VRBAS Media

Oznaka: tajvan

  • Rat Kine i Tajvana imao bi velike posljedice za svijet: “Pitanje je kada bi do invazije moglo doći”

    Rat Kine i Tajvana imao bi velike posljedice za svijet: “Pitanje je kada bi do invazije moglo doći”

    U sjeni pandemijske krize ostala je skrivena nova tajvanska kriza. Kriza je to koja se zahuktava uslijed sve većih kineskih pritisaka za ujedinjenjem s Tajvanom, a koja bi, ako eskalira, mogla ostaviti posljedice na cijelom svijetu.

    Kineska komunistička partija već 70 godina gaji iste težnje – vladati tajvanskom teritorijom kojim nije vladala nikada dosad. Za Peking, Tajvan je tek separatistička pokrajina, dok većina ostrvljana misli da se radi o pravoj državi koja zaslužuje mjesto u Ujedinjenim nacijama.

    Napetosti su poprimile novi nivo nakon što je Tajvan podnio zahtjev za pristupanjem Transpacifičkom partnerstvu. Od 2020. godine do danas tako je zabilježen niz upada kineskih vojnih aviona u tajvanski vazdušni prostor, a sve su brojniji i vojni brodovi u blizini granice.

    Jedan od posljednjih zabrinjavajućih signala stigao je u nedjelju. Kineska vojska izradila je makete američkih nosača aviona i ostalih vojnih brodova kako bi, vjeruje se, uvježbali gađanje meta tog tipa. Otkrile su to u nedjelju satelitski snimci snimljeni iznad pustinje na zapadu Kine, saopštio je Rojters.

    Kolike su šanse za izbijanjem rata, ali i kakve bi to posljedice moglo imati na ostatak svijeta, s obzirom da Tajvan uživa podršku Sjedinjenih američkih država (SAD), Vecernji.hr je pitao prof. Petra Popovića, stručnjaka za međunarodne odnose i geopolitiku s Fakulteta političkih nauka.

    “Čini se da su trenutne tenzije, odnosno kineski upadi u tajvanski zračni prostor odgovor na stvaranje savezništva AUKUS (SAD, Britanija, Australija). Međutim, potencijalna kineska invazija se ne smije olako shvatiti kao puki odgovor na provokaciju jer sjedinjenje Tajvana s Kinom je zacrtani cilj KP Kine kojega je više puta naglasio predsjednik Si. Pitanje je samo kada bi do invazije moglo doći”, tvrdi prof. Popović.

    Popović podsjeća da je Komunistička partija Kine u martu pokrenula novi petogodišnji plan, s ciljem postizanja potpune tehnološke i informatičke neovisnosti Kine.

    “Iako se tek 3% plana odnosi na obranu i sigurnost, ovaj plan više nego i jedan drugi spominje vojno-sigurnosni sektor. Drugim riječima, do 2025 kineska vojska bi trebala biti u informatičko tehnološkom smislu samodostatna. Modernizacija vojske isključivo ovisi o tome hoće li Kina ostvariti vlastitu proizvodnju poluvodiča, te ‘nafte 21. stoljeća’ kojeg sada 90% uvozi i bez kojega se suvremeni rat ne može voditi. Stoga ne čudi da bi se po procjenama Pentagona i Indo-Pacifičke komande (INDOPACKOM) invazija Tajvana mogla dogoditi kroz narednih šest godina”, objašnjava Popović.

    Napominje da je procjena ubjedljiva, jer će do tada modernizacija kineske vojske biti gotova, kao i da u obzir treba uzeti iznimno tradicionalno kinesko društvo koje važnu ulogu pridaje godišnjicama.

    “U ovom slučaju 2027. će biti stota godišnjica osnutka narodnooslobodilačke vojske i do tada je za očekivati sve veće pritiske na Tajvan i moguću invaziju”, dodaje prof. Popović.

    Otvoren sukob između Kine i Tajvana ostavio bi goleme posljedice i na globalnom nivou.

    “Čak i ako konflikt bude lokaliziran bez otvorenog uvlačenja drugih, posljedice mogu biti ogromne, od usporavanja međunarodne trgovine do kolapsa burzi”, upozorava ovaj stručnjak.

    Kada se govori o potencijalnom uvlačenju drugih u otvoreni vojni sukob između ove dvije zemlje, prije svega se povlači pitanje kako će se SAD postaviti. Na pitanje je li vjerovatnije da bi SAD otvoreno ušao u sukob, poslao svoje nosače aviona u blizinu Tajvana ili bi se ipak zadržali na prodaji vojne opreme Tajvanu, Popović odgovara da je to velika nepoznanica.

