VRBAS Media

Oznaka: tajvan

  • Kasne isporuke američkog oružja – a Kina prijeti

    Kasne isporuke američkog oružja – a Kina prijeti

    Vlada Tajvana suočava se sa kašnjenjem 19 milijardi dolara vrednih isporuka oružja, usred nedavno povišenih tenzija sa Kinom.

    Vašingtonski zvaničnici plaše se da će nastavak vojne podrške Ukrajini dodatno oslabiti posvećenost SAD poboljšanju odbrambene sposobnosti Tajvana, objavio je “Vol Strit žurnal”.

    Među borbenim sredstvima koja kasne su protitenkovski sistem džavelin, rakete zemlja-vazduh stinger i samohodne haubice M109A6 paladin.

    Prva serija haubica trebalo je da bude isporučena između 2023. i 2025, a pošiljke stingera su bile očekivane u 2026, međutim, odložene su zbog “tesnih rokova za proizvodnju u SAD i promena u situaciji na međunarodnom planu”, prenosi Difens post.

    Ministarstvo odbrane Tajvana objavilo je da će doći do odlaganja isporuka ključne vojne opreme ove godine zbog pomoći Vašingtona zvaničnom Kijevu.

    Aranžman s Tajvanom

    Bajdenova administracija nedavno je odobrila paket vojne pomoći Tajvanu vredan 1-1,1 milijardu dolara.

    Ugovorom iz septembra vrednim 665 miliona dolara predviđeno za održavanje i nadogradnju Rejtionovog radarskog sistema za rano otkrivanje i upozoravanje. Još 335 miliona dolara određeno je za 60 projektila Harpoon Block II namenjenih potapanju kineskih plovila, kao i 85,6 miliona za više od 100 sajdvinder raketa vazduh-vazduh.

  • “Ups, Pentagon se za***ao “

    “Ups, Pentagon se za***ao “

    Zbog isporuke ogromne količine vojne pomoći Ukrajini, SAD sada imaju velikih problema da ispoštuju ranije postignut dogovovr o pomoći Tajvanu.Kako piše “Vol strit džurnal”, zvanični Vašington do sada je potrošio više od 18,2 milijarde dolara kako vbi se osigurala vojna pomoć Ukrajini, uključujući i slanje artiljerije dugog dometa i raketnih sistema. Istovremeno, planirane isporuke Tajvanu takođe su porasle sa 14 na 18 milijardi dolara, od prošlog decembra.Tajvan je “narudžbenicu”, u okviru koje je i protiv-tenkovsko naoružanje, potpisao još 2015. godine, ali isporuka još uvek nije izvršena. Iako zvanični Tajpej, nije komentarisao kašnjenje u isporuci američkog oružja, tamošnji minister odbrane dao je naznačiti da će i dalje biti odlaganja zbog “međunarodne situacije”.U izjavi za “Vol strit džurnal” portparolka Pentagona Sabrina Sajndž je rekla da će SAD nastaviti da ulažzu napore kako bi se dogovoreni kapaciteti dostaqviuli Tajvanu, što je pre moguće, dok će se postarati I o tome da Ukrajina može sama da se odbrani.

  • Si: Pitanje Tajvana prva crvena linija koja se ne smije preći

    Si: Pitanje Tajvana prva crvena linija koja se ne smije preći

    Kineski predsednik Si Ðinping prenio je danas američkom predsjedniku Džozefu Bajdenu da je pitanje Tajvana među ključnim interesima Kine i “prva crvena linija” u bilateralnim odnosima koja se ne smije preći.

    “Tajvansko pitanje je u samoj srži ključnih interesa Kine, temelj političke osnove kinesko-američkih odnosa i prva crvena linija koja se ne smije preći u kinesko-američkim odnosima“, rekao je Si tokom susreta s Bajdenom, a prenijela je novinska agencija Sinhua.

    Peking gleda na Tajvan kao na neotuđivi dio Kine, prenosi Rojters, te navodi da se Tajvan od kraja osamdesetih godina od diktature razvijao ka demokratiji, a da sada spada u politički najstabilnije demokratije Azije.

