Oznaka: tajvan

  • Kina: Biće oštrih mjera ako Pelosi posjeti Tajvan

    Kina: Biće oštrih mjera ako Pelosi posjeti Tajvan

    Kinesko ministarstvo spoljnih poslova upozorilo je danas da će preduzeti oštre mjere ukoliko predsjedavajuća američkog Predstavničkog doma Nensi Pelosi bude posjetila Tajvan.

    O njenoj eventualnoj posjeti Tajvanu nema zvanične potvrde iz kancelarije Pelosi, ali su pojedini mediji pisali da će sljedeće nedjelje otići na Tajvan, prenio je Rojters.

    Peking kaže da bi njena posjeta ozbiljno narušila kinesko-američke odnose, jer se Kina snažno protivi svim oblicima zvaničnih odnosa između SAD i Tajvana, kazao je portparol ministarstva Džao Liđijan.

  • “Jedna zemlja, dva sistema – učinićemo sve”

    “Jedna zemlja, dva sistema – učinićemo sve”

    Kina je čvrsto posvećena mirnom ponovnom ujedinjenju sa Tajvanom i nikada neće tolerisati tajvansku “nezavisnost”, rekao je Vu Chijan.”Čvrsto smo posvećeni mirnom ponovnom ujedinjenju na osnovu principa ”jedna zemlja, dva sistema”. Učinićemo sve napore da mirno ponovo ujedinimo obe strane Tajvanskog moreuza, ali nikada nećemo tolerisati separatisticke snage koje traže nezavisnost Tajvana, pokušavajući da podele otadžbinu”, rekao je portparol kineskog ministarstva odbrane.Naglasio je da na svetu postoji samo jedna Kina, da je Tajvan njen sastavni deo, a da sunarodnici sa obe strane Tajvanskog moreuza dele zajedničku sudbinu i “braća su po krvi”.

    Prema njegovim rečima, pitanje Tajvana je iskljucivo unutrašnja stvar Kine, a strano mešanje je neprihvatljivo.

    “Što više SAD i Japan prave buku oko pitanja Tajvana, to čemo žešće delovati da zaštitimo nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet”, zaključio je Vu.

  • Kina oštro Americi: “Moguć vojni sukob”

    Kina oštro Americi: “Moguć vojni sukob”

    Kina bi mogla da završi u vojnom sukobu sa SAD, ako one nastave da podstiču nezavisnost Tajvana, poručio je kineski ambašador u Vašingtonu Čin Gang.

    “Dozvolite mi da ovo naglasim. Pitanje Tajvana je najzapaljivija tema između Kine i SAD”, rekao je Čin Gang u intervjuu za američki nacionalni radio, prenosi Rojters.

    On je naglasio da ako tajvanske vlasti, ohrabrivane iz Vašingtona, nastave da idu putem ka nezavisnosti, to će,kako je rekao, najverovatnije uvesti Kinu i SAD, dve velike zemlje, u vojni sukob.

    Zamoljeno da prokomentariše ove izjave kineskog ambasadora, američko ministarstvo odbrane je saopštilo da SAD ostaju privržene svojoj politici “jedne Kine” i svojim obavezama prema američkom Zakonu o odnosima sa Tajvanom, navodi Rojters.

    U skladu sa dugogodišnjom politikom, Vašington zvanično priznaje Peking, a ne Tajpej, dok pomenuti zakon zahteva od SAD da Tajvanu obezbede sredstva za odbranu.

    Stejt department i Bela kuća nisu odmah odgovorili na zahteve Rojtersa za komentarom izjave kineskog diplomate, koja je usledila samo nekoliko sati nakon što su američki državni sekretar Entoni Blinken i kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji razgovarali o krizi oko Ukrajine.

  • Nakon Litvanije, na red došli i Slovenci: Kina servirala osvetu, Si već povukao prve poteze

    Nakon Litvanije, na red došli i Slovenci: Kina servirala osvetu, Si već povukao prve poteze

    Nakon Litvanije, Kina zbog podrške Tajvanu preduzima trgovinske mere protiv Slovenije, piše britanski Tajms.

    Kina burno i tvrdo reaguje na svaki korak u smeru podrške “odmetnutom ostrvu” čije je povlačenje priznanja proteklih godina, zahvaljujući izdašnoj finansijskoj pomoći, ostvarila kod šačice država koje su imale diplomatske odnose sa Tajvanom. Međutim, u slučaju obrnutog primera, snažnijih veza s vladom u Tajpeju, Kina nema milosti.