    “Po američkom Zakonu o odnosima s Tajvanom iz 1979. SAD je dužan braniti Tajvan, kako se navodi, s onolikom logističkom i materijalnom pomoći koliko je potrebno da se Tajvan obrani. Ostaje nejasno bi li takva pomoć uključivala i vojno uključenje Amerike. Zato što je zakon neodređen u konačnici će ovisiti o političkoj odluci Vašingtona. A kada se odluka donese, nema dvojbe da će i Kongres i Bijela kuća biti suglasni. Politika prema Kini je politika kontinuiteta od Obame, Trampa do Bajdena”, kaže prof. Popović.

    Iako je nepoznanica kako bi se SAD postavio u slučaju rata, jasno je da želi nezavisnost Tajvana od svog najvećeg neprijatelja Kine. Jasno je što žele i vlast u Pekingu i Tajpeiju. Međutim rijetko se govori o tome što žele obični ljudi, stanovnici Tajvana.

    “Većinsko stanovništvo na Tajvanu je kategorički protiv sjedinjenja s Kinom. Iako u odnosu snaga s Kinom nema izgleda, Tajvan ipak ima pola milijuna ljudi spremnih za mobilizaciju u slučaju invazije i oko 2 milijuna u rezervnom sastavu. Snažan otpor bi bio neminovan”, kaže prof. Popović.

    Iako je ovoj fazi svima najviše u interesu zadržati status quo, dodaje Popović, sukob iz strukturnih razloga čini se neizbježnim.

    “Kina naprosto mora reagirati na svoj usporeni rast i činjenicu da ju je pandemija kovida-19 ozbiljno unazadila. Postoji široka zabluda da je rat neizbježan kada neka sila raste i remeti status quo. Naprotiv, države postaju agresivne upravo kada slabe. Deglobalizacija je proces koji traje već punih desetak godina a pandemija ga je samo ubrzala. Niti jedna velika sila nije više ‘velika’ kao donedavno, što se očituje u sve većim tenzijama i provokacijama. Ratno huškanje i demonstriranje sile, povijest nas uči, nije znak moći nego slabosti”, zaključuje Popović.

  • Tajvanske vazduhoplovne snage upozorile kineske avione

    Tajvanske vazduhoplovne snage upozorile kineske avione

    Tajvanske vazduhoplovne snage upozorile su danas osam kineskih aviona, uključujući borbene avione, koji su ušli u njegovu zonu protivvazdušne odbrane, saopštilo je Ministarstvo odbrane Tajvana.

    Tajvan se već godinu dana i više žali se na ponovljene misije kineskog vazduhoplovstva u blizini ostrva pod njenom samoupravom, često u jugozapadnom dijelu zone protivvazdušne odbrane u blizini ostrva Pratas koja su pod kontrolom Tajvana, prenio je Rojters.

    Kineski avioni uključivali su šest lovaca J-16, jedan protivpodmornički i jedan osmatrački avion, saopštilo je Ministarstvo odbrane.

    Tajvan, za koji Kina tvrdi da je njen i ne isključuje da ga zauzme silom, kaže da kineske vojne aktivnosti u blizini ostrva ugrožavaju regionalnu stabilnost, ističući da će braniti svoju slobodu i demokratiju.

    SAD protiv akcija Pekinga koje jačaju tenzije sa Tajvanom
    Američki državni sekretar Entoni Blinken danas je rekao šefu kineske diplomatije Vangu Jiu da se SAD protive akcijama Pekinga koje su pojačale tenzije u Tajvanskom moreuzu, saopštio je visoki zvaničnik Stejt departmenta.

    Tokom jednočasovnog sastanka sa Vangom na marginama samita G20, Blinken je jasno stavio do znanja da je Vašington protiv bilo kakvih unilateralnih promena status kvo koje inicira Peking, naveo je zvaničnik, prenosi Rojters.

    SAD žele da se na odgovoran način ponašaju u jakoj konkurenciji i trci dve najveće svetske ekonomije, dodao je zvaničnik i naglasio da se obe strane slažu da su otvoreni kanali komunikacije od ključnog značaja.

    Foto: Tanjug/AP
    Foto: Tanjug/AP
    Vang Ji optužuje SAD za tenzije oko Tajvana
    Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji rekao je danas američkom državnom sekretaru Entoniju Blinkenu da su tenzije oko Tajvana izazvane podrškom američkih snaga koje se zalažu za njegovu nezavisnost, saopštilo je danas kinesko ministarstvo spoljnih poslova.

