VRBAS Media

Oznaka: švedska

  • Lideri Švedske i Finske nagovijestili razgovor s Erdoanom

    Lideri Švedske i Finske nagovijestili razgovor s Erdoanom

    Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Saliven izjavio je da su lideri Švedske i Finske nagovijestili da planiraju da razgovaraju direktno sa predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoanom i da je Vašington spreman da podrži taj proces.

    “Vjerujemo da se turska zabrinutost oko pristupanja Švedske i Finske koju su izrazili predsjednik Erdoan i drugi mogu riješiti i da se to može riješiti”, rekao je Saliven, a prenio Rojters.

    Upitan da li postoje planovi da predsjednik SAD Džozef Bajden direktno stupi u kontakt sa Erdoanom po tom pitanju, Saliven je rekao: “Ne u ovom trenutku”.

  • Bajden poručio da Švedska i Finska imaju punu podršku za NATO

    Bajden poručio da Švedska i Finska imaju punu podršku za NATO

    Švedska i Finska imaju “punu, totalnu podršku” SAD u odluci da se prijave za članstvo u NATO, izjavio je predsjednik Amerike Džozef Bajden.

    Dvije nordijske zemlje su ove nedjelje podnijele zahtjeve da budu dio Sjevernoatlantske alijanse, podsjeća BBC.

    Kako bi dobile članstvo u NATO, Švedska i Finska će morati da dobiju podršku svih 30 zemalja članica Alijanse, međutim, Turska zasad ne dozvoljava njihov ulazak.

    Nove članice NATO nisu prijetnja nijednoj državi. Dvije nove članice sa krajnjeg sjevera Evrope će samo povećati bezbjednost naših saveznika i produbiti našu bezbjednosnu saradnju – kazao je Bajden.

    Rusija je ponovila da vidi NATO kao prijetnju i upozorila je na “posljedice” ako zapadni vojni blok nastavi sa planom širenja.

  • Erdogan: Švedska i Finska su dom za teroriste, glasaćemo protiv njihovog ulaska u NATO

    Erdogan: Švedska i Finska su dom za teroriste, glasaćemo protiv njihovog ulaska u NATO

    Širenje NATO-a usred najveće prijetnje Evropi od Drugog svjetskog rata čini se malo vjerojatnim jer je turski predsjednik Tayyip Erdogan u četvrtak ponovio svoje protivljenje članstvu Švedske i Finske u NATO-u.

    Erdogan je proteklih dana sugerisao da bi mogao izazvati probleme Stockholmu i Helsinkiju dok se pokušavaju pridružiti savezu od 30 članova.

    No, komentari turskog predsjednika u četvrtak bili su konkretniji u tom smislu prema evropskim nacijama koje jačaju svoju sigurnosnu odbranu kroz NATO.

    U razgovoru sa skupinom mladih Turaka u videu objavljenom na Twitteru, Erdogan je optužio Švedsku i Finsku da su “dom za teroriste” – komentar koji upućuje na njegovo nezadovoljstvo njihovim odbijanjem da izruče pojedince koje je Turska smatrala “teroristima”
    “NATO je sigurnosna organizacija, ne možemo prihvatiti prisutnost terorističkih organizacija u njoj”, rekao je Erdogan prema prijevodu turskih medija.

    Turski predsjednik optužio je ne samo dvije evropske nacije već i SAD-a da zatvaraju oči pred “uznemiravanjem” koje su kako tvrde pretrpjeli od članova Kurdistanske radničke stranke (PKK).

    Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i Turska proglasile su PKK terorističkom skupinom.

    “Što se tiče NATO-a, Švedska i Finska su sve te koje ugošćuju naše terorističke centre u svojim zemljama. I oni će ugostiti PKK, YPG”, dodao je.

    Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg zagovarao je u srijedu kandidature Švedske i Finske za pridruživanje savezu i ustvrdio: “Svi saveznici slažu se oko važnosti proširenja NATO-a.”

    “Svi se slažemo da moramo stajati zajedno i svi se slažemo da je ovo povijesni trenutak koji moramo iskoristiti”, dodao je.

    Ipak, Stockholmu i Helsinkiju trebat će zeleno svjetlo svih 30 zemalja članica, uključujući Tursku, kako bi ušli u sigurnosni savez.

  • Kijevski medij: Hrvatska će blokirati ulazak Švedske i Finske u NATO

    Kijevski medij: Hrvatska će blokirati ulazak Švedske i Finske u NATO

    Kyiv Independent, jedan od glavnih ukrajinskih medija, na svom Twitteru piše da će Hrvatska blokirati ulazak Švedske i Finske u NATO.

