja, sa zaključcima na kraju.

    – Strategija mora da završava mjerama, nosiocima i rokovima. Samo još jedno gubljenje vremena, uz poneku retoričku bravuru naših političara oko tužbe i arbitraže, koje uopšte nisu opcije. Sada sam već veoma zabrinut; troše nam ono što jedino nemamo, a to je vrijeme – kazao je Janković.

    Nameće se zaključak, smatra sagovornik Srpskainfo, da se Novljani interesuju u vezi ovog pitanja dok kompletno okruženje, Kozarska Dubica, Kostajnica, Bosanska Krupa, Cazin, Bužim, Bihać, Velika Kladuša, kao i BiH, ne radi ništa na podizanju svijesti o značaju borbe protiv gradnje radioaktivnog odlagališta. Potrebno je stalno ukazivati na ovaj problem kako bismo bar malo zatalasali učmalu državu, njenu vlast, ali i građane, koji se ponašaju kao da imaju rezervnu planetu – smatra Aleksandar Janković, ukazujući na stav stručnjaka da će ovaj kraj izumrijeti za 30 do 50 godina i nestati s geografske karte ako se namjere Hrvatske realizuju.

    Nesagledive posljedice
    Prema najavama iz susjedne države, na navedenoj lokaciji, koja pripada opštini Dvor na Uni, skladištenje otpada srednje i niske radioaktivnosti iz Nuklearne elektrane Krško, zajedno s medicinskim i otpadom istrošenih izvora energije, počeće 2033. godine. Predstavnici vlasti, nevladinih organizacija i građani opština u Bosni i Hercegovini, u slivu Une, tome se oštro protive.

    Oni smatraju da će radioaktivnim odlagalištem biti ugroženi život i zdravlje više od 250.000 građana na području 13 opština u slivu Une.

    Senad Bratić, poslanik u NS RS iz Novog Grada, saglasan je da je potrebno stalno potencirati problem nuklearnog otpada. To je opasnost s nesagledivim posljedicama, za čovjeka, biodiverzitet, opasnost koja nam može oduzeti životni prostor i budućnost, smatra on.

    – Izgradnja odlagališta radioaktivnog otpada je necivilizacijski čin, vid agresije susjedne države prema teritoriji i narodu BiH. Entitetske vlasti su po ovom pitanju malo uradile, više su uradili lokalna zajednica i udruženja građana – izjavio je Bratić za Srpskainfo.

    Iluzorno je, u sadašnjim okolnostima, govoriti o razvoju turizma, kao ključne djelatnosti cijele regije, naglašava naš sagovornik.

    – Turistički potencijal Une i Pounja je izuzetan, ali praviti bilo kakve dugoročne planove ili strategiju je beskorisno dok nam je u neposrednoj blizini potencijalna opasnost od radioaktivnosti – kategoričan je Senad Bratić čiji stav dijele mnogi građani Novog Grada.

    Politička odluka
    Mario Crnković, predsjednik “Grin tima” iz Novog Grada, ima kategoričan stav da je pogrešna ideja o odlagalištu opasnog otpada pored Une. On smatra da je izbor lokacije politička odluka Hrvatske, te da se nigdje u svijetu ne gradi nuklearni objekat u graničnom pojasu, uprkos protivljenju susjedne zemlje.

    – Žao mi je što se nad moju reku, moju kuću, moj grad, nadvila prijetnja koja i te kako prevazilazi državne granice, pa i moj životni vijek. To i jeste razlog više da se što glasnije i u svakoj prilici govori o rizicima koje nosi deponovanje radioaktivnih i drugih opasnih otpada na Trgovskoj gori – kazao je ovaj aktivista za zaštitu prirode.

    On kritikuje i ponašanje vlasti u BiH, koje ne čine dovoljno da spriječe gradnju odlagališta. Hrvatska tokom 2023. godine namjerava početi izgradnju objekata za skladištenje radioaktivnih otpada, a BiH niti je podnela tužbu niti je aktivirala mehanizme međunarodnih konvencija.