    U slučaju Slovenije Peking je odlučio da poništi ugovore sa slovenačkim kompanijama sa kojima posluje i da se povuče iz dogovora o ulaganju u Sloveniju nakon što je premijer Janez Janša javno govorio o izgradnji boljih veza s Tajvanom. Slovensko-kinesko privredno veće u Ljubljani objavilo je da su im novonastale probleme u poslovanju prijavile kompanije koje sarađuju s Kinom i da su mere slične onima koje je Kina preduzela u Litvaniji, prenosi Jutarnji list.

    Slovenija i Litvanija su pred Evropsku uniju stavile geopolitički test, a Brisel zasad snažno odgovara.

    Naime, Valdis Dombrovskis, evropski šef za trgovinsku politiku, upravo je pokrenuo spor s Kinom kod Svetske trgovinske organizacije nakon što je evropski tim prikupio dokaze da je Kina prošlog meseca “oštro ograničila ili de facto blokirala uvoz i izvoz sa Litvanijom bez upozorenja ili konsultacija”.

    “Pokretanje postupka pred Svetskom trgovinskom organizacijom nije korak koji se olako preduzima”, rekao je Dombrovskis novinarima. “Međutim, nakon nekoliko uzastopnih propalih pokušaja da se pitanje reši bilateralnim putem ne vidimo drugi način. Evropska unija je odlučna u želji da deluje kao jedan i brzo kada je reč o odlukama koje krše pravila Svetske trgovinske organizacije i prete njenom jedinstvenom tržištu”, objavio je Dombrovskis.

    S druge strane, Peking ističe kako su “optužbe neosnovane i neujednačene”. Kineska diplomatija je upozorila Evropsku komisiju da bi “pravna akcija” mogla “oteti” njihove odnose te potencijalno delovati na ekonomski oporavak u Evropskoj uniji, pogotovo u Nemačkoj.

    “Problem između Kine i Litvanije je političke prirode, a ne ekonomske”, poručio je Džao Liđijan, portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova. “Podsećamo EU na oprez zbog litvanskog pokušaja da otme kinesko-evropske odnose”, rekao je Džao.

    Diplomatski problemi se sada, zbog Slovenije, šire. U slučaju Litvanije spor je počeo odlukom Vilnjusa sredinom prošle godine da otvori tajvansko predstavništvo pod tim imenom, umesto uobičajenog i od Kine prihvaćenog rešenja da se u nazivu uvek nalazi glavni grad Tajpej.

    Taj je potez razljutio i izazvao Kinu. Prošlih nedelja je Janez Janša za indijsku televiziju izjavio da se nada da će Slovenija slediti litvanski primer i razmeniti predstavničke kabinete sa Tajvanom. Isto tako, Janša je rekao da Ljubljana podržava tajvanski pokušaj da postane član Svetske zdravstvene organizacije.

    Dosad su Slovenija i Kina negovale dobre odnose. Slovenija je bila deo projekta kineskog predsednika Si Đinpinga “Jedan pojas, jedan put” čiji je cilj gradnja infrastrukture kojom bi se povećao globalni dohvat Kine.

    Međutim, Slovenija sada “otvoreno dovodi u pitanje kinesku politiku prema odmetnutom ostrvu, poznatu pod nazivom jedna Kina”, te “daje opasne izjave u vezi sa tajvanskom nezavisnošću”. “Šokirani smo i snažno se protivimo”, poručio je Džao.

    Međutim, protivi se i Evropska komisija. Evropski advokati sastavili su dosije kineskih mera protiv Vilnjusa u kojem dokumentuju kako je Kina odbila da izda carinske dozvole za litvansku robu, kako je odbila zahtev Litvanije u vezi sa uvozom iz Kine i kako je sprovodila pritisak na evropske kompanije da ne koriste litvansku robu u svojim lancima snabdevanja za proizvode namenjene kineskom tržištu.

    Ova diplomatska svađa izaziva podele u Evropskoj uniji. Prema komentarima diplomata, Nemačka pritiska zvaničnike u Briselu da ublaže kritike na račun Kine kako bi se smirila svađa, piše Tajms.

    No, Dombrovskis, koji je Litvanac, to je odbio.

    Nemačka ima velike uloge. Velike nemačke kompanije, pogotovo automobilska industrija, jako su zavisne od trgovine sa Kinom. One su čak upozorile Vilnjus da će se povući iz Litvanije ako se ne reši spor s Kinom.