    Kineski ministar i državni savetnik Vang Ji pozvao je Sjedinjene Američke Države da isprave svoj „pogrešan kurs“, kako se navodi, o raznim pitanjima i da vrate kinesko-američke odnose na kolosejk zdravog razvoja, prenosi agencija Rojters.

    Na sastanku na marginama samita Grupe-20 u Rimu, Vang Ji je rekao Blinkenu da je Tajvan najosjetljivije pitanje u njihovim odnosima, dodaje se u saopštenju.

    SAD potvrdile posvjećenost politici odbrane Tajvana
    Direktorka Američkog instituta u Tajpeju Sandra Oudkirk, poručila je je u subotu da SAD ostaju posvećene pomoći Tajvanu da se odbrani.

    Oudkirk, koja je praktično najviši predstavnik SAD na Tajvanu, sa kojim Vašington nema zvanične diplomatske odnose, na svojoj prvoj konferenciji za novinare otkako je preuzela funkciju u julu, opisala je odnose SAD sa Tajpejom kao “čvrste”, prenosi Rojters.

    „SAD imaju obavezu da pomognu Tajvanu da obezbedi svoju samoodbranu“, rekla je američka zvaničnica.

    Njene primjedbe dolaze pošto su posljednjih nedjelja eskalirale tenzije između Tajpeja i Pekinga, koje ne isključuju mogućnost da Kina na silu zauzme ostrvo koje smatra svojom suverenom teritorijom.

    Dok SAD, kao i većina zemalja, nemaju formalne diplomatske odnose sa ostrvom na koje pravo polaže Kina, one su najvažnija međunarodna podrška Tajpeju i glavni snabdjevač oružjem, a administracija predsjednika Džozefa Bajdena je ponovo istakla tu podršku, uz oštro protivljenje Pekinga.

    Na pitanje da li će SAD stati u odbranu Tajvana ako Kina napadne, Oudkirk je rekla da je politika Vašingtona prema ovom pitanju jasna i da ostaje nepromenjena, pozivajući se na nekoliko američkih zakona koji regulišu njene odnose sa Tajpejom.

    Ostrvo je pod sve većim vojnim i političkim pritiskom da prihvati upravu Pekinga, a on se ogleda i u čestim misijama kineskih vojnih aviona u identifikacionoj zoni tajvanske vazdušne odbrane, što izaziva zabrinutost međunarodne zajednice.

    Američki državni sekretar Entoni Blinken pozvao je u utorak sve države članice Ujedinjenih nacija da podrže “snažno, smisleno učešće Tajvana u sistemu UN”.

    Tajvan je imao svoje mjesto u UN i zastupao je Kinu u UN do 25. oktobra 1971. godine, kada je glasanjem doneta odluka da Peking preuzme to mjesto i bude jedini predstavnik za Kinu.

  • Potvrđeno: Američka vojska na ostrvu u središtu napetosti Kine i Amerike

    Potvrđeno: Američka vojska na ostrvu u središtu napetosti Kine i Amerike

    PredsjednicA Tajvana, ostrva u središtu rastućih tenzija između Kine i SAD, prvi put je potvrdila prisutnost američkih vojnika u toj zemlji.

    Tsai Ing Wen dala je ekskluzivni intervju za CNN u kojem je rekla da “kineska prijetnja raste iz dana u dan”.

    Tajvan je, podsjetimo, ostrvo udaljeno manje od 200 kilometara od jugoistočne obale Kine, a predsjednica ga je opisala kao “svetionik demokratije, koji mora biti odbranjen kako bi se odbranila vjera u demokratske vrijednosti širom svijeta”.

    “Imamo ostrvo od 23 miliona ljudi koji svakog dana naporno rade kako bi zaštitili sebe, ali i našu demokratiju, te osigurali da naši ljudi imaju slobode koje zaslužuju”, rekla je Tsai Ing Een u razgovoru za CNN.

    “Ako u tome ne uspijemo, to znači da će ljudi koji vjeruju u te vrijednosti posumnjati jesu li to vrijednosti za koje bi se trebali boriti”, dodala je.

    Bajden juče kritikovao “agresivne” akcije Kine u Tajvanskom tjesnacu
    Američki predsjednik Džo Bajden juče je kritikovao “agresivne” akcije Kine u Tajvanskom tjesnacu u poruci upućenoj samitu zemalja azijsko-pacifičke regije, na kojem učestvuje i kineski premijer.

    Putem video-veze predsjednik Bajden je na samitu Istočne Azije naglasio da su Sjedinjene Države “duboko zabrinute zbog nametljivih i agresivnih akcija Kine u Tajvanskom tjesnacu”, koji odvaja Kinu od Tajvana. Takve akcije “prijete regionalnom miru i stabilnosti”, dodao je američki predsjednik.

