VRBAS Media

Oznaka: Trgovska gora

  • Plenković tvrdi da do 2028. godine neće biti odlaganja otpada na Trgovskoj gori

    Plenković tvrdi da do 2028. godine neće biti odlaganja otpada na Trgovskoj gori

    Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je danas u Banjaluci da do 2028. godine neće biti ništa kada je riječ o odlaganju radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovska gora, jer je dogovoreno sa Slovenijom da sve ostaje kako je sada.

    Neće do 2028. godine biti ništa, jer smo dogovorili sa Slovenijom da sve ostaje kako je sada – naveo je Plenković.

    Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane “Krško”, kao i postojeći institucionalni otpad, skladišti na lokaciji Trgovska gora u opštini Dvor, na samoj granici sa BiH.

    U BiH se tome protive, te je borba protiv odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u fokusu svih nadležnih institucija.

  • Hrvatska obmanjuje javnost, otkriveno kad planira odlaganje opasnog otpada

    Hrvatska obmanjuje javnost, otkriveno kad planira odlaganje opasnog otpada

    U programu rada i finansijskom planu za 2024. godinu Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško se navodi da se najkasnije do 2028. godine treba započeti odlaganje ovog otpada na Trgovskoj gori.

    Ovo praktično znači da Hrvatska zvanično planira da 2028. godine počne odlagati nuklearni i drugi otpad na ovoj lokaciji, koja je vazdušnom linijom udaljena od granice BiH i opštine Novi Grad oko 850 metara.

    Sada možemo samo nagađati da li je to bilo namjerno ili slučajno, ali samo četiri mjeseca kasnije se ispostavila neistinitom tvrdnja Andreja Plenkovića, premijera Hrvatske, da se slučaj Trgovska gora “relaksira”.

    Podsjećanja radi, tada je Plenković izjavio: “Mi smo održali sastanak međudržavnog povjerenstva između Hrvatske i Slovenije i dogovorili smo da postojeći sistem ostane na snazi do 2028. godine, čime na neki način relaksiramo ovu temu u bh. javnosti”.

    Ipak, ova izjava Plenkovića je slavodobitno prihvaćena od jednog dijela bh. javnosti i političara.

    Kako se navodi u ovom programu, za 2024. godinu je, između ostalog, predviđena izrada radnih uputstava, koraka i aktivnosti koje bi trebalo obaviti prilikom zbrinjavanja IRAO i iskorištenih izvora bez poznatog vlasnika kao i radioaktivnih gromobrana na siguran način.

    “Završetak izrade studije uticaja na okolinu očekuje se u 2024. godini, ali taj cilj takođe zavisi od uvrštenja zahvata Centra u DPPR. Za potrebu sprovođenja postupka procjene uticaja zahvata Centra na okolinu, posebno s aspekta prekogranične procjene, nastaviće se s aktivnostima pravnih konsultacija kako bi se osigurala usklađenost s domaćim i međunarodnim zakonodavnim okvirom koji reguliše procjenu uticaja zahvata na okolinu”, stoji u programu.

    Dalje se navodi da će tražiti tehničku podršku od Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) za razvoj ovog, kako su nazvali, projekta.

    “U sklopu Okvirnog programa tehničke saradnje s IAEA u 2024. se očekuje odobravanje i sprovođenje projekta vezanog za pripremu preuzimanja hrvatske polovine NSRAO iz NE Krško kroz razvoj skladišno-odlagališnih betonskih spremnika. Takođe, u 2024. godini biće osmišljen prijedlog novog projekta tehničke pomoći IAEA za novi programski period 2026-2027. godine, kojim će se popratiti projekat uspostave Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada Čerkezovac.

    Posebno će se, kako kažu, pažnja posvetiti razvojnom aspektu lokalne zajednice (Dvor na Uni), odnosno projektima poboljšanja životnih uslova i otvaranja mogućnosti za dalji ekonomski razvoj lokalne zajednice.