    • Hrvatska će blokirati ulazak Švedske i Finske u NATO. Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je da će naložiti stalnom predstavniku zemlje pri NATO-u da glasa protiv tog poteza – piše medij iz Kijeva na Twitteru.
    • Članstvo dvije nordijske zemalje ovisiće o tome hoće li Izborni zakon u BiH biti promijenjen, rekao je Milanović, dodavši da se Hrvate u BiH uništava kao politički entitet – stoji u objavi Kyiv Independenta na Twitteru.
  • Šta se krije iza Erdoganovog “ne”

    Šta se krije iza Erdoganovog “ne”

    Jasne poruke turskih zvaničnika da imaju problem da dopuste Finskoj i Švedskoj da se pridruže NATO-u stvorila je brigu i blagi šok u Helsinkiju i Stokholmu.

    Dve zemlje su i zvanično podnele zahtev za članstvo u Alijansi, a da bi postali deo NATO, svih 30 zemalja članica treba da se usaglasi oko njihovog prijema.

    Međutim, predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan jasno je rekao da neće reći “da”. Šta više, Finsku i Švedsku je nazvao “gnezdom terorizma”.

    Postavlja se pitanje šta se krije iza turskih pretnji i koji bi mogli da budu Erdoganovi sledeći koraci? Geopolitički analitičar Branimir Vidmarović je mišljenja da neće doći do raskola u NATO-u.

    “Ne znam kojim je motivima vođen naš predsednik (Zoran Milanović), nagađam da je vođen antipremijerskim ambicijama i raspoloženjima, a ne anti-NATO raspoloženju. Što se tiče Turske, ona pokušava da reši svoje probleme”, pojašnjava Vidmarović.

    “Da li to znači da i Erdogan radi za Putina?”

    “Turska sada koristi situaciju da reši problem Kurda u Finskoj i Švedskoj koji su tamo dosta jaki. Te zemlje imaju istoriju primanja Kurda i pristalica Fethulaha Gulena koji je po turskim navodima organizovao pokušaj državnog udara. Švedska je jedna od zemalja koja se pridružila embargu na izvoz oružja u Tursku 2019. godine. To je bio Trampov embargo zbog kupovine ruskih sastava S-400. Politička Ankara ima motive da pokuša da reši svoje unutrašnje, sigurnosne probleme, svoje političke zadatke ciljeve, a onda ako se to reši te ako bude nekakvo obećanje, nekakve unutarnje nagodbe o kojima mi verovatno nećemo znati jer se o tome neće govoriti, onda će Turska ipak odlučiti da pristaje na ulazak tih zemalja u NATO”, pojašnjava Vidmarović.

    Analitičar kaže da Turskoj u krajnjem slučaju odgovara NATO.

    “Turska nije anti-NATO nastrojena, ona je članica, ali ima tu tradiciju nepoverenja prema glavnim akterima u NATO-u zbog svojih problema sa Kiprom. To se sve odmotava u istoriju, do 1964. kada je Amerika zapretila Turskoj da joj neće pomagati u slučaju sovjetske invazije zbog situacije na Kipru. Turci su to jako dobro zapamtili, kao signal toga da se Americi ne može verovati”, kaže analitičar, dodajući da je tu i nagodba Kendija i Hruščova u periodu Kubanske krize kada je dogovoreno da se iz Turske pomere rakete Jupiter, a nakon toga da Sovjetski Savez s Kube uklone svoje rakete.

    Vidmarović kaže da je to Tursku politički i istorijski jako uzdrmalo te da oni to još uvek pamte.

    “Zbog toga postoji tradicija hladnih odnosa prema NATO-u i SAD-u, baš od tih 60-ih godina pa nadalje”, pojašnjava.

    Odlična regionalna pozicija

    Vidmarović kaže da Amerika možda i može da pritisne male zemlje koje bi se eventualno premišljale oko zelenog svetla da se Finska i Švedska pridruže NATO savezu (kao primer Hrvatska). Što se tiče velikih i snažnih zemalja poput Turske, ne može ih pritisnuti direktno, ali se mogu nagoditi.

    “Tu je Turska u dobrom položaju, ona ima veliki broj sirijskih izbeglica za koje Evropa plaća i to je još uvek faktor ucene i nagodbe i razmene”, veli Vidmarović.

    Na pitanje šta bi Amerika mogla ponuditi Turskoj da oni pristanu na ulazak Finske i Švedske u NATO, Vidmarović kaže da je to parcijalno ili potpuno ukidanje sankcija u vezi Turske, ali i prekid podrške Kurdima i Gulenu.

    “To je ono što će Americi teško pasti zbog demokratskog imidža, ali neke lidere tog pokreta bi Amerika mogla izručiti ili bi mogla nagovoriti Finsku da stupi u kontakt s Turskom i da izruči neke ljude koje Turci smatraju kriminalcima. To je oko 30-ak političkih lidera”, kaže Vidmarović.