    Odnosi Tajvana i Kine najgori u više decenija
    Napetosti u tom području su porasle nakon sve češćih kineskih vazdušnih upada blizu Tajvana, koji Peking smatra pokrajinom koju će, ako bude potrebno, silom ujediniti s Kinom. Odnosi Kine i Tajvana su trenutno najgori u više decenija, navodi CNN.

    Kina je ranije ovog mjeseca poslala rekordan broj svojih vojnih aviona u vazdušni prostor oko Tajvana, a državni mediji upozoravaju na moguću invaziju ako Tajvan ne bude slušao službenu politiku kineske vladajuće Komunističke partije.

    Napetosti između Tajvana i Kine, koja nije isključila preuzimanje ostrva silom, eskalirale su proteklih sedmica, kad je Peking pojačao vojni i politički pritisak.

    Predsjednica potvrdila prisutnost američke vojske na tajvanskom tlu
    Tsai Ing Wen je u razgovoru za CNN prvi put potvrdila da su američki vojnici prisutni na tajvanskom tlu. Posljednji američki vojnici službeno su napustili Tajvan 1979. godine, pri čemu su mediji u posljednjih godinu dana izvještavali o prisutnosti manjeg broja američkih vojnika na tom ostrvu.

    Početkom 2020. godine američka vojska je prvo objavila, a potom obrisala snimak američkih specijalaca kako treniraju pripadnike tajvanske vojske. U novembru iste godine tajvansko Ministarstvo odbrane je lokalnim medijima prvo najavilo, a potom negiralo podatak da američki vojnici treniraju lokalne snage.

    Tsai nije htjela otkriti o koliko se američkih vojnika trenutno radi, ali je rekla da “nije toliko puno koliko ljudi misle”.

    “Imamo širok raspon saradnje sa SAD usmjerene prema povećanju naših odbrambenih sposobnosti”, dodala je.

    Potvrda je izrečena dok Kina uveliko povećava vojni pritisak na Tajvan, uključujući misije kineskih borbenih aviona u tajvanskoj identifikacijskoj zoni protivvazdušne odbrane.

    Službena potvrda mogla bi dodatno pogoršati američko-kineske odnose u razdoblju u kojemu Peking izvodi vojne vježbe pored Tajvana.

    Biden nedavno potvrdio: Branićemo Tajvan u slučaju kineskog napada
    Sjedinjene Države stale bi u odbranu Tajvana i obavezne su braniti ostrvo na koji Kina polaže pravo, rekao je nedavno američki predsjednik Džo Bajden, premda je Bijela kuća kasnije rekla da nema promjene u politici prema ostrvu.

    “Da, obavezni smo to učiniti”, odgovorio je Bajden u gradskoj skupštini na upit hoće li SAD stati u odbranu Tajvana, koji se žali na sve jači vojni i politički pritisak Pekinga da se prihvati kineski suverenitet.

    Iako je Vašington prema zakonu obavezan Tajvanu osigurati sredstva za odbranu, dugo je slijedio politiku “strateške nejasnoće” o tome hoće li vojno intervenisati kako bi zaštitio Tajvan u slučaju kineskog napada.

    Tsai: Kina je pod Xijem sve ambicioznija
    Mandat tajvanske predsjednice Tsai Ing Wen koincidira s usponom sve asertivnijeg Pekinga pod vodstvom kineskog predsjednika Xija, kojeg se smatra najmoćnijim kineskim vladarom u više decenija.

    Xi je u svom drugom mandatu, koji je počeo 2017. godine, počeo mijenjati način na koji Kina samu sebe percipira na globalnoj pozornici. Pod Xijem kineska je vojska narasla i brojčano i tehnološki, a kineska ratna mornarica je po veličini prerasla američku.

    Kineski predsjednik je ove sedmice na konferenciji poručio vojsci da mora “probiti nove granice” u pogledu razvoja oružja.

    U isto vrijeme, Xijeva spoljna politika dovela je do promocije naglašeno nacionalističkih diplomata u Ministarstvu spoljnih poslova, koji su spremni glasno braniti kineske pozicije na najkontroverznijim temama, pri čemu se pitanje Tajvana smatra najvažnijim.

    Tsai je za CNN rekla da kineska prijetnja raste iz dana u dana.

    “Sve su ambiciozniji, sve više ekspanzionistički. Stvari koje su im bile prihvatljive u prošlosti, sada više nisu”, zaključila je.

    Šta kažu u Kini?
    Upitan o komentarima tajvanske predsjednice, tajvanski ministar odbrane Chiu Kuo Cheng rekao je novinarima da je tajvansko-američkih vojnih interakcija “bilo dosta i da su dosta česte” te da traju već dugo.