    “Podrške su predviđene za unapređenje zdravstva, razvoj poljoprivrede, razvoj malih lokalnih proizvođača i uzgajivača, razvoj lokalnih udruženja (pčelari, lovci, ribolovci i sl.), rad djece osnovnoškolskog uzrasta i slično”, stoji u programu.

    Mario Crnković, dugogodišnji aktivista i predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada, kazao je za “Nezavisne novine” da mu je drago što smo pomoću zvanične dokumentacije uspjeli raskrinkati obmanjivanje javnosti s kojim smo se suočavali u prethodnim mjesecima.

    “Fond NEK je svojim planom aktivnosti za 2024. godinu praktično i nedvosmisleno demantovao Plenkovića. Sada je moguće razaznati da je izjava nakon sastanka Krišto – Plenković bio pokušaj bacanja prašine u oči od strane Plenkovića, koji je tobože relaksirao slučaj ‘Trgovska gora’.

    Ništa nije relaksirano, naprotiv. Svega četiri mjeseca kasnije osvanuo je zvanični dokument Hrvatske u kom jasno daju do znanja da nastavljaju u skladu sa prijašnjim planovima. Rijeka Una i bh. granica je i dalje meta namjere da se tu gradi nuklearni objekat. Tokom 2024. godine planiraju studiju uticaja na životnu sredinu, a nakon toga pribavljanje dozvola. Tokom perioda 2026-2027. godina planiraju realizaciju projekta finansiranog od strane IAEA, koji je direktno vezan za Trgovsku goru, dok su kraj 2028. godine planirali kao krajnji rok za preuzimanje radioaktivnih otpada iz Krškog”, naglasio je Crnković.

    Istakao je da je važno dodati da Studija uticaja na životnu sredinu, koja će biti objavljena tokom 2024. godine, predstavlja najznačajniji dokument u čitavom slučaju. To je trenutak kad obje zemlje treba da stave svoje argumente na stol.

    To će biti prelomna tačka za čitav slučaj jer ukoliko tada ne budemo spremni argumentovati negativne uticaje koje imamo i možemo imati, to će značajno otežati našu situaciju pred međunarodnim sudovima. Bosna i Hercegovina mora podići nivo aktivnosti po pitanju slučaja ‘Trgovska gora’ jer radioaktivnim i drugim opasnim otpadima nije mjesto nadomak rijeke Une. Odbrana od izgradnje nuklearnog objekta uz rijeku Unu nije nešto što smiju zasjeniti dnevne politike, međustranačka i međunacionalna prepucavanja”, zaključio je Crnković.

  • NSRS: Nedopustiva izgradnja odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori

    NSRS: Nedopustiva izgradnja odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori

    Narodna skupština Republike Srpske predloženom rezolucijom, koja će biti razmatrana na sjednici 2. novembra, izražava apsolutno protivljenje uspostavljanju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovske gore u hrvatskoj opštini Dvor, koji bi mogao da ugrozi zdravlje velikog broja ljudi u slivu rijeke Une.

    Narodna skupština zahtijeva da Hrvatska preispita razloge zbog kojih je odabrala Trgovsku goru kao lokaciju za izgradnju spornog nuklearnog objekta – navodi se u Prijedlogu rezolucije o protivljenju aktivnostima izgradnje i uspostavljanja nuklearnog objekta Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.

    U predloženoj rezoluciji ističe se da je apsolutno neprihvatljiva i nedopustiva namjera Hrvatske da izgradi taj objekat.

    • Tražimo od nadležnih organa u Srpskoj i BiH da s ciljem zaštite bezbjednosti i zdravlja građana, intenziviraju i koordinišu sve raspoložive političke, pravne i diplomatske aktivnosti u skladu sa odredbama međunarodnog prava s ciljem sprečavanja Hrvatske da odloži radioaktivni otpad, istrošene izvore i istrošeno nuklearno gorivo iz “Krškog” na lokaciji Trgovske gore – navodi se u predloženom dokumentu.