    – Obećana je pravna strategija, a dobili smo dokument koji je praktično pravno mišljenje čija je vrijednost upitna, bez akcionog plana. Diplomatske aktivnosti su nam na izuzetno niskom nivou, nedostojne veličine problema – kaže Crnković najavivši da će građani i dalje organizovati proteste i podnositi tužbe protiv Hrvatske, ali nije isključeno, kako reče, ni protiv BiH, ukoliko ne bude u stanju da zaštiti interese svojih građana.

    Informativni centar
    – Hrvatski Fond za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada otvorio je u Dvoru Informativni centar kako bi se građani ovog dijela Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine, kako je navedeno, kroz multimedijalne postavke edukovali o radioaktivnom otpadu. Zbrinjavanje radioaktivnog otpada je naša obaveza koju Evropa traži i mi ćemo je ovdje ispoštovati uz najviše standarde. Kroz napise u medijima shvatili smo da javnost nije informisana i upravo zato smo odlučili otvoriti Informativni centar kako bismo upoznali građane i predstavnike vlasti i u BiH i u Hrvatskoj – kazao je Josip Lebegner, direktor Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško.

    FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJAFOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
    Projekt skladišta će se realizovati na prostoru od 600.000 metara kvadratnih, a koštaće 10 miliona evra. Otpad će se na Trgovskoj gori skladištiti na period od 50 godina, a u međuvremenu Hrvatska mora odrediti lokaciju za trajno odlagalište radioaktivnog otpada.

  • “Trgovska gora”: Pravobranilaštvo će zaštititi pravne interese Srpske

    “Trgovska gora”: Pravobranilaštvo će zaštititi pravne interese Srpske

    U Pravobranilaštvu Republike Srpske rečeno je Srni da će kontinuirano davati smjernice i pratiti rad nadležnog pravnog tima za praćenje stanja i aktivnosti u vezi sa problemom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovska gora u Hrvatskoj.

    Ovaj tim je formiran s ciljem odbrane interesa i zaštite životne sredine i zdravlja stanovništva Republike Srpske i BiH, koji bi mogli biti ugroženi realizacijom projekta odlaganja radioaktivnog otpada.

    Pravobranilaštvo će pratiti i aktivnosti iz Strategije zaštite pravnog interesa BiH u vezi sa pitanjem odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovska gora u Hrvatskoj, s sve s ciljem zastupanja pravnih interesa Srpske.

    “Pravobranilaštvo će sve aktivnosti na ovom planu u narednom periodu preduzimati uz konsultacije sa Vladom i resornim ministarstvom”, rečeno je u Pravobranilaštvu.

    Vlada Republike Srpske nedavno je prihvatila informaciju o Nacrtu strategije zaštite pravnog interesa BiH u vezi sa pitanjem odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovska gora u Hrvatskoj.

    U skladu s tim zaduženo je Pravobranilaštvo Srpske da kontinuirano prati rad pravnog tima, daje smjernice i prati aktivnosti iz Strategije radi zastupanja pravnih interesa Srpske.

    Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane “Krško” kao i postojeći institucionalni otpad skladišti na lokaciji Trgovska gora, na samoj granici sa BiH. Na toj lokaciji planirana je i izgradnja Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

    Stav svih strana u BiH je da je lokacija bivše kasane “Čerkezovac” na Trgovskoj gori nedopustiva jer se nalazi uz samu granicu i u slivu rijeke Une, koja je zaštićeno područje, a poseban akcenat je na činjenici da bi, odlaganjem tog radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva, bilo ugroženo zdravlje oko 250.000 stanovnika.

  • Konačno završena osnova pravne borbe BiH protiv opasnog otpada

    Konačno završena osnova pravne borbe BiH protiv opasnog otpada

    Pravni tim za izradu strategije pravne zaštite interesa Bosne i Hercegovine u vezi sa pitanjem odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovska gora konačno je nakon skoro godinu i po dana završio Nacrt ovog dokumenta.

    Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, objavio je da je bio nezadovoljan dinamikom rada Pravnog tima, da je insistirao na ubrzanju aktivnosti te da je ovaj nacrt konačno završen.

    Nakon što ga Ministarstvo uputi u proceduru i Savjet ministara BiH usvoji, država će imati Nacrt pravnih mogućnosti koje će moći koristiti u zaštiti rijeke Une i oko 250.000 stanovnika od nuklearnog otpada u blizini svoje granice.

    Nemanja Galić, član Pravnog tima, istakao je da se Nacrt strategije sastoji od četiri najbitnije cjeline.

    “Ovo je sveobuhvatan pregled trenutnog činjeničnog stanja jer nije postojao nijedan dokument koji je to analizirao, što je izuzetno bitno kako bi se znali naredni koraci. Prvi dio strategije je pregled stanja nakon prikupljene cijele dokumentacije koja nam je dostavljena. Naredni dio se odnosi na međunarodne obaveze Hrvatske u pogledu planiranog nuklearnog odlagališta, odnosno kojim se međunarodnim pravnim aktima reguliše. Ovo je analiza toga da li ih je Hrvatska prekršila i koje je prekršila”, objašnjava Galić za “Nezavisne novine”.

    Dalje ističe da su treći dio procesne mogućnosti, odnosno šta sve BiH može da preduzme povodom eventualnih kršenja međunarodnih obaveza Hrvatske ili njihovih budućih kršenja.

    “Četvrti dio strategije su akcioni plan, zaključci i naši prijedlozi daljih mjera Bosne i Hercegovine”, kazao je Galić.

    Na pitanje da li postoji mogućnost tužbe protiv Hrvatske, Galić ističe da je ipak u ovom trenutku rano govoriti o mogućoj tužbi.

    “Sve opcije su analizirane. Ključni problem u cijeloj situaciji je što Hrvatska odlaže sve procedure koristeći formalistički izgovor da ta lokacija još nije zvanično određena kao lokacija za odlaganje otpada. Hrvatska mora uraditi studiju uticaja na životnu sredinu i to će biti pod velikim monitoringom Međunarodne agencije za atomsku energiju i Evropske komisije uz obaveznu konsultaciju sa BiH. Hrvatska je obećala da će uključiti BiH, a po našem mišljenju to je trebalo dosta ranije. Nacrt ima oko 100 strana”, naglasio je Galić.

    Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada, istakao je za “Nezavisne” da trenutno nije moguće komentarisati kvalitet urađenog, ali da čvrsto vjeruje da će pomenuti dokument koji treba predstavljati osnovu pravne borbe biti predmet analiza svih relevantnih aktera vezanih za ovaj slučaj. “Razočarani smo što je toliko vremena potrošeno za ovaj korak jer moram podsjetiti da je Hrvatska u prostorni plan još 1999. godine upisala Trgovsku goru kao željenu lokaciju za radioaktivne i druge opasne otpade, a to što BiH kasni decenijama je tema za sebe”, naveo je Crnković.

    Dodao je da pravno mišljenje koje je kreirano od Pravnog tima treba da bude jedan od ključnih dokumenata.

    “Prema informacijama kojima raspolažemo, Hrvatska ove godine kreće u izradu najvažnijeg dokumenta – studije uticaja na životnu sredinu. S druge strane, BiH nije ni započela planirana istraživanja. Uz to, u planovima za istraživanja koje je BiH imala na umu nedostaju socijalni uticaji deponovanja radioaktivnih i drugih opasnih otpada te ekonomski uticaji – jer već sada imamo određene negativne uticaje. Pravni koraci su mogli i morali početi daleko ranije. BiH je ispucala sve džokere iz rukava i propustila mnoge rokove, a bilo koja dalja odugovlačenja mogu dovesti do posljedica koje će se osjećati vijekovima. Podsjećam da je objekat lociran na 800 metara od rijeke Une”, zaključio je Crnković.

  • “Do 6. juna finalna verzija stategije za Trgovsku goru”

    “Do 6. juna finalna verzija stategije za Trgovsku goru”

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac očekuje da će u BiH do 6. juna biti izrađena finalna verzija strategije za Trgovsku goru na kojoj Hrvatska planira da gradi odlagalište nuklearnog otpada.