    “Za vrijeme tih razmjena može se razgovarati o bilo kojoj temi”, rekao je.

  • I Bijela kuća pokušava da ublaži Bajdenovu “bombu”

    I Bijela kuća pokušava da ublaži Bajdenovu “bombu”

    “Odnedavno SAD jača vojnu napetost podstičući nezavisnost Tajvana, koji je neodvojivi deo teritorije Kine.”

    Tako je Pak Mjong Ho, zamenik ministra spoljnih poslova Demokratske Narodne Republike Koreje (DPRK), reagujući na rast međunarodnog pritiska na Narodnu Republiku Kinu da se ne upusti u vojnu avanturu pripajanja Republike Kine na Tajvanu.

    Pomnije čitanje sugeriše da su glavne teze stava zamenika ministra napisane u Pekingu ili prepisane iz priručnika Kineske komunističke partije:

    “Tajvan je isključivo unutrašnje pitanje Kine, SAD koristi Tajvan kao sredstvo pritiska na Kinu i istureni položaj za nadvladavanje Kine iako prema van održava politiku “jedne Kine”, delovanje SAD-a predstavlja veliku pretnju međunarodnom miru i stabilnosti”.

    Pak Mjong Ho nakon toga upoređuje krizu s Republikom Kinom na Tajvanu sa stanjem na Korejskom poluostrvu gde, navodi, američke trupe služe “pritisku na NR Kinu”.

    Tek se zatim navodi da snage SAD-a i satelitskih država “koncentrisanih oko Tajvana, mogu u bilo kojem slučaju iskoristiti za vojnu operaciju protiv DPRK.” Severnokorejski diplomata zaključuje da “stvarnost dokazuje da SAD nastoji ugušiti našu zemlju i Kinu, obe socijalističke države, kako bi zadržao nadmoć”.

    Vu u Slovačkoj i Pragu

    Peking se našao pod diplomatskom baražnom vatrom kad je reč o RK na Tajvanu. U sredu je Evropski parlament doneo neobvezujuću rezoluciju koja poziva na jačanje veza s RK na Tajvanu s kojom EU deli demokratske vrednosti. Kristalno čist rečnik potvrđuje da je RK na Tajvanu sigurnosni interes EU. Na to su u Pekingu reagovali burno nizom pretnji.

    Posebno upućenima zemljama Istočne Evrope jer Litvanija otvara kancelariju Tajvana, a ne Taipeija (glavni grad). NR Kina ovo prvo smatra uplitanjem u unutrašnja pitanja, a ovo drugo dopušta. Nova pretnja stiže Češkoj i Slovačkoj koje će primiti ministra spoljnih poslova Republike Kine na Tajvanu. Džozef Vu će učestvovati na forumu u Slovačkoj, a zatim će otići u Prag kako bi se sastao s predsednikom Senata, gornjeg doma češkog parlamenta Milošem Vistrčilom i Zdenjekom Hribom, gradonačelnikom Praga.

    Njih dvojica duže vreme jačaju odnose s RK na Tajvanu. Američki predsjednik Džo Bajden je u petak je izjavio da SAD ima obvezu da brani RK na Tajvanu. Nakon čega su partijski mediji na engleskom objavili oštre napade tvrdeći kako će američka vojska, u slučaju da se uključi u mogući sukob, pretrpeti teške gubitke. Peking u strateškim razmatranjima operacije povratka RK na Tajvan procenjuje da Vašington neće delovati jer bi to dovelo do žrtava što, nakon završetka rata u Avganistanu, nijedan američki predsednik neće želeti.

    Zbog toga ih je toliko i uzbunila Bajdenova izjava. Indikativno, komentari govore isključivo o “miroljubivom ujedinjenju”. Bela kuća je krenula u operaciju ublažavanja predsednikoveizjave. Jan Psaki, portparolka, u petak je na redovnom razgovoru s novinarima potvrdila da nema promene američke politike prema RK na Tajvanu. Ipak, pažnje je vredan citat:

    “Naša politika će se voditi Zakonom o odnosima s Tajvanom, što znači da ćemo nastaviti da pomažemo Tajvanu u održavanju dovoljne sposobnosti samoobrane. Drugi je princip je da svaki pokušaj da se budućnost Tajvana odredi ikako drukčije osim mirnim putem smatramo pretnjom miru i sigurnosti zapadnog Pacifika. To bi predstavljalo veliku zabrinutost za SAD.”