  • Tajvan podigao borbene avione nakon preleta kineske flote u kojoj je bio i bombarder

    Tajvan podigao borbene avione nakon preleta kineske flote u kojoj je bio i bombarder

    Tajvanska vojska je podigla svoje borbene avione i pripremila odbrambene sisteme nakon što su avioni kineskih zračnih snaga navodno ušli u njenu zračnu odbrambenu zonu.

    Tajvansko ministarstvo odbrane tvrdi da je u zonu ušlo čak 39 kineskih aviona, zbog čega je vlada aktivirala svoje vojne resurse u svrhu praćenja aktivnosti.

    RIječ je o J-10 i J-16 kineskim borbenim avionima, bombarderu Xian H-6, kao i nekoliko vojnih transportnih aviona Y-8 i Y-9.

    Prelet kineskih aviona se dogodio istog dana kada je grupa američkih i savezničkih brodova uplovila u Filipinsko more u nedjelju. Ovo je najveći prelet kineskih aviona od oktobra, kada ih je ukupno 56 uočeno nedaleko od Tajvana u nekoliko navrata tokom jednog dana.

    Kineski zvaničnici se još uvijek nisu ogklasili, a ambasador Deng Xijun je nakon sličnog incidenta iz prošle godine rekao da se radi od “snažnom upozorenju tajvanskim secesionistima i onima koji ih podržavaju iz inostranstva.

    Taipei smatra Tajvan neovisnom zemljom otkako je poražena strana u Kineskom građanskom ratu napustila otok 1949. godine. Kineski avioni su letjeli blizu Tajvana i u proteklim godinama te na taj način slali signale Taipeiju da Kina ne priznaje neovisnost, kao i da zbog toga ne poštuje tajvansku zračnu odbrambenu zonu.

  • Tajvan i Kina razmijenili upozorenja: “Katastrofe velikih razmjera”

    Tajvan i Kina razmijenili upozorenja: “Katastrofe velikih razmjera”

    Tajvanska predsjednica Tsai Ing-ven poručila je danas Kini da vojni konflikt nije odgovor, ali je Peking uzvratio oštrim upozorenjem da ako Tajvan bude prešao bilo kakvu crvenu liniju to će dovesti do “katastrofe velikih razmjera”.

    Kina polaže teritorijalne pretenzije na Tajvan i pojačala je vojni i diplomatski pritisak u protekle dvije godine, prenosi Rojters.

    “Moramo podsjetiti vlasti u Pekingu da ne procjenjuju pogrešno situaciju i da spriječe ekspanziju vojnog avanturizma”, rekla je danas Tsai u svom govoru povodom Nove godine.

    Tajvan navodi da je nezavisna zemlja i u više navrata je ponovio da će braniti svoju slobodu i demokratiju, navodi Rojters.

    Kineski predsjednik Si Ðinping u petak je poručio da je ujedinjenje s Tajvanom aspiracija koju dijele narodi sa obje strane Tajvanskog moreuza.

    “Spremni smo da težimo perspektivi mirnog ujedinjenja”, poručio je portparol Kancelarije za pitanje Tajvana u Pekingu Džu Fenglian.

    “Ako bi, međutim, separatističke snage koje teže nezavisnosti Tajvana nastavile da provociraju, ili prešle bilo koju crvenu liniju, mi bismo morali da preduzmemo odlučne mjere”.

    Težnja za nezavisnošću gurnula bi Tajvan u “duboki ambis” i dovela do “katastrofe velikih razmjera”, dodao je Džu.

  • Peking upozorio na “drastične mjere” ako Tajvan preduzme korake ka nezavisnosti

    Peking upozorio na “drastične mjere” ako Tajvan preduzme korake ka nezavisnosti

    Kina će preduzeti “drastične mjere” ako Tajvan preduzme korake ka nezavisnosti, upozorio je danas portparol Kancelarije za poslove Tajvana Ma Sjaoguang.

    On je upozorio da bi provokacije Tajvana i spoljno miješanje mogli da se intenziviraju sljedeće godine.

    Peking tvrdi da je Tajvan demokratski uređen kao sopstvena teritorija, a u protekle dvije godine je pojačao vojni i diplomatski pritisak da potvrdi svoje pretenzije na suverenitet, jačajući ljutnju Tajpeja i zabrinutost u Vašingtonu.