    Kina je nasuprot tome komunistička narodna republika, a za šefa partije i predsednika Kine ujedinjenje sa Tajvanom je istorijska misija, podsjeća britanska agencija.

  • Kina: Ne odbacujemo upotrebu vojne sile po pitanju Tajvana

    Kina: Ne odbacujemo upotrebu vojne sile po pitanju Tajvana

    Vlasti u Pekingu ne odbacuju mogućost upotrebe vojne sile za ponovno ujedinjenje Tajvana sa Kinom, saopšteno je danas iz Kancelariji za poslove Tajvana.

    “Ne obećavamo da ćemo se uzdržati od upotrebe vojne sile. Kina zadržava pravo da iskoristi sva neophodna sredstva (za konačno ujedinjenje sa Tajvanom)”, naglasio je predstavnik Kancelarije na konferenciji za novinare.

    Istovremeno, zvaničnik je napomenuo da je Peking posvećen mirnom ujedinjenju sa Tajvanom i da će ostati odan principu “jedna zemlja, dva sistema”.

    “Kina ima nepromenljiv i jasan stav o Tajvanu“, dodao je on.

    Tajvanom upravlja lokalna administracija od 1949. godine, kada su preostale snage generala Čang Kaj Šeka (1887-1975) poražene u Kineskom građanskom ratu i našle utočište na tom ostrvu.

    Tajvan je zadržao zastavu i nekoliko drugih simbola Republike Kine iz vremena koje je prethodilo dolasku komunista na vlast.

    Prema zvaničnom stavu Kine, koji podržava većina zemalja, uključujući Rusiju, ostrvo Tajvan je jedna od kineskih provincija, navodi ruska agencija.

  • Kuo-čeng: Tajvan spreman za bilo kakvu kinesku invaziju

    Kuo-čeng: Tajvan spreman za bilo kakvu kinesku invaziju

    ajvanski glavni načelnik odbrane, Čiu Kuo-čeng, u srijedu je rekao da je vojska “potpuno spremna” braniti zemlju od bilo kakve kineske invazije.

    “Tajvanska vojska bila bi potpuno spremna za bilo kakvu kinesku invaziju bilo da Peking odluči krenuti naprijed ili odgoditi navodni rok za to”, rekao je ministar odbrane Kuo-čeng.

    Njegovi su komentari uslijedili dok je tajvanska vojska rano danas održala vježbu vatrenog gađanja “simulirajući korištenje topova i tenkova za odbijanje invazije kineskih snaga”, izvijestio je službeni “Focus Taiwan”.

    Vježbe su održane u okrugu Pengu na moru.

    On je ponovio “potrebu da se vojska brani ako izdrži ‘prvi udar’ Kineske narodno-oslobodilačke vojske.”

  • Blinken: Kina teži mnogo bržem ujedinjenju s Tajvanom

    Blinken: Kina teži mnogo bržem ujedinjenju s Tajvanom

    Američki državni sekretar Antony Blinken je izjavio da Kina mnogo bržem ujedinjenju nego se ranije očekivalo, piše BBC.

    Prema Blinkenovim riječima, Peking je odlučio da status quo više nije prihvatljiv te da je predsjednik Xi Jinping odbio isključiti korištenje sile kako bi došlo do ujedinjenja s Tajvanom. Kina vidi ostrvo sa samoupravom kao dio svog teritorija, dok Tajvan sebe smatra odvojenim od kopna.

    Prošlog mjeseca je američki predsjednik Joe Biden rekao da će američke snage braniti Tajvan u slučaju američkog napada, uprkos zvaničnoj američkoj politici dvosmislenosti po tom pitanju.

    U razgovoru s bivšom državnom sekretarkom Condoleezzom Rice na Univerzitetu Stanford, Blinken je kazao da će Peking, ako ne mogne ostvariti ujedinjenje mirnim putem, upotrijebiti prisilu, a moguće i silu.

