VRBAS Media

Oznaka: švedska

  • Bajden potpisao dokumenta o ulasku Švedske i Finske u NATO

    Američki predsjednik Džozef Bajden potpisao je danas dokumenta usvojena u Senatu o podršci pridruživanju Švedske i Finske u NATO.

    Bajden je, kako je prenio Si-En-Bi-Si, u Bijeloj kući prije potpisivanja dokumenata rekao da se ruski predsjednik Vladimir Putin prevario ako je mislio da može da unese razdor među zapadnim saveznicima.

    “Naša alijansa je bliža i jača nego ikada i ujedinjenija nego ikada, a poslije ulaska Finske i Švedske bićemo jači nego ikada”, rekao je Bajden, kako je prenijela američka televizija.

    Senat je prošle sedmice sa 95 glasova za i jednim protiv podržao ulazak Švedske i Finske u NATO.

    Ulazak Švedske i Finske u NATO i dalje koči Turska, koja zahtijeva da te dvije zemlje ispune zahtjeve Ankare u vezi s prestankom podrške kurdskim organizacijama koje Turska smatra terorističkim.

    Ministar pravde Turske Bekir Bozdak je u nedjelju izjavio da Turska neće podržati prijem Švedske i Finske u NATO dok te zemlje ne ispune svoje obaveze koje se tiču borbe protiv terorizma, rekao je ministar pravde Turske Bekir Bozdak.

    “Pogrešno je očekivati pozitivnu odluku Turske po pitanju podrške za članstvo nordijskih zemalja, dok ne održe svoju riječ”, kazao je Bozdak za TV Akit, prenio je TASS.

    Za prijem svake nove države u NATO potrebna je saglasnost svih zemalja članica.

  • Senat SAD podržao ulazak Finske i Švedske u NATO

    Senat SAD podržao ulazak Finske i Švedske u NATO

    Američki Senat odobrio je rezoluciju o ratifikaciji članstva Finske i Švedske u NATO, čiji je cilj da se ojača Alijansa u vrijeme kada traje rat u Ukrajini.

    Podršku ratifikaciji dokumenata o pristupanju dvije zemlje NATO dalo je 95 senatora, dok je jedan bio protiv.

    Time je značajno nadmašena dvotrećinska većinu od 67 glasova potrebnih za ratifikaciju pristupnih dokumenata, prenosi Rojters.

    Senatori obje partije, i demokrata i republikanaca, snažno su podržali članstvo Finske i Švedske u NATO, opisujući ih kao važne saveznike čije moderne vojske već blisko sarađuju s NATO.

    “Ovim istorijskim glasanjem šalje se važan znak održive, dvostranačke posvećenosti SAD NATO-u i osiguravanja da je naša Alijansa spremna da odgovori na izazove današnjice i sutrašnjice”, naveo je američki predsjednik Džozef Bajden u saopštenju.

    Jedni koji je glasao protiv bio je republikanac Džoš Holi.

    Nakon što Senat odobrio protokole o pristupanju dvije zemlje NATO-u, predsjednik SAD treba da potpiše instrument ratifikacije sporazuma, rekao je portparol Stejt departmenta za Si-En-En.

    Švedska i Finska podnijele su zahtjeve za članstvo u NATO kao odgovor na ruski napad na Ukrajinu 24. februara.

    NATO je formalno pozvao dvije zemlje da se pridruže savezu krajem juna, ali pristup Finske i Švedske moraju da ratifikuju parlamenti svih 30 država članica kako bi one bile zaštićene u skladu s članom pet, odbrambenom klauzulom NATO koja podrazumijeva da je napad na jednog od saveznika, napad na sve.

    Proces ratifikacije mogao bi da traje do godinu dana.

  • Erdogan ponovo pravi problem Švedskoj i Finskoj za ulazak u NATO

    Erdogan ponovo pravi problem Švedskoj i Finskoj za ulazak u NATO

    Presjednik Turske Recep Tayyip Erdogan ponovo je iznio svoj stav protivljenja ulasku Švedske i Finske u NATO pakt – bar dok ne rješe povezanost sa terorističkim grupama koje ugrožavaju bezbjednost Ankare.

    Erdogan je rekao da Turska još uvijek čeka konkretne korake koje Švedska i Finska trebaju poduzeti, a koje se odnose na vezu sa terorističkim grupama kao što su Kurdistanska radnička stranka (PKK), FETO i druge.
    “Turska neće napraviti kompromis po pitanju terorizma. Očekujemo konkretne korake od NATO-a kao i to da Švedska i Finska okončaju podršku terorističkim grupama kao što su Kurdistanska radnička stranka i FETO”, rekao je predsjednik Turske, te dodao:

    “Ne treba očekivati ​​ustupke od Turske u vezi sa kandidatima za ulazak u NATO – Švedskom i Finskom – osim ako se ne otklone bezbjednosni problemi Ankare”, tvrdi on, prenose turski mediji.