    Japan to smatra pretnjom nacionalnoj sigurnosti, a blizu je i izjava gospođe Psaki. Zaleteo se predsednik Bajden ili ne, nedvosmisleno je da se politika SAD i EU prema NR Kini zaoštrava kad je reč o pitanju RK na Tajvanu.

    Niko ne dovodi u pitanje politiku “jedne Kine”, ali zbog zbivanja u Hong Kongu, gde je Peking brutalno prekršio obveze iz međunarodnog ugovora o preuzimanju te teritorije, saveznici Taipeija odlučni su jamčiti mu mogućnost da sam odluči kada će se, kako i pod kojim uslovima vratiti pod vlast matice zemlje.

    Nepredvidiv Si
    Trenutno su uslovi takvi da vlasti i javnost na ostrvu odbijaju takav razvoj događaja. Na kontinentu predsednik Si Đinping gradi uslove za ostanak na vlasti i nakon drugog mandata čime ruši sastav koji je postavio Deng Sjaoping, ne slučajno.

    Zbog čega se strahuje da bi mogao, u cilju jačanja pozicije na vlasti, da se odluči na vojnu intervenciju. Oštre poruke poput poslednje Bajdenove, one Visokog predstavnika za spoljnu i sigurnosnu politiku EU Žozepa Borela i Tokija za cilj imaju da odvrate Sija i partijske jastrebe od nasilne akcije. I u tom ih svetlu treba gledati. Što god o tome mislio severnokorejski zamenik ministra spoljnih poslova.

  • Kina upozorila: “Pomno vas pratimo”

    Kina upozorila: “Pomno vas pratimo”

    Kina je upozorila Slovačku i Češku Republiku da niko ne bi trebalo da gaji iluzije o “neophodnim merama” koje će Kina preduzeti da odbrani svoj suverenitet.

    Razlog je poseta ministra spoljnih poslova Tajvana obema zemljama sledeće nedelje.

    Kina, koja smatra Tajvan svojom teritorijom, uvek je ljuta zbog poseta visokih tajvanskih zvaničnika drugim zemljama, gledajući to kao prikrivenu podršku tvrdnjama da je ostrvo nezavisna zemlja, piše Rojters.

    Tajvanski ministar spoljnih poslova Džozef Vu posetiće Slovačku i Češku sledeće nedelje, a u Pragu će se sastati sa predsednikom Gornjeg doma češkog parlamenta Milošem Vistrčilom i gradonačelnikom Praga Zdenekom Hribom.

    Portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Vang Venbin rekao je da će Kina pomno pratiti Vuovu posetu

    Na pitanje da li će Kina preduzeti korake protiv Češke i Slovačke, on je rekao da će Kina “preduzeti odgovarajuće i neophopdne mere za čvrstu odbranu nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta i da niko ne bi trebalo da ima iluzije o tome”.

    Tajvan nema diplomatske veze ni sa jednom evropskom državom, osim s Vatikanom.

    Zbog pritiska Kine mnoge zemlje ne žele da ugoste visoke tajvanske ministre, iako je Vu posetio Dansku 2019. godine kako bi govorio na Samitu demokratije u Koperhagenu.

    Kina je pojačala vojni i diplomatski pritisak na Tajvan kako bi ga primorala da prihvati njen suverenitet, ali Tajvan smatra da je nezavisna zemlja koja ima pravo da bude tretirana kao takva na međunarodnom nivou i da će se braniti od Kine ako bude bila napadnuta.

  • Usvojena rezolucija o produbljenju veza EU sa Tajvanom

    Usvojena rezolucija o produbljenju veza EU sa Tajvanom

    Evropska Unija (EU) mora produbiti veze sa Tajvanom i početi rad na sporazumu o investicijama sa tim ostrvom, navodi se u rezoluciji Evropskog parlamenta koju su usvojili poslanici.

    Poslanici Evropskog parlamenta su sa 580 glasova “za” i 26 “protiv” podržali neobavezujuću rezoluciju u kojoj se od Evropske komisije traži da “hitno počne sa procjenom uticaja, konsultacijama javnosti i određivanjem obima sporazuma o bilateralnim ulaganjima”.

    Poslanici su, takođe, od evropske trgovinske kancelarije u Tajpeju tražili da promjene ime u Kancelarija EU na Tajvanu. EU niti jedna od članica nema zvanične diplomatske odnose sa Tajvanom, koji Kina smatra svojom teritorijom.

    Analitičari navode da će rezolucija, najvjerovatnije, izazvati negodovanje Pekinga, pošto je sličan sporazum postignut sa Kinom prošle godine ali je blokiran. Poslanici Evropskog parlamenta odgodili su raspravu o sporazumu sa Kinom nakon što je Peking uveo sankcije članovima ovog tijela zbog spora oko poštovanja ljudskih prava.