    Narodna skupština poziva Predstavnički i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i grupu poslanika “Zeleni klub” da u Parlamentarnoj skupštini BiH usvoje novu rezoluciju o protivljenju namjerama Hrvatske i da o njenom sadržaju, putem svojih rukovodstava i predstavnika, upoznaju najviše predstavnike zemalja EU, Evropske komisije, Evropskog parlamenta, Međunarodne zajednice za atomsku energiju i druge međunarodne organe i agencije koje su nadležne za ovu oblast.

    “Skupština podržava rad i aktivnosti Pravnog i Ekspertskog tima, naučna istraživanja, kao i uključivanje stručne i akademske zajednice, gradova i opština koji se nalaze u slivu rijeke Une, te nevladinih organizacija koje se bave pitanjima zaštite životne sredine, u kreiranje i vođenje informativne kampanje u javnim medijima i u sve druge oblike izražavanja nezadovoljstva i neslaganja sa namjerom Hrvatske o ovom pitanju”, navodi se u Prijedlogu rezolucije.

    U predloženoj rezoluciji precizira se da je neprihvatljiva izgradnja Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji bivšeg vojnog skladišta “Čerkezovac” u Hrvatskoj u kojem će se odlagati otpad niske i srednje radioaktivnosti, te se utvrđuju i osnovni okviri za rješenje navedenog problema.

    “Rezolucija se donosi s ciljem zaštite interesa Srpske i BiH, bezbjednosti i zdravlja građana, te životne sredine”, navodi se u obrazloženju prijedloga ove rezolucije, a koji se nalazi skupštinskim materijalima dostavljenim pred redovnu sjednicu 2. novembra.

    U dokumentu se podsjeća da su na tom planu organi Srpske, zajedničke institucije i agencije na nivou BiH, te lokalne vlasti u Republici i Federaciji BiH aktivno i u skladu sa međunarodnim i evropskim konvencijama preduzimale i preduzimaju brojne aktivnosti, pa i istraživanja i procjene.

    Cilj tih aktivnosti je da spriječe izgradnju odlagališta na Trgovskoj gori jer bi ono moglo da nanese nesagledive posljedice po zdravlje i život stanovnika opština i gradova u slivu rijeke Une, odnosno na granici BiH i Hrvatske, dodaje se u priejdlogu rezolucije.

    Na ovom planu institucije u BiH su reagovale ka organima Hrvatske da odustanu od izgradnje odlagališta, a Narodna skupština je na sjednici u julu usvojila zaključke kojima se podržavaju sve dosadašnje aktivnosti na tom planu, te se traži angažman Predsjedništva BiH, kao i donošenje novih rezolucija/deklaracija na svim nivoima vlasti u BiH.

    Predlagač ističe da je usvajanje ove rezolucije u Narodnoj skupštini neophodno da bi se izrazilo protivljenje i utvrdila politika od najvišeg nivoa zakonodavne vlasti u Republici u vezi sa izborom lokacije za odlaganje radioaktivnog otpada u Hrvatskoj.

    “Neophodno je da sve nadležne institucije u Srpskoj i BiH, stručna i akademska zajednica, gradovi i opštine koji se nalaze u slivu rijeke Une, kao i nevladine organizacije koje se bave pitanjima zaštite životne sredine, zauzmu jedinstven stav i preduzmu sve aktivnosti s ciljen sprečavanja realizacije aktivnosti na toj lokaciji, a s ciljem zaštite interesa Srpske i BiH, kao i zaštite bezbjednosti i zdravlja stanovništva i ustavom zagarantovanog prava na zdravu životnu sredinu”, precizira se u Prijedlogu rezolucije.

    U dokumentu se izražava bojazan da bi eventualno izgradnja odlagališta, osim zdravlja ljudi, mogla da ozbiljno zagadi vodotokove i izvore vode za
    piće, te ugrozi poljoprivredne i turističke kapacitete u Srpskoj i BiH.

    Šesta redovna sjednica Skupštine biće održana 2. novembra u Banjaluci.