    “Cilj nam je da sačinimo kompletnu informaciju prema Savjetu ministara i drugim tijelima o nalazu Ekspertskog tima i činjenici da smo izradili i Pravnu strategiju, ali ono što ostavlja gorak ukus je da Hrvatska i dalje vrši aktivnosti na tom prostoru”, kaže Košarac.

    Košarac je pozvao sve koji žele da rade sa ovim timom na tome da se sačuva 13 opština i zdravlje i život 250.000 ljudi koji žive pored rijeke Une i koji su u opasnosti zbog odluke Hrvatske da u Trgovskoj gori gradi odlagalište nuklearnog otpada.

    Govoreći o spoljnotrgovinskom poslovanju, Košarac je za Televiziju “Una” naveo da BiH ima mogućnost izvoza ribe i piletine u EU, mlijeka i mliječnih prerađevina, ali nema mogućnost izvoza crvenog mesa, dok može da uvozi stoku iz EU.

    “To je jedna anomalija koja je za mene bila potpuno neprihvatljiva da možemo da uvezemo stoku iz EU, a da ne možemo to meso vratiti u EU. Nisam imao sagovornika o tome u Evropskoj delegaciji u BiH”, dodao je Košarac.

    On je naveo da je nekoliko puta razgovarao o tome sa šefom Evropske delegacije u BiH Johanom Satlerom, te dodao da smatra da je to loša poruka, da čak ni u vrijeme pandemije nisu omogućili BiH da utovljenu stoku koju je uvezla iz EU može transportovati 14 kilometara kroz teritoriju Hrvatske do luke Ploče na tržište trećih zemalja.

    “Ni to nismo mogli. Toliko o nekim standardima i dobrim namjerama, a pri tome lobirali su protiv naše odluke da zaštitimo našu proizvodnju i bili su protiv uvođenja prelevmana i carina, da bi mi iz EU uvozili rashlađeno crveno meso koje nije ni približnog kvaliteta kao meso prerađeno u BiH”, rekao je Košarac.

    Košarac je istakao da treba omogućiti što više tržišta za domaće proizvođače, ali isto tako paralelno raditi na mjerama zaštite primarne proizvodnje, te poručio da su posvećeni zaštiti domaće proizvodnje, a ne onoga što kaže EU i njene institucije.

    On je izrazio uvjerenje da je kvalitet robe u BiH mnogo bolji i istakao da treba da se afirmišu domaći proizvodi i proizvođači.

    Kada su u pitanju nova tržišta, Košarac smatra da, osim EU, BiH treba da radi na tržištima Turske, Kine, Evroazijske ekonomske unije, zatim tržište Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata.

    Ministar je rekao i ukrajinska kriza ostavlja posljedice u BiH, te da se ulažu napori da se osigura repromaterijal za jesenju sjetvu, ali i dostupnost energentima.

    Košarac je podsjetio da je iz Turske uvezeno 30.000 tona mineralnih đubriva, zahvaljujući dobrom političkom odnosu srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.

    On je ocijenio da je veoma značajno da BiH ne uvodi sankcije Ruskoj Federaciji, ističući da sankcije nikada nikome nisu donijele pozitivan efekt.

    “Nemam nikakvo obavještenje da je prekinut spoljno-trgovinski promet sa Ruskom Federacijom. Vjerujem da bi o bilo kakvom uvođenju sankcija iz BiH, bili obaviješteni. Mislim da trebamo imati neutralan stav i na temelju toga, težiti smirivanju situacije u Ukrajini. U tom kontekstu mi predano radimo na tome da očuvamo svako tržište koje danas imamo”, rekao je on.