    Što se tiče sukoba sa Sirijom, Erdogan je rekao da je ta država postala gnijezdo za terorističke grupe i da Rusija i Iran moraju odlučiti na čijoj su strani.

    Erdogan je također osudio nastavak saradnje SAD-a sa teroristima u sjevernoj Siriji – aludirajući na odnos Centralne komande sa PKK.

    “Američka umiješanost u terorističke grupe završit će tako što će ona upasti u rupu koju je iskopala”, rekao je Erdogan.

  • Polovina NATO zemalja ratifikovala prijem Švedske i Finske

    Polovina NATO zemalja ratifikovala prijem Švedske i Finske

    Švedska ministarka spoljnih poslova An Linde saopštila je danas na Tviteru da je polovina NATO zemalja ratifikovala protokol o pristupanju Švedske i Finske u Sjevernoatlansku alijansu.

    Do danas, polovina zemalja članica NATO je ratifikovala protokol o pristupanju Švedske i Finske. Hvala vam za ratifikaciju, navela je Linde.

    Ona je objavila da su do sada Kanada, Danska, Island, Norveška, Velika Britanija, Estonija, Albanija, Poljska, Njemačka, Luksemburg, Holandija, Bugarska, Letonija, Slovačka i Hrvatska ratifikovale sporazum, a za ulazak u Alijansu potrebno je da svih 30 članica da zeleno svjetlo.

  • Borbeni avioni raspoređeni: Sprema se novi sukob?

    Borbeni avioni raspoređeni: Sprema se novi sukob?

    Šest borbenih aviona britanskog Kraljevskog vazduhoplovstva doletelo je u Finsku i Švedsku na zajedničke vežbe, saopštilo je Ministarstvo odbrane.

    Britanski ministar odbrane Ben Volas rekao je da raspoređivanje, koje je usledilo na zahtev obe nacije, podvlači posvećenost Velike Britanije jačanju sposobnosti kolektivne odbrane.

    Vežba takođe prati nastojanja zemalja da se pridruže NATO-u nakon ruske invazije na Ukrajinu.

    Među avionima koji učestvuju su i dva najsavremenija aviona F-35. Oni sprovode “vrhunsku borbenu obuku” zajedno sa četiri RAF tajfuna, finskim F-18 Hornetima i švedskim Gripenom, rekli su britanski zvaničnici odbrane.

    Cilj vežbe je da se trima vazduhoplovnim snagama omogući da ojačaju svoju sposobnost međusobne interakcije, objasnilo je Ministarstvo odbrane, preneo je Bi-Bi-Si.

    Volas je rekao da su Finska i Švedska “važni odbrambeni partneri” i da bi ulazak u NATO “učinio alijansu jačom dok se suočavamo sa novom pretnjom u Evropi”.

    “Ova raspoređivanja naglašavaju našu odlučnost da unapredimo to partnerstvo i osiguramo da naše snage mogu neometano da rade zajedno“, dodao je on.

    Žele da kupe sopstvene avione F-35
    Švedski ministar odbrane Peter Hultkvist rekao je da će obuka „ojačati našu sposobnost da zajedno delujemo u odgovoru na krizu u našem susedstvu“. On je dodao da je ovo posebno važno u današnjem izazovnom bezbednosnom okruženju.

    RAF redovno učestvuje u NATO misijama vazdušnog nadzora nad istočnom Evropom, patrolirajući vazdušnim prostorom Rumunije i baltičkim državama Letonije, Litvanije i Estonije, koje su sada članice Zapadne odbrambene alijanse.

    Finska je nedavno objavila planove za kupovinu sopstvenog F-35, borbenog aviona sa jednim sedištem američke firme Lokid Martin.

    Ovo su najnapredniji i najskuplji avioni u Velikoj Britaniji. Svaki košta skoro 100 miliona funti, može da sleti vertikalno – slično Harrier Jump Jet-u – i kombinuje stelt tehnologiju koja izbegava radar sa superzvučnim brzinama.

    Vežbe su “praktična demonstracija” deklaracija o uzajamnoj bezbednosti koje je Ujedinjeno Kraljevstvo potpisalo sa Finskom i Švedskom u maju.

    Snažno protivljenje Rusije

    Deklaracija je usledila pre nego što su Finska i Švedska podnele zvanične prijave za članstvo u NATO-u u junu, potez koji je predstavljao veliki pomak za dve zemlje sa dugom istorijom ratne neutralnosti.

    Ruska vlada se oštro protivi njihovom pridruživanju i uputila je pretnje zbog njihovih planova da to učine. Finska sa Rusijom deli granicu od 1.340 kilometara.

    Proces je u početku naišao na prepreku kada se Turska usprotivila njihovom članstvu zbog, kako je videla, spremnosti Švedske i Finske da ugoste kurdske militante. Kandidati za NATO moraju imati odobrenje svih 30 članica za ulazak.