  • Plenković poručio da odlaganja nuklearnog otpada na Trgovskoj gori neće biti do 2028. godine

    Plenković poručio da odlaganja nuklearnog otpada na Trgovskoj gori neće biti do 2028. godine

    Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković izjavio je danas u Sarajevu da je sa Slovenijom dogovoreno da se radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane “Krško” nastavi odlagati na postojećoj lokaciji u okviru same elektrane do 2028. godine.

    Plenković je na konferenciji za novinare sa predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto rekao da je to dogovoreno na sastanku međudržavne komisije Hrvatske i Slovenije.

    – Ovim se na neki način relaksira ova tema i u BiH i u hrvatskoj javnosti. Nastavićemo razgovore sa Slovenijom i naravno sa BiH u skladu sa dobrosusjedskim odnosima i svim pravilima koje se tiču ove važne tema – poručio je Plenković.

    Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nukelarne elektrane “Krško”, kao i postojeći institucionalni otpad, skladišti na lokaciji Trgovska gora u opštini Dvor, na samoj granici sa BiH, što je izazvalo strah kod građana 13 opština u slivu rijeke Une.

    Prema Nacionalnom programu sprovođenja Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, koji je Vlada Hrvatske donijela krajem 2018. godine, Trgovska gora i kasarna Čerkezovac predviđeni su kao lokacija dugoročnog skladišta tog otpada, čemu se protivila BiH i Republika Srpska.

  • Košarac: Ne postoji spremnost Hrvatske da se pronađe najbolje rješenje za odlagalište kod Trgovske gore

    Košarac: Ne postoji spremnost Hrvatske da se pronađe najbolje rješenje za odlagalište kod Trgovske gore

    Po pitanju odlagališta kod Trgovske gore ne postoji spremnost Hrvatske strane da se argumentovano govori, te da se pokuša naći najbolje rješenje, rekao je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac.

    Sama situacija oko stavljanja tačke na dnevni red govori o tome kakvo postoji raspoloženje u Hrvatskoj. Nisam htio da prisustvujem na zajedničkoj sjednici, bez da se na dnevnom redu nađe posebna tačka Trgovska gora. Cijenim da je važno na svakom mjestu govoriti o stavovima koji dolaze iz Republike Srpske i FBiH. Mislim da nije bilo važnijih pitanja, od pitanja života i zdravlja 250.000 ljudi iz Srpske i FBiH. I dalje pozivam sve da nam se pridruže u tome da se nađe treća lokacija – ističe Košarac.

    Dodaje da je dosadašnja situacija, u potpunosti neprihvatljiva, te da je ekspertski pravni tim u Savjetu ministara, nije zadovoljan dosadašnjim protokom informacija sa hrvatskom stranom.

    • Sa druge strane ne postoji saglasnost da otvaramo to pitanje, u smislu traženja treće lokacije za oodlagalište, a ja sam lično zabrinut stavovima koje čujem iz Hrvatske – ističe Košarac, dodajući da već danas planira sastanak u Novom Gradu povodom ovog pitanja.
    • Želim da istaknem da imamo podršku Slovenije i Mađarske, a tražićemo i podršku drugih zemalja članica EU. Podsjećam da Slovenija ima kapacitet za smještanje otpada – ističe Košarac.

    Kako Košarac navodi, on njihoce stavove neće prihvatiti.

    • Mi od naših stavova nećemo odustati. Јa nisam prihvatio njihove zaključke, oni nisu prihvatili zahtjeve koji su utvrđeni na sjednici Savjeta ministara, tako da mogu da kažem da ne postoji spremnost Hrvatske strane da argumentovano govorimo i pokušamo naći najbolje rješenje, odnosno da Hrvatska prihavti treću lokaciju odlaganja otpada – napominje Košarac.

    Ističe da je značajno reći, da takođe nije prihvatio ni zaključke oko nekih energetskih projekata.