    EU je 2015. godine stavila Tajvan na listu trgovinskih partnera pogodnih za sporazum o investicijama, ali od tada nije vodila razgovore sa rukovodstvom tog ostrva.

  • Kina: Vojni manevri blizu Tajvana su potpuno opravdan potez zaštite stabilnosti

    Kina: Vojni manevri blizu Tajvana su potpuno opravdan potez zaštite stabilnosti

    Iz kineske kancelarije za pitanja Tajvana je saopćeno da su kineske vojne vježbe nedaleko od Tajvana usmjerene na snage koje promovišu zvaničnu nezavisnost ostrva i opravdan su potez za zaštitu mira i stabilnosti, saopšteno je danas iz kineske kancelarije za pitanja Tajvana.

    Portparol kineske Kancelarije za pitanja Tajvana Ma Sijaoguang rekao je da je uzrok trenutnih tenzija sa ostrvom “tajni dogovor” vladajuće Demokratske napredne partije (DPP) sa stranim snagama i provokacije zahtjevom za nezavisnost Tajvana.

    Prema njegovim riječima, meta manevara je ovaj “tajni dogovor” i separatističke aktivnosti, zaštita suvereniteta i teritorijalnog integriteta Kine, te mir i stabilnost u Tajvanskom moreuzu.

    “To su apsolutno opravdani postupci. Vlasti DPP ukazuju na takozvanu vojnu prijetnju od kopnenog dijela čime potpuno izvrću ispravno i pogrešno i iznose lažne optužbe”, izjavio je Sijaoguang.

  • Tajvan prelomio: “Ne možete nas primorati”

    Tajvan prelomio: “Ne možete nas primorati”

    Tajvan će nastaviti da jaca svoje odbrambene kapacitete kako bi se osiguralo da to ostrvo niko ne može da primora da prihvati put koji je odredio Peking.

    To je izjavila tajvanska predsednica Cai Ing-ven.

    Tajvan je pod stalnim vojnim i političkim pritiskom da prihvati vladavinu Pekinga i stavi se pod suverenitet Kine, ali je suočen i sa čestim upadima kineskog ratnog vazduhoplovstva u zonu dejstva tajvanske PVO, prenosi Rojters.

    Kineski predsednik Si Ðinping obećao je u subotu da će ostvariti “na miran način ponovno ujedinjenje” sa Tajvanom i nije direktno pomenuo primenu vojne sile.

    Ipak, usledila je oštra reakcija Tajpeja u kojoj se ističe da samo građani Tajvana mogu odlučivati o budućnosti Tajvana.

    Obraćajući se na skupu upriličenom povodom Dana državnosti, Cai je izrazila nadu da će se tenzije u Tajvanskom moreuzu smiriti i ponovila da Tajvan neće “delovati ishitreno”.

    “Neka niko ne gaji apsolutno nikakve iluzije da će narod Tajvana popustiti pod pritiskom. Nastavićemo da jačamo našu nacionalnu odbranu i pokazujemo svoju odlučnost da se branimo kako bismo osigurali da niko ne može da primora Tajvan da krene putem koji je zacrtala Kina, a koji ne nudi ni slobodan ni demokratski način života”, rekla je ona u govoru ispred predsedničke palate u centru Taipeja.

    Kina je Tajvanu ponudila model autonomije “jedna zemlja, dva sistema”, slično Hongkongu, ali su sve velike tajvanske stranke to odbacile, posebno nakon kineskog prevrata i gušenja sloboda u bivšoj britanskoj koloniji.

    Cai je ponovila ponudu da se razgovara sa Kinom na osnovu pariteta, iako iz Pekinga nije usledio neposredan i direktan odgovor.

    Zvanični Peking ne priznaje tajvansku vladu i odbija saradnju sa predsednicom Cai nazivajući je “separatistom koja odbija da prizna da je Tajvan deo jedne Kine”.

  • Kineski predsjednik pozvao na mirno ponovno ujedinjenje sa Tajvanom

    Kineski predsjednik pozvao na mirno ponovno ujedinjenje sa Tajvanom

    Kineski predsjednik Xi Jinping pozvao je na, kako je rekao, mirno ponovno ujedinjenje sa Tajvanom te je uvjeren da će se to i desiti.

    To je izjavio danas pred zvaničnicima Komunističke partije koji su se susreli da bi razgovarali o moći i utjecaju ove države.

    “Ponovno ujedinjenje nacije mora se desiti i ono će se definitivno desiti. Ponovno ujedinjenje na miran način je u skladu sa interesima kineske nacije, a to se odnosi i na sunarodnike u Tajvanu”, poručio je Jinping.