    “To duboko narušava status quo i stvara ogromne tenzije”, dodao je on.

    Blinken je dodao da će SAD poštovati svoje obaveze prema Tajvanu te podržavati otok u njegovoj odbrani. Washington je oduvijek “hodao po žici” kada je riječ o problemu između Tajvana i Kine. Zvanična politika se ne obavezuje na vojnu akciju naTajvanu, no Biden je naizgled išao protiv ovog stava više puta naglašavajući da će Washington braniti Tajvan.

    Komentari sekretara Blinkena dolaze u vrijeme kada Kina održava partijski kongres te kada se očekuje da će Xi dobiti treći mandat na svojoj funkciji.

    Xi je u nedjeljnom obraćanju insistirao da “potpuno ponovno ujedinjenje zemlje mora biti ostvareno”.

    “Nastavit ćemo težiti mirnom ponovnom ujedinjenju s najvećom iskrenošću i najvećim naporom, ali nikada nećemo obećati da se odričemo upotrebi sile”, kazao je on.

    Tenzije između SAD-a i Kine su visoke u posljednje vrijeme, a posebno nakon što je Taipei posjetila predsjednica Predstavničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi.

    Kina je izvela velike vojne vježbe kao odgovor na posjetu Pelosijeve, a Tajvan je vježbe osudio i nazvao ih “veoma provokativnim”.

  • Bajden: Amerika će braniti Tajvan od kineske invazije

    Bajden: Amerika će braniti Tajvan od kineske invazije

    Džo Bajden je naizgled pojačao američku podršku Tajvanu nakon što je rekao da će američke snage braniti samoupravno ostrvo ako ga Kina pokuša napasti.

    Američki predsjednik je rekao “da” kada ga je tokom intervjua emitovanog u nedjelju u emisiji 60 Minuta na CBS News upitan hoće li “američke snage, američki muškarci i žene, braniti Tajvan u slučaju kineske invazije”.

    Vijesti CBS-a izvijestile su da je Bijela kuća nakon intervjua rekla da se politika SAD-a nije promijenila.

    Ta politika kaže da Vašington želi da se status Tajvana riješi mirnim putem, ali ne govori hoće li američke snage biti poslane kao odgovor na kineski napad.

  • Kina poslala avione – raketni sistemi raspoređeni

    Kina poslala avione – raketni sistemi raspoređeni

    Kineska narodnooslobodilačka armija poslala je na Tajvan 43 aviona i pet ratnih brodova, saopštilo je ostrvsko ministarstvo odbrane u dnevnom izveštaju.

    Napominje se da je u vodama i vazdušnom prostoru oko Tajvana zabeleženo pet ratnih brodova i 43 aviona kineske narodnooslobodilačke armije.

    Dva lovca J-11, dva lovca SU-30 , 12 lovca J-16, dron BZK-005 RECCE, dva bombardera H-6 i vazdušni sistem ranog upozorenja KJ-500 prešli su takozvanu “srednju liniju” u Tajvanskom moreuzu i ušli u zonu identifikacije protivvazdušne odbrane ostrva.

    Tajvan je poslao vazdušnu patrolu da prati situaciju, izdao je radio upozorenja i rasporedio protivvazdušne raketne sisteme, prenosi RIA.

    Situacija oko Tajvana je postala izuzetno napeta nakon posete ostrvu, početkom avgusta, predsednice Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi.

    Kina, koja ovo ostrvo smatra jednom od svojih provincija, osudila je posetu Pelosi, videći taj potez kao podršku SAD tajvanskom separatizmu i održala velike vojne vežbe.

  • Kina zaprijetila Americi

    Kina zaprijetila Americi

    Kineske vlasti su spremne da preduzmu odlučne kontramere nakon američkih planova da Tajvanu prodaju oružje u vrednosti od 1,1 milijardi dolara.

    To je saopštio portparol kineske ambasade u Vašingtonu.