    • Smatram da Republika Srpska i FBiH vode svoju energetsku politiku u skladu sa evropskim standardima. Politika koju sam zagovarao na ovom sastanku jeste potpuna energetska nezavisnost – kaže Košarac.
  • Trgovska gora uvrštena u dnevni red sjednice

    Trgovska gora uvrštena u dnevni red sjednice

    Pitanje Trgovske gore će biti uvršteno u dnevni red zajedničke sjednice Savjeta ministara i Vlade Hrvatske danas u Zagrebu, nezvanično saznaje Srna.

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac rekao je prethodno da neće prisustvovati sjednici ako na dnevnom redu ne bude tačka koja se odnosi na problematiku izgradnje spornog odlagališta na Trgovskoj gori.

    “Trgovska gora je gorući problem i ne može biti u nekim tačkama razno, na zaprećku ili da se o tome nikako ne raspravlja. Ne! Ja u tome ne želim da učestvujem. Problem odlagališta na Trgovskoj gori mora biti posebna tačka u vrhu dnevnog reda! Mi imamo obavezu prema 250.000 ljudi, kao i adekvatne odluke u institucijama na svim nivoima vlasti u BiH o neprihvatljivosti izgradnje odlagališta. To se mora poštovati”, naveo je Košarac na “Instagramu”.

    Prema nezvaničnim saznanjima Srne, Košarac sinoć nije htio prisustvovati radnoj večeri Savjeta ministara i Vlade Hrvatske u Zagrebu.

    Ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić izjavio je da, ukoliko “Trgovska gora” ne bude na dnevnom redu na zajedničkoj sjednici Vlade Hrvatske i Savjeta ministara, ministri iz Republike Srpske ne treba da učestvuju na njoj.

    “Došlo je vrijeme da vodimo računa o svojim i interesima naših građana”, naveo je Nešić na “Instagramu”.

    Ranije je potvrđeno da Nešić zbog ranije preuzetih obaveza neće prisustvovati zajedničkoj sjednici.

    Zajednička sjednica Savjeta ministara i Vlade Hrvatske zakazana je za danas u Zagrebu.

    Savjet ministara je na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH delegirao pitanje Trgovske gore kao jednu od tačaka dnevnog reda zajedničke sjednice.

    Prma saznanjima Srne, Vlada Hrvatske tražila je da sa dnevnog reda zajedničke sjednice budu skinute tačke koje se odnose na izgradnju centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori, kao i na sukcesiju bivše SFRJ.

    Traženo je i da bude skinuta tačka koja se odnosi na inicijativu za potpisivanje sporazuma između Savjeta ministara i Vlade Hrvatske o saradnji u oblasti informacionog društva i elektronskih komunikacija.

    Iz Savjeta ministara ranije je najavljeno da bi zajednička sjednica, treća po redu, trebalo da bude održana u Zagrebu u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci u 11.15 časova, a nakon sjednice predviđeno je potpisivanje sporazuma i izjave za medije predsjedavajuće Savjeta ministara Borjane Krišto i predsjednika Hrvatske Vlade Andreja Plenkovića.

    Uoči sjednice, Krišto i Plenković održaće sastanak u 10.00 časova u Banskim dvorima, nakon čega će biti objavljeno saopštenje.

  • Košarac: Ljubljana pokazala razumijevanje za stav BiH o Trgovskoj gori

    Košarac: Ljubljana pokazala razumijevanje za stav BiH o Trgovskoj gori

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac zahvalio je danas ministru ekonomije, turizma i sporta Matjažu Hanu i ministru inostranih poslova Slovenije Tanji Fajon na razumijevanju koje su pokazali za jedinstven stav nadležnih institucija u BiH o neprihvatljivosti namjere Hrvatske da na granici sa BiH gradi sporno odlagalište nuklearnog otpada.

    “Mi tražimo partnera u Sloveniji kako bismo došli do najboljeg zajedničkog rješenja, a to je da se otpad odlaže tamo gdje i nastaje, odnosno u nuklearnoj elektrani Krško“, rekao je Košarac koji se tokom radne posjete Ljubljani u odvojenim susretima sastao sa Hanom i Fajonovom.