    Međutim, to protivljenje je uklonjeno krajem juna nakon što je Turska potpisala bezbednosni sporazum koji je rešio njene zabrinutosti na nedavnom samitu NATO-a u Madridu.

    Obe zemlje Evropske unije su takođe članice Združenih ekspedicionih snaga predvođene UK, koalicije od 10 nacija.

    Jačanje granice

    Parlament Finske usvojio je ove nedelje odluku o izmeni zakona koji se tiče granične straže i stanja pripravnosti, čime je omogućeno dodatno jačanje granice sa Ruskom Federacijom.

  • Finska i Švedska potpisale protokol za članstvo u NATO

    Finska i Švedska potpisale protokol za članstvo u NATO

    Članice NATO saveza potpisale su danas protokol o pristupanju Finske i Švedske koji im omogućava da se pridruže Alijansi nakon što saveznički parlamenti ratifikuju odluku.

    Protokol znači da Helsinki i Stokholm mogu da učestvuju na sastancima NATO saveza i da imaju veći pristup obaveštajnim podacima, ali do ratifikacije neće biti zaštićeni odbrambenom klauzulom Alijanse da je napad na jednog saveznika napad na sve, što će vjerovatno potrajati do godinu dana. Ovo je istorijski trenutak. Sa 32 nacije za stolom, bićemo još jači rekao je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg zajedno sa ministrima spoljnih poslova dvije zemlje.

    Ovo se smatra najznačajnijim proširenjem Alijanse od sredine devedesetih godina prošlog vijeka.

  • Švedska i Finska završile pregovore o pristupanju NATO

    Švedska i Finska završile pregovore o pristupanju NATO

    Švedska i Finska završile su danas pregovore o pristupanju NATO u sjedištu Alijanse u Briselu, kao što je i bilo dogovoreno prošle nedjelje na samitu lidera NATO u Madridu.

    Kako se navodi u saopštenju na sajtu NATO, sutra bi u sjedištu Alijanse trebalo da budu potpisani protokoli o pristupanju Finske i Švedske vojnom savezu, a koji bi zatim trebalo da ratifikuju sve članice.

    Obje zemlje su zvanično potvrdile spremnost i mogućnost da ispune političke, pravne i vojne obaveze, koje proizlaze iz članstva u NATO.

    Razgovori su vođeni između zvaničnika NATO i predstavnika iz Finske i Švedske.

    Finsku delegaciju predvodili su ministar spoljnih poslova Peka Havisto i ministar odbrane Anti Kaikonen, a švedsku ministarka spoljnih poslova An Linde.

  • Erdogan: Ako Švedska i Finska ne ispune obaveze, ništa od ulaska u NATO

    Erdogan: Ako Švedska i Finska ne ispune obaveze, ništa od ulaska u NATO

    Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan izjavio je kako će Turska u narednom periodu pratiti implementaciju sporazuma koji je potpisan sa Švedskom i Finskom uz prisustvo generalnog sekretara NATO-a.

    Erdogan je pojasnio kako će Švedska i Finska morati ispuniti obećanja koja su dala Turskoj u sporazumu, a na osnovu čega Turska neće koristiti veto za ulazak ovih skandinavskih zemalja u NATO.
    “Švedska i Finska moraju ispuniti obećanja, uključujući i ono koje se tiče isporučivanja 73 pripadnika terorističkih grupa. Snažno smo naglasili poruku da od naših saveznika očekujemo istinsku solidarnosti, ne samo riječima već i na djelu”, rekao je Erdogan.
    Nakon što je trilateralni sporazum potpisan u Madridu, Švedska i Finska su dobile zeleno svjetlo za ulazak u NATO. Međutim, za konačni ulazak u ovu vojnu alijansu, bit će potrebna ratifikacija parlamenata svih država članica.

    “Ako Finska i Švedska ispune svoje obaveze, mi ćemo poslati ratifikaciju u parlament. Ako se obaveze ne ispune, to ne dolazi u obzir”, poručio je predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan.

    Na kraju obraćanja medijima, turski predsjednik je pozvao sve države da učestvuju u naporima za prekid sukoba.

    “Trebali bismo intenzivirati naše diplomatske napore kako bismo postigli dugotrajni prekid vatre”, izjavio je turski predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan.

  • Putin: Ako infrastruktura NATO-a bude raspoređena u Švedskoj i Finskoj ─ Rusija će odgovoriti

    Putin: Ako infrastruktura NATO-a bude raspoređena u Švedskoj i Finskoj ─ Rusija će odgovoriti

    U slučaju da vojna infrastruktura NATO-a bude raspoređena u Finskoj i Švedskoj, Rusija će morati da odgovori recipročno, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na Kaspijskom samitu.

    „Nemamo o čemu da brinemo u pogledu članstva Finske i Švedske u NATO-u. Ako žele (u NATO), samo naprijed. Ali moraju jasno da shvate da za njih ranije nije bilo prijetnji, a sada