  • Zakazan novi sastanak zbog Trgovske gore u Banjaluci: Zemljište u slivu Une krije odgovore

    Zakazan novi sastanak zbog Trgovske gore u Banjaluci: Zemljište u slivu Une krije odgovore

    BiH ne odustaje od namjere da dokaže da Trgovska gora nije lokacija za odlaganje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva iz Nuklearne elektrane (NE) “Krško”, a domaći stručnjaci bi trebalo da o planu aktivnosti koje namjeravaju sprovesti razgovaraju do kraja sedmice u Banjaluci.

    Hrvatska planira da otpad iz “Krška” odlaže i skladišti na Trgovskoj gori na teritoriji opštine Dvor, koja se nalazi na samoj granici sa BiH, a započeli su istraživačke radove na lokaciji bivše kasarne “Čerkezovac”, gdje je planiran budući centar za zbrinjavanje otpada. Stručnjaci iz BiH, a koji su okupljeni u Ekspertskom timu za praćenje aktivnosti na Trgovskoj gori, žele da i oni dođu do podataka o sastavu i karakteristikama zemljišta. To je, kako su ranije istakli, sa strane BiH moguće jer je gledano očima struke riječ o jedinstvenom području, a rezultati će biti od velike važnosti ako Hrvatska krene u izradu studije o uticaju na životnu sredinu kako bi imali uporište u stavovima i argumentima.

    Predsjedavajući Ekspertskog tima Emir Dizdarević smatra da je situacija takva da Hrvatska neće odustati od namjere da otpad odlaže na Trgovskoj gori, te je s toga i veća želja domaćih institucija da ažuriraju geološke i druge karte područja uz granicu i dođu do podataka o karakteristikama i sastavu zemljišta.

    • Sastanak u Vladi Republike Srpske, odnosno resoru zdravlja, trebalo bi da bude do kraja sedmice. Razgovaraćemo o koracima koje moramo preduzeti sa ciljem otpočinjanja konkretnih radova u slivu rijeke Une na strani BiH, od javnih nabavki, pa nadalje. Sada nam je u fokusu da izađemo na teren i uzmemo potrebne uzorke. Ako sve bude išlo kako treba, neki potezi mogli bi biti povučeni i ove godine. Trebamo ubrzati – rekao je Dizdarević i dodao da bi ovog mjeseca trebalo da se ponovo obrate kolegama iz Hrvatske sa ciljem odlaska na Čerkezovac.

    Timu će, prema procjenama u naredne dvije godine, trebati više od 1,1 milion maraka za radove, javne nabavke i druge korake koje planiraju da naprave. Finansiranje radova trebalo bi da ide po principu da trećinu obezbijedi Republika Srpska, trećinu FBiH i trećinu zajednički nivo.

    Načelnik Novog Grada Miroslav Drljača, koji je i član Ekspertskog tima, za “Glas” kaže da je ova tema stalno u fokusu, te podsjeća da je reagovala u nekoliko navrata i lokalna skupština, uz jasan stav građana koji traže da lokacija Trgovske gore bude izbrisana kao dio projekta odlaganja i skladištenja nuklearnog otpada.

    BiH bi uz to do kraja ovog mjeseca, prema najavama, trebalo da dobije mapu pravnog puta sa ciljem zaštite oko 200.000 stanovnika u slivu rijeke Une, dok je sa posljednjeg sastanaka predstavnika svih nivoa vlasti u BiH, koji je održan prošlog mjeseca, rečeno i da bi Ministarstvo inostranih poslova BiH diplomatskim notama trebalo sa obavijesti Hrvatsku kako želi da eskperti iz BiH sa hrvatskim kolegama rade na ispitivanju tla Trgovske gore.

    Pomoć
    Domaći stručnjaci su nedavno poručili da im je potrebna pomoć institucija BiH u borbi protiv namjere Hrvatske da na Trgovskoj gori, svega 850 metara od granice, odlaže nuklearni otpad. U svim pripremljenim radovima istaknuto je da nisu u dovoljnoj mjeri poštovani kriterijumi za izbor, a protiv gradnje su i stanovnici u Dvoru.

  • Tegeltija o izgradnji odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori

    Tegeltija o izgradnji odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori

    Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija rekao je da je planirana izgradnja odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori velika greška vlasti Hrvatske.