    Analitičar ističe da tu nema sretnih rešenja te da se u ovoj situaciji ne mogu sačuvati demokratski ideali i standardi i bezbolno proširiti NATO.

    Upitan može li onda Turska voditi “glavnu reč” u ovim okolnostima, Vidmarović kaže da ne može jer Turska nije toliko finansijski stabilna i jaka kao Amerika.

    “Turska se u zadnjih 10 godina nametnula kao ključni regionalni igrač. Turska dobro zna koje su joj jake strane i da se bez nje brojne političke, vojne i sigurnosne stvari, pogotovo u Siriji, a sada i u odnosima sa Saudijskom Arabijom, ne mogu odvijati. Ekstrakcija gasa, prenos gasa, dobavljanje u Evropu, isto ide preko Turske. Turska ima svoje izvore, transportira azerbejdžanski deo energenata i učestvuje u koncesijama u Mediteranu za istraživanje nafte i plina. Turska nije jača i u boljoj poziciji od Amerike, ali je definitivno u odličnoj regionalnoj poziciji da diktira i tačno dobije ono što bi ona htjela”, zaključuje Branimir Vidmarović, dodajući da Turska nema globalne ambicije, ali ima snažne regionalne ambicije.

  • Matvijenko: Odgovor Moskve na potez Stokholma i Helsinkija biće srazmjeran

    Matvijenko: Odgovor Moskve na potez Stokholma i Helsinkija biće srazmjeran

    Reakcija Rusije na ulazak Finske i Švedske u NATO biće srazmjerna prisustvu Alijanse na teritoriji te dvije zemlje, istakla je predsjednik ruskog Savjeta Federacije Valentina Matvijenko.

     Prije svega, u vojnom smislu, reakcija Rusije biće srazmjerna i adekvatna prisustvu NATO-a na teritoriji te dvije države, vrsti razmještenog naoružanja. Ali, uvjeravam da će bezbjednost Rusije biti bezuslovno obezbijeđena – istakla je Matvijenkova.

    Ona je za “Izvestiju” naglasila da navedena odluka te dvije zemlje nije suverena, već je donesena pod pritiskom Zapada, u prvom redu SAD i NATO.

    Ona je ocijenila da će se stupanje u NATO Finske i Švedske negativno odraziti na političku sitaciju u Evropi i neće pomoći njenoj stabilnosti.

    Prema njenim riječima, ranije su Švedska i Finska pokazivale stvarnu neutralnost i svi su cijenili tu poziciju.

    Matvijenko je ocijenila da su Švedska i Finska vrlo brzo donijele ovu odluku pod pritiskom i da o tako ozbiljnom pitanju nisu smatrali neophodnim sprovesti referendum na kojem bi se mogli izjasniti građani.

    Ona smatra da odluka Švedske i Finske nije suverena i zbog toga što nije bilo razloga za to jer ih ništa nije ugrožavalo.

    – Mene rastužuje to što takva odluka te dvije zemlje može dovesti do smanjenja obima naše saradnje – dodala je ona.

    Matvijenkova je rekla da će šansa za obnavljanje dijaloga Rusije sa Zapadom biti poslije završene specijalne vojne operacije na Ukrajini, za koju ne sumnja da će biti završena uspješno.

    – I, naravno, glavni cilj ove operacije je otklanjanje prijetnje bezbjednosti Rusije sa teritorije Ukrajine, koju je kolektivni Zapad pretvorio u odskočnu dasku za borbu protiv naše zemlje. Tada, a danas je već očigledno, svijet će biti drugačiji – navela je ona.

    Matvijenkova je rekla da je Rusija, kao i ranije, otvorena za dijalog, ali na osnovu međunarodnog prava i uzajamnog uvažavanja, a ne po nečijim izmišljenim pravilima, prenosi TASS.

    – Za dijalog koji će omogućiti da se obezbijedi jednaka, nedjeljiva i opšta bezbjednost na evropskom kontinentu – istakla je ona

  • Erdoan: NATO da poštuje zabrinutost Ankare o bezbjednosti

    Erdoan: NATO da poštuje zabrinutost Ankare o bezbjednosti

    Turska poziva saveznike u NATO da poštuju i podrže zabrinutost Ankare za njenu bezbjednost, izjavio je danas predsjednik Redžep Tajip Erdoan.

    “Ako smo saveznici, onda moramo da poštujemo i podržavamo zabrinutost Ankare za njenu bezbjednost, za njene granice. Vidimo da nema takvog odnosa prema nama”, poručio je turski lider na sastanku vladajuće stranke, prenosi agencija RIA Novosti.