    On je predložio da, uz saglasnost nadležnih entitetskih struktura, Savjet ministara i Vlada Slovenije potpišu memorandum o razumijevanju o saradnji u oblasti zaštite životne sredine, sa posebnim akcentom na Trgovskoj gori.

    “Očekujem da ćemo u što skorijem periodu doći do usaglašenog teksta memoranduma koji će biti dobar osnov za dalju saradnju u ovoj oblasti”, naglasio je Košarac.

    U fokusu bilateralnih sastanaka bio je problem izgradnje odlagališta za radioaktivni otpad i istrošeno nuklearno gorivo na Trgovskoj gori, saopšteno je iz kabineta ministra Košarca.

    Sagovornici su istakli da BiH i Slovenija imaju dobre bilateralne odnose bez otvorenih pitanja, te da postoji prostor za unapređenje ekonomske saradnje i povećanje ukupne spoljnotrgovinske razmjene.

    U okviru zvanične posjete LJubljani, delegacija koju je predvodio Košarac, održala je sastanak sa rukovodstvom Agencije za upravljanje radioaktivnim otpadom, te posjetila Centralno skladište radioaktivnog otpada u blizini LJubljane.

    U delegaciji su bili i ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik, te predsedavajući Ekspertskog i Pravnog tima za Trgovsku goru, Emir Dizdarević i Željko Bogut, te ambasador BiH u Sloveniji Milorad Živković.

  • Košarac obavijestio Hrvatsku da će BiH dostaviti primjedbe zbog Trgovske gore

    Košarac obavijestio Hrvatsku da će BiH dostaviti primjedbe zbog Trgovske gore

    Zvanično sam obavijestio Hrvatsku da će BiH učestvovati u postupku procjene uticaja na životnu sredinu zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na Trgovskoj gori, saopštio je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac.

    On je istakao da je odgovorio na dopis Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske, u kojem su nadležne institucije BiH obaviještene da hrvatska strana provodi postupak određivanja sadržaja studije o uticaju na životnu sredinu zbrinjavanja radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori.

    “U zvaničnom dopisu koji sam uputio Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Hrvatske, jasno sam naveo da BiH namjerava da učestvuje u postupku procjene uticaja na životnu sredinu, te da ćemo, poštujući rokove, hrvatskoj strani dostaviti naše zahtjeve, primjedbe i ključna pitanja, koja bi trebalo da budu razmotrena u studiji o uticaju na životnu sredinu zbrinjavanja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori”, poručio je Košarac.

    Dodao je da se, u skladu sa procedurama, obratio i Ministarstvu inostranih poslova BiH da i ono putem diplomatsko-konzularne mreže dostavi zvanični odgovor BiH hrvatskoj strani.

    “Nakon što smo pravovremeno učinili prvi potrebni korak, sada insistiram na maksimalnom angažmanu i tražim od Ekspertskog i Pravnog tima da, poštujući definisani rok, dostave adekvatno pripremljene zahtjeve, primjedbe i pitanja koja ćemo uputiti hrvatskoj strani”, naglasio je Košarac.

    Istakao je da će članovi Ekspertskog i Pravnog tima za Trgovsku goru naredne sedmice boraviti u Novom Gradu.

    “Naredne sedmice ću obaviti razgovor sa nadležnim institucijama iz Federacije BiH, nakon što ranije obavim konsultacije sa institucijama Republike Srpske u Banjaluci. Očekujem da ćemo kroz dogovor i angažman resornih entitetskih institucija u narednih deset dana krenuti sa istraživanjem terena na teritoriji Republike Srpske i Federacije BiH. Naš prioritet je da sačuvamo zdravlje našeg stanovništva i životnu sredinu. Nećemo odustati od aktivnosti na sprječavanju namjere Hrvatske da na Trgovskoj gori gradi sporno odlagalište”, zaključio je Košarac.

  • Košarac zatražio hitne sjednice zbog Trgovske gore

    Košarac zatražio hitne sjednice zbog Trgovske gore

    Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH nije dostavljena nikakva zvanična informacija od Hrvatske u vezi sa zahtjevom za izdavanje uputstva o sadržaju studije o uticaju na okolinu o Centru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, rekao je ministar Staša Košarac.