    Zaista je besmisleno izmiještati nuklearni otpad iz elektrane Krško kada je on već uskladišten, za koje oni plaćaju određene troškove u Sloveniji – smatra Tegeltija.

    Kako je istakao, nije bio ni fer izbor lokacije, neposredno uz granicu sa BiH, gdje su osim Novog Grada, koji je najbliži toj lokaciji, nizvodno Unom ugrožena sva naselja do samog Bihaća.

    Tegeltija je za Televiziju srpske dijaspore naveo i da je sasvim sigurno da Hrvatska u ovom trenutku nije spremna da razgovara o odabiru neke nove lokacije.

    “Podrška uvođenju diferencirane stope PDV”
    Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija podržao je prijedlog srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika za uvođenje diferencirane stope PDV, te naveo da je situacija sa inflacijom i kretanjem cijena takva da će sada teško moći da odbiju ovaj prijedlog oni koji su ranije to činili.

    – SNSD je nekoliko puta imao ovakav prijedlog u parlamentu BiH, jer smo smatrali da postoji prostor da neka grupa proizvoda bude više oporezovana, a da osnovne životne namirnice, oprema za bebe, ortopedska pomagala i drugo budu oporezovane nižom stopom. Nikada nismo uspjeli da pređemo prag koji se zove Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje, gdje smo od šest članova uspjeli dobiti dva srpska glasa, ali ne dalje od toga – rekao je Tegeltija za Televiziju srpske dijaspore.

    On je ponovio da bi bilo dobro da se uvede diferencirana stopa PDV-a, te naveo da trenutno u Evropi samo Danska i BiH imaju jedinstvenu stopu.

    Govoreći o krizi u institucijama BiH, Tegeltija je naveo da nikome iz Republike Srpske nije u interesu da stane život u BiH, te da ministri iz Srpske u Savjetu ministara apsolutno poštuju odluke Narodne skupštine Republike Srpske.

    Tegeltija je izrazio očekivanje da nametnuti “Inckov zakon” bude ukinut, a time i formalna prepreka za nesmetano funkcionisanje svih institucija u BiH.

    Tegeltija je istakao da u BiH postoje otvorena i druga politička pitanja, a mala spremnost, posebno jedne strane, da se kroz unutrašnji dijalog dođe do rješenja.

    Tegeltija je najavio da bi narednih dana trebalo da bude raspisan tender za izgradnju dionice autoputa od Doboja prema Vukosavlju i Modriči, čime bi bila započeta izgradnja svih dionica Koridora “Pet ce” koje se nalaze u Republici Srpskoj.

    – U ovom trenutku u izgradnji je obilaznica oko Doboja, a u Federaciji BiH radi se nekoliko dionica Koridora Pet ce. Nakon izbora izvođača radova prema Vukosavlju imaćemo samo dionicu za koju nisu obezbijeđena finansijska sredstva. Plan je i da bude rekonstruisana željeznička mreža od Doboja do Šamca i izgradnja puta Foča – Šćepan Polje, te snabdijevanje gasom BiH južnom konekcijom – rekao je Tegeltija.

    Kada je riječ o izgradnji autoputa Sarajevo – Beograd, Tegeltija je podsjetio da je Republika Srpska izabrala izvođača radova za prvu dionicu od granice sa Srbijom do Bijeljine.

    “Prioritet realizacija energetskih i infrastrukturnih projekata”
    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija rekao je da je za BiH prioritet realizacija energetskih i projekata koji se odnose na željezničku i putnu infrastukturu, te da je jedan od najvažnijih kreditora na Balkanu Evropska banka za obnovu i razvoj EBRD.

    – Krajem februara delegacija BiH, koju ću predvoditi, prisustvovaće u Londonu godišnjoj skupštini EBRD-a na kojoj ćemo sa predstavnicima zemalja zapadnog Balakana razgovarati o investicionim projektima i kako ova banka može učestvovati u njihovoj realizacije – rekao je večeras Tegeltija za Televiziju srpske dijaspore.