    Kako je rekao Erdoan, “Turska uvijek podržava savez, saveznički duh, ali ne može da pristane na svaki prijedlog i ne može da pristane na savez sa onim zemljama koje podržavaju teroriste koji ugrožavaju bezbjednost Turske”.

    Prema njegovim riječima, posjeta delegacija Finske i Švedske Turskoj, koja je zakazana za ponedjeljak radi razgovora o članstvu te dvije zemlje u NATO, nema smisla i nema potrebe za njom.

    “Već sam rekao da ne treba da se muče. Nema potrebe za ovim. Nećemo dva puta napraviti istu grešku”, naglasio je turski lider.

    Takođe, kako je dodao, Švedska ne može da očekuje da Turska odobri njeno članstvo u NATO dok joj ne vrati “teroriste”, prenio je Rojters.

  • Turska blokirala odluku NATO

    Turska blokirala odluku NATO

    Turska je blokirala prvobitnu odluku NATO-a da obradi zahtjeve Finske i Švedske za pridruživanje vojnom savezu.

    Ovu informaciju prenio je Financial Times.

    Raša tudej, takođe, prenosi da su se predstavnici Sjevernoatlantske alijanse na današnjem sastanku okupili da bi otvorili pregovore sa Švedskom i Finskom, ali da je Turska, navodno, zaustavila glasanje o početku pregovora.

    Tako se dovode u sumnju nade za brzo pristupanje dvije nordijske zemlje, prenosi B92.net.

    Ambasadori NATO-a sastali su se u srijedu s ciljem da otvore pregovore o pristupanju istog dana kada su Finska i Švedska podnijele svoje prijave, ali je protivljenje Ankare zaustavilo svako glasanje, kaže osoba koja ima direktne informacije o ovom pitanju.

    Odlaganje izaziva sumnju da će NATO moći da odobri prvu fazu zahtjeva Finske i Švedske u roku od jedne ili dvije nedjelje, kako je rekao generalni sekretar Jens Stoltenberg.

    Takođe postavlja scenu za višednevnu intenzivnu diplomatiju između SAD, Turske, Finske i Švedske po tom pitanju.

    Svih 30 postojećih članica NATO-a mora da ratifikuje prijave Finske i Švedske, ali taj proces počinje tek kada odbrambeni savez izda protokol o pristupanju i zvanično pozove dvije zemlje da se pridruže.

    NATO je odbio da komentariše potez Turske.

    Finska i Švedska zvanično su danas podnijele zahtjev za pridruživanje NATO, saopštio je generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg.

    On je pozdravio zahtjev Finske i Švedske da se pridruže NATO.

    “Toplo pozdravljam zahtjeve Finske i Švedske za ulazak u NATO. Vi ste naši najbliži partneri, a vaše članstvo u NATO će povećati našu zajedničku bezbjednost”, rekao je Stoltenberg novinarima nakon što je dobio pisma ambasadora dvije zemlje sa zahtjevom za pridruživanje Alijansi, prenosi AP.

  • Finska i Švedska zvanično podnijele zahtjev za NATO

    Finska i Švedska zvanično podnijele zahtjev za NATO

    Finska i Švedska zvanično podnijele zahtjev za pridruživanje NATO.

    Švedska premijerka Magdalena Anderson je ranije najavila da će Švedska i Finska danas će predati zahtjeve za članstvo u NATO.

    “U Švedskoj i Fnskoj smo saglasni da idemo ruku pod ruku kroz cijeli proces i zajedno ćemo sutra podnijeti zahtjev”, rekla je Anderson juče na zajedničkoj konferenciji za novinare sa finskim predsjednikom Saulijem Ninistom u Stokholmu, a prenosi Rojters.

    Finski parlament odobrio je u utorak prijedlog da Finska zatraži prijem u NATO, saopštio je predsjednik parlamenta Mati Vanhanen, dok je ministarka spoljnih poslova Švedske An Linde potpisala juče ujutru zahtjev za prijem u NATO.

  • Lavrov ne brine

    Lavrov ne brine

    Pridruživanje Finske i Švedske NATO-u vjerovatno neće napraviti veliku razliku, izjavio je ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    On je napomenuo da Finska i Švedska, kao i druge neutralne zemlje, odavno učestvuju u vojnim vježbama Alijanse, javio je Rojters.

    “NATO uzima u obzir njihovu teritoriju kada planira vojno napredovanje ka istiku. Stoga u tom smislu vjerovatno nije velika razlika. Hajde da vidimo kako će se njihova teritorija koristiti u praksi u Sjeveroatlantskom savezu”, rekao je Lavrov.

    Premijer Švedske An Linde potpisala je danas formalni zahtjev za članstvo u Alijansi. Uskoro se očekuje sličan korak od Finske.