    Košarac je tako reagovao nakon što su Nezavisne novine danas objavile da Hrvatska na području Trgovske gore planira da pored radioaktivnog odlagati medicinski, industrijski, vojni, naučni i javni otpad.

    ”Odmah sam naložio Pravnom i Ekspertskom timu da promptno i prioritetno reaguju u cilju zaštite interesa građana Republike Srpske i Federacije BiH. Tražim od njih da održe hitne sjednice i da tokom dana obavijeste sekretarijate nadležnih konvencija da Hrvatska na ovaj način krši prava i ne poštuje interese BiH”, poručio je Košarac.

    On je zatražio i hitnu reakciju ministra inostranih poslova BiH Elmedina Konakovića, te istakao da je o novonastaloj situaciji obavijestio ambasadora BiH u Hrvatskoj, kao i ambasadora Hrvatske u BiH sa kojim je zatražio sastanak u najkraćem mogućem roku.

    ”Institucije BiH imaju kapacitet da reaguju i reagovaće. Nećemo dozvoliti da se zaobiđe jedinstven stav BiH u slučaju Trgovske gore. Nema predaje, borićemo se i nećemo stati na ovome”, naveo je Košarac.

    Istakao je da je nedopustivo da Hrvatska plasira u javnost dezinformacije da je obavijestila nadležne institucije u BiH, a da pri tome Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH nema zvaničnu informaciju.

    ”Ovaj čin Hrvatske nema elemente dobrih bilateralnih odnosa, već ih dodatno narušava. Podao je i perfidan ovakav pokušaj Hrvatske da se izbjegne reakcija iz BiH, posebno imajući u vidu njihovu tvrdnju da u slučaju Trgovske gore nema prekograničnog uticaja”, stav je Košarca.

    Prema njegovim riječima, novonastala situacija predstavlja ponovljenu politiku zvaničnog Zagreba prema BiH kada je u pitanju izgradnja spornog odlagališta na Trgovskoj gori.

    ”Hrvatska je prvobitno ignorisala stavove Republike Srpske, kada je ona bila jedina u ovom procesu. Sada očigledno žele da zaobiđu stav i reakciju nadležnih institucija BiH. To im nećemo dopustiti. Zato tražim promptnu reakciju Pravnog i Ekspertskog tima, kao i drugih nadležnih institucija. Zaštita zdravlja naših građana i životne sredine je nulti prioritet i od toga nećemo odustati”, zaključio je Košarac.

    Ovim povodom, danas će u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH biti održana konferencija za novinare, na kojoj će se obratiti savjetnik ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Borislav Bojić i predsjedavajući Ekspertskog tima Emir Dizdarević.

  • “Nezavisne” u posjedu dokumenta: Hrvatska sav otpad želi da deponuje na Trgovsku goru

    “Nezavisne” u posjedu dokumenta: Hrvatska sav otpad želi da deponuje na Trgovsku goru

    Hrvatska na lokaciji Trgovska gora u opštini Dvor na Uni, koja je 800 metara vazdušne linije udaljena od Novog Grada u BiH, pored radioaktivnog, planira odlagati i medicinski, industrijski, vojni, naučni i javni otpad, navodi se u dokumentu koji je u posjedu “Nezavisnih novina”.

    Naime, Fond za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško uputio je Upravi za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske informaciju sa zahtjevom za izdavanje uputstva o sadržaju studije o uticaju na okolinu za Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori, koju je Ministarstvo objavilo 6. februara ove godine.

    “Za potrebe središnjeg skladišta, koje ima namjenu skladištenja IRAO-a i II nastalih 60-godišnjom primjenom izvora ionizirajućeg zračenja u medicini, industriji, znanosti, vojnoj i javnoj upotrebi na području RH te IRAO-a i II koji će nastajati u djelatnostima nakon uspostave središnjeg skladišta i sastojat će se od dvije građevine: prijemna i skladišna građevina, rekonstruirat će se dva postojeća poluukopana armirano betonska hangara”, piše, između ostalog, u ovom dokumentu.