    Kina je bila voljna da da sve od sebe da traži mirno ujedinjenje sa Tajvanom, ali će djelovati ako se pređe bilo koja crvena linija nezavisnosti, rekao je Ma na brifingu za medije.

    “Ako separatističke snage na Tajvanu koje traže nezavisnost provociraju, ispolje silu ili čak probiju bilo koju crvenu liniju, moraćemo da preduzmemo drastične mjere”, naglasio je Ma.

    Tajvan se pojavio kao ključni faktor u zategnutim odnosima između Tajvana i SAD, najvažnijeg međunarodnog podržavaoca ostrva i snabdijevača oružjem uprkos odsustvu formalnih diplomatskih veza.

    Kina redovno opisuje ostrvo kao najosjetljivije pitanje u svojim vezama sa SAD.

    Ma je napomenuo da bi provokacije snaga koje se zalažu za nezavisnost i “spoljna intervencija” mogli postati “oštriji i intenzivniji” u narednim mjesecima.

    “Situacija u Tajvanskom moreuzu će sljedeće godine postati složenija i teža”, dodao je on.

  • Vojske Japana i SAD napravile plan za Tajvan, ako zatreba

    Vojske Japana i SAD napravile plan za Tajvan, ako zatreba

    Japanske i američke oružane snage napravile su plan za zajedničku operaciju u vezi s mogućom eskalacijom situacije na Tajvanu, objavila je japanska agencija Kjodo pozivajući se na neimenovane izvore iz japanske vlade.

    Ovakav razvoj će vjerovatno izazvati reakciju Kine, koja Tajvan smatra odmetnutom provincijom i koja treba da se ponovo ujedini sa glavnom teritorijom Kine, pa i silom ako je potrebno, navela je japanska novinska agencija.

    Prema nacrtu plana, američki vojnici bi postavili privremenu bazu za napad u početnoj fazi na ostrvima Nansei, lancu koji se proteže od jugozapada japanskih prefektura Kagošime i Okinave, ka Tajvanu.

    Na Okinavi se nalaze brojne instalacije američke vojske u Japanu.

    Američka vojska će dobiti podršku od japanskih odbrambenih snaga za slanje trupa na ostrva (Nansei) ukoliko se dese “nepredviđeni događaji” na Tajvanu, dodali su izvori.

    Takvo raspoređivanje bi, međutim, načinilo japanska ostrva metom kineske vojske, zbog čega bi stanovnici bili ugroženi, ističe Kjodo.

    Japanske odbrambene snage i američka vojska imaju oko 40 mjesta kandidata na Nansei lancu za raspoređivanje trupa.

    Nansei lanac se sastoji od oko 200 ostrva i brojna su naseljena.

  • Američki list Hill: Ovo je strategija kojom SAD mogu onemogućiti kineski napad na Tajvan

    Američki list Hill: Ovo je strategija kojom SAD mogu onemogućiti kineski napad na Tajvan

    David Ochmanek i Michael O'Hanlon su u autorskom tekstu za američki list The Hill predložili strategiju kojom bi Sjedinjene Američke Države spriječile Kinu da preuzme kontrolu nad Tajvanom.

    Za njih su nedavna saznanja da je Kina napravila makete američkih vojnih brodova, za koje pretpostavljaju da su u svrhu vojne obuke, podsjetnik na nužnost osnaživanja odvraćanja od mogućeg kineskog napada na Tajvan.

    Smatraju da bi ovaj napad bio velika invazija za Kinu koju bi mogla provesti. Istakli su da bi mogli zračno napasti tajvanske aerodrome, luke, protuzračnu odbranu, velike brodove, infrastrukturu za komunikaciju i komandno-kontrolne sisteme za projektile. Ocijenili su da bi potom uslijedila kopnena ofanziva u kojoj bi bile korištene amfibije.

    “Kopnena ofanziva bi bila praćena spuštanjem padobranaca i angažmanom transportnih helikoptera”, dodaju.

    Ochmanek i O'Hanlon nisu isključili mogućnost da Kina napadne američke snage i baze koje se nalaze na zapadnom Pacifiku. Ocijenili su da je izgledno da bi koristili i nosače aviona kako bi onesposobili američku vojsku da odbrani Tajvan.

    Podsjetili su da su vojne snage i vojne baze osjetljive na ovu vrstu napada, ali su kao dobru vijest su istakli da se ravnoteža snaga može preokrenuti u odnosu na najmnogoljudniju državu svijeta.