    Partijski zvaničnici okupili su se povodom 110 godina od kineske revolucije kojom je sa vlasti svrgnuta dinastija Qing te potom uspostavljena republika na čijem je čelu bio Sun Yat-sen. Jinpingov poziv za ujedinjenje desio se dan prije kada se u Tajvanu obilježava nacionalni dan ove države. Za razliku od Kine koja je autokratska, jednopartijska zemlja, Tajvan je demokratska, višestranačka zemlja.

    Kina je ranije prema Tajvanu poslala veći broj vojnih aviona. U četiri dana od prošle sedmice avioni su nadlijetali 149 puta čime se slalo upozorenje Tajvanu.

    Kina i Tajvan su se razjedinili 1949. u građanskom ratu. Pristalice tada vladajuće Nacionalističke stranke otišle su u Tajvan, a komunisti predvođeni Mao Zedungom su uspostavili vlast.

    Od tada do danas Tajvan ima svoju vlast, ali u Pekingu njen suverenitet ne priznaju. Zapravo, Kinezi pokušavaju uspostaviti suverenitet i nad Tajvanom. Osim toga, čine sve da izoliraju Tajvan u međunarodnim odnosima, a to podrazumijeva i onemogućavanje članstva u Ujedinjenim nacijama i drugim međunarodnim organizacijama. Osporavaju i odnose Tajvana i država koje priznaju njegovu nezavisnost. Posebno nastoji osporiti njegove odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama.

    Kineski predsjednik je ocijenio da je, kako je kazao, tajvanski separatizam najveća prepreka za ponovno ujedinjenje sa maticom, prenosi agencija Associated Press.

  • Amerika u tajnosti obučava tajvanske vojne snage

    Amerika u tajnosti obučava tajvanske vojne snage

    Američke snage za specijalne operacije mjesecima u tajnosti obučavaju tajvanske trupe, riskirajući odgovor Kine, rekao je u četvrtak zvaničnik Pentagona.

    Kontingent od oko 20 specijalaca provodi obuku manje od godinu dana, rekao je zvaničnik, dodajući da se neki od instruktora rotiraju unutra i van.

    Zvaničnik je u velikoj mjeri potvrdio izvještaj Wall Street Journala u kojem se kaže da obuka traje najmanje godinu dana, usred sve većih kineskih verbalnih prijetnji ostrvskom savezniku Sjedinjenih Američkih Država.

    Tajvansko ministarstvo odbrane odbilo je komentarisati izvještaj, ali je glasnogovornik Pentagona John Supple rekao da se općenito govoreći, američka podrška tajvanskoj vojsci zavisi od potrebe.

    “Naša podrška i odbrambeni odnosi s Tajvanom i dalje su usklađeni s trenutnom prijetnjom koju predstavlja Narodna Republika Kina”, rekao je Supple u saopćenju.

    “Pozivamo Peking da poštuje svoju predanost mirnom rješavanju nesuglasica”, dodao je.

    Tajvanski mediji izvijestili su prošlog novembra, pozivajući se na tajvansku pomorsku komandu, da su američke trupe stigle tamo kako bi obučavale tajvanske marince i specijalne snage za operacije malim čamcima i amfibijama.

    Međutim, američki i tajvanski zvaničnici kasnije su te izvještaje demantovali, ističući da su dvije strane uključene samo u bilateralnu vojnu razmjenu i saradnju. SAD isporučuju Tajvanu oružje, uključujući rakete za odbranu i borbene avione, usred prijetnje Pekinga da prisilno preuzme kontrolu nad otokom i reintegriše ga s Kinom.

    SAD također zadržavaju dvosmislenu predanost odbrani Tajvana, koji Peking smatra odmetničkom provincijom. Na video snimku objavljenom prošle godine koji je predstavljen u tajvanskim medijima vidi se kako američke trupe učestvuju u vježbi na ostrvu pod nazivom “Balance Tamper”.

    Kineske snage pojačale su svoje aktivnosti prema Tajvanu u prošloj godini, izvodeći vježbe napada na moru i leteći velikim brojevima bombardera i lovaca u blizini zračnog prostora Tajvana. U ponedjeljak je rekordnih 56 kineskih ratnih aviona ušlo u tajvansku zonu protuzračne obrane.

    Glasnogovornik američkog State Departmenta Ned Price nazvao je kinesku aktivnost “destabilizirajućom” i “provokativnom”.

    “Snažno apeliramo na Peking da prestane s vojnim, diplomatskim i ekonomskim pritiskom i prisilom prema Tajvanu”, dodao je.