    To praktično znači da Hrvatska kreće u Studiju uticaja na životnu sredinu koja je najvažniji dokument u ovom slučaju, te je njime detaljnije obrazložila svoju namjeru da na Trgovskoj gori, pored radioaktivnih, smješta druge opasne otpade – iz medicine, vojne upotrebe i industrije.

    Nikola Arbutina, načelnik opštine Dvor na Uni, kaže da Hrvatska ide svojim putem koji je zacrtan 1998. godine usvajanjem prostornog plana.

    “Oni ne vode računa o stavovima lokalne zajednice, odnosno o stavu institucija općine Dvor, načelnika i građana, koji smo javno rekli da smo protiv odlaganja ovog otpada”, naglasio je Arbutina za “Nezavisne novine”.

    Miroslav Drljača, načelnik Novog Grada, kaže da je krajnje vrijeme da BiH uputi tužbu protiv Hrvatske i pokuša zaštititi 250.000 stanovnika u slivu Une.

    “Ovih dana smo poslali urgencije svim opštinama u Republici Srpskoj i Federaciji BiH koje su ugrožene potencijalnim odlaganjem ovog otpada, kako bi se zajedno obratili svim institucijama i tražili da se konačno krene u odbranu naših lokalnih zajednica i građana. Upoznati smo s tim da bi se pored radioaktivnog na Trgovskoj gori mogao odlagati i drugi otpad. To je nekako logično od strane Hrvatske da odlaže sav otpad na jednoj lokaciji, ali to je dodatni strah i problem za naše stanovništvo”, istakao je Drljača.

    Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada, kazao je da je Hrvatska krenula u izradu najznačajnijeg dokumenta u slučaju Trgovska gora.

    “Prva faza se odnosi na utvrđivanje obima i sadržaja Studije uticaja na životnu sredinu, a u narednim mjesecima očekujemo tehničku izradu same studije. Već sada je moguće jasno potvrditi kontinuitet ignorisanja BiH, tako što se u dokumentu koji je Fond za finansiranje razgradnje Nuklearne elektrane Krško poslao ka hrvatskom Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja da ‘planirani zahvat u svom normalnom radu neće imati prekograničnog uticaja’, uz to navodeći da će se eventualni prekogranični uticaji kasnije ispitati. Ovo je trenutak kad ekspertski tim BiH mora hitno reagovati, te u saradnji sa pravnim timom dati stručni osvrt. Padaju u vodu riječi utjehe koje su se periodično mogle čuti, a to je da Hrvatska namjerava na granicu sa Bosnom i Hercegovinom dopremati ‘samo’ radioaktivne otpade iz Nuklearne elektrane Krško. Kao da radioaktivni otpadi iz nuklearne elektrane nisu dovoljni da unište i ovo perspektive što je ostalo u kompletnom sjeverozapadnom dijelu BiH. To u praksi znači da uz rijeku Unu namjeravaju dopremati čitav niz opasnih otpada, što potvrđuje i zvanična dokumentacija”, rekao je Crnković i dodao:

    “Ovo je ništa drugo do neprijateljski čin na koji se mora reagovati sistemski, zdravorazumski i odgovorno kako prema građanima, tako i prema interesima BiH kao države. Kad već pričamo o opasnim otpadima, šteta je ne prisjetiti se 2015. godine kada je na Institutu ‘Ruđer Bošković’ slučajno pronađeno 400 kilograma uranijuma koji nije bio ni zaveden u službene evidencije. Ako su u centru Zagreba ‘zagubili’ 400 kilograma uranijuma, postavlja se pitanje šta sve mogu ‘zagubiti’ na Trgovskoj gori ako im dopustimo.”

    Pokušali smo stupiti u kontakt i sa Stašom Košarcem, ministrom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ali dosad nismo dobili nikakav odgovor.