    SAD-u su preporučili da, umjesto što se oslanja na snage na zapadnom Pacifiku za koje su naveli da su laka meta, pronađe način kako da isporuči i rasporedi naoružanje s relativno sigurne lokacije. Uvjereni su da je to izvodivo, a da se pri tom Kini oteža. Mišljenja su da za to nisu potrebna toliko sofisticirana sredstva.

    “Kako je govorio bivši zamjenik ministra odbrane Robert Work, kada se osmišlja ovakav scenarij SAD-u je potrebno da potope ili onesposobe stotine kineskih brodova te da kineskoj vojsci onemoguće da bez poteškoća djeluju u tajvanskom zračnom prostoru”, ukazali su.

    Autori su pri stavu da sposobnost sprečavanja invazije odvraća i smanjuje mogućnost izbijanja rata. S obzirom na trenutni odnos snaga, sugerisali su američkom Ministarstvu odbrane da razmotri da godišnje, u narednih pet do deset godina, troši nekoliko milijardi dolara kako bi američka vojska imala:

    Veliki broj malih bespilotnih letjelica za čije polijetanje nisu potrebne piste, a koje se mogu lansirati sa mobilnih rampi i koje se mogu spustiti padobranom. Potcrtali su da bi dronovi algoritmima za automatsko prepoznavanje ciljeva mogli identificirati odgovarajuće mete;

    Nekoliko desetina podmornica potrebnih na zapadnom Pacifiku za lansiranje raketa, postavljanje morskih mina ili direktno napadanje brodova u blizini Tajvana;

    Dovoljno protubrodskih raketa kako bi zrakoplovstvo moglo intenzivno napadati kinesku flotu;

    Veću diverzificiranost satelitske flote, a kako bi se izbjegla ovisnost o velikim ranjivim pojedinačnim satelitima koji se koriste za izviđanje i komunikaciju.

    Naglasili su da je tajvanskim snagama najpotrebniji pametne mine, protubrodske rakete koje se mogu lansirati sa mobilnih rampi, visoko mobilni raketni sistemi kratkog dometa i dobri komunikacijski sistemi duž obale.

    Ponovili su da SAD treba sve učiniti kako bi Kini učinila nezamislivim da napadne Tajvan. David Ochmanek je međunarodni istraživač u domenu odbrane koji radi za think tank organizaciju Rand. Michael O'Hanlon je viši saradnik i direktor odjela za istraživanje vanjske politike pri think tank organizacije Brookings Institution, piše The Hill.

  • Tenzije na nebu: Kineski avioni iznad Tajvana – panika na ostrvu

    Tenzije na nebu: Kineski avioni iznad Tajvana – panika na ostrvu

    Tajvanske vazduhoplovne snage su danas upozorile 27 kineskih aviona koji su ušli u njegovu zonu protivvazdušne odbrane.

    Saopštilo je tajvansko Ministarstvo odbrane.

    Tajvan, na koji Kina polaže pravo, žali se već više od godinu dana na ponovljene misije kineskog vazduhoplovstva u blizini ostrva, često u jugozapadnom delu njegove identifikacione zone protivvazdušne odbrane (ADIZ) u blizini ostrva Pratas koja su pod kontrolom Tajvana, preneo je Rojters.

    Tokom četvorodnevnog perioda od 1. oktobra, kada je Kina obeležila svoj nacionalni dan, Tajvan je naveo da je skoro 150 vojnih aviona ušlo u njegov ADIZ, ne u teritorijalni vazdušni prostor, već u šire područje koje Tajvan nadgleda.

    Najnovija kineska misija uključivala je 18 borbenih aviona i pet nuklearnih bombardera H-6 i neuobičajeno, avion za punjenje gorivom Y-20, saopštilo je Ministarstvo odbrane Tajvana.

    Bombarderi i šest lovaca odleteli su na jug Tajvana u kanal Baši koji odvaja ostrvo od Filipina, zatim na Pacifik pre nego što su se vratili u Kinu, prema mapi koju je dostavilo Ministarstvo.

    Letelice su bile u pratnji aviona za dopunjavanje goriva, što sugeriše da je Kina dopunila gorivo lovcima sa kraćim dometom, što je, kako navodi agencija, veština koju vazdušne snage još usavršavaju kako bi mogle da projektuju snagu dalje od kineskih obala.

    Tajvan je poslao borbene avione da upozore kineske avione, dok su raketni sistemi bili raspoređeni kako bi ih nadgledali, saopštilo je Ministarstvo.