    Komentarišući jučerasnje saopštenje Pentagona, Liu Pengju je u izjavi za TASS pozvao američku stranu da “poštuje svoje tvrdnje da se iskreno pridržava principa ”jedne Kine” i tri kineska zajednička saopštenja SAD i Kine”. “Kina će odlučno preduzeti legitimne i neophodne kontramere u skladu sa situacijom”, naglasio je kineski diplomata.

    Prema njegovim rečima, Vašington bi trebalo da “zaustavi prodaju oružja i vojne aktivnosti sa Tajvanom i odmah opozove navedenu prodaju oružja Tajpeju, kako to ne bi nanelo više štete odnosima Kine i SAD , kao i miru i stabilnosti širom Tajvanskog moreuza”, navodi ruska agencija.

    Administracija predsednika SAD Džozefa Bajdena objavila je ranije sinoć da prodaje oružje Tajvanu u vrednosti od 1,1 miljardi dolara.

    Stejt department je naveo da se radi o raketama Harpun vazduh-more, raketama Sajdvinder vazduh-vazduh, kao i, najvećim delom, paketu za logističku podršku tajvanskom radarskom programu nadzora.

    Administracija je već obavestila Kongres o tom potezu, koji sada ima 30 dana da ispita i odobri te sporazume, navodi TASS.

    Prošlog meseca nekoliko američkih delegacija posetilo je Tajvan, koji Kina smatra svojom teritorijom, a to je pogoršalo tenzije između Pekinga i Vašingtona.

    Predsedavajuća američkog Predstavničkog doma Nensi Pelosi boravila je na Tajvanu 2. i 3. avgusta, što je izazvalo nezadovoljstvo Kine i navelo Peking da započne vojne manevre oko ostrva. Kasnije je Tajpej posetilo nekoliko američkih senatora i guvernera.

    Kina je te posete ocenila kao provokacije i mešanje u njena unutrašnja pitanja.

  • Amerika odobrila veliku prodaju oružja Tajvanu, Kina najavila odgovor

    Amerika odobrila veliku prodaju oružja Tajvanu, Kina najavila odgovor

    Američki State Department odobrio je potencijalnu prodaju vojne opreme Tajvanu u vrijednosti od 1,1 milijardu dolara, uključujući 60 protubrodskih projektila i 100 projektila zrak-zrak, a Kina prijeti da će poduzeti protumjere.

    Pentagon je u petak najavio paket nakon agresivnih kineskih vojnih vježbi oko Tajvana do kojih je došlo poslije posjete otoku prošlog mjeseca predsjednice Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi, najviše rangirane američke dužnosnice koja je putovala u Taipei u posljednjih nekoliko godina.

    Prodaja uključuje rakete Sidewinder, koje se mogu koristiti za misije zrak-zrak i napade na tlu, po cijeni od oko 85,6 miliona dolara, protubrodske rakete Harpoon po procijenjenoj cijeni od 355 miliona dolara i podršku tajvanskom programu nadzornog radara za 665,4 miliona dolara, objavila je Pentagonova agencija za odbrambenu i sigurnosnu saradnju (DSCA).

    Liu Pengyu, glasnogovornik kineske ambasade u Washingtonu, rekao je u izjavi da moguća prodaja oružja “ozbiljno ugrožava kinesko-američke odnose te mir i stabilnost širom Tajvanskog moreuza”.

    “Kina će odlučno poduzeti legitimne i potrebne protumjere u svjetlu razvoja situacije”, rekao je.

    Administracija predsjednika Joea Bidena rekla je da se paket razmatra već neko vrijeme i da je razvijen u dogovoru s tajvanskim i američkim zakonodavcima.

    “Dok NR Kina nastavlja povećavati pritisak na Tajvan, uključujući kroz pojačanu vojnu zračnu i pomorsku prisutnost oko Tajvana, i pokušava promijeniti status quo u Tajvanskom moreuzu, mi Tajvanu pružamo ono što mu je potrebno da zadrži svoju samostalnu moć odbrambenih sposobnosti”, rekla je Laura Rosenberger, viša direktorica Bijele kuće za Kinu i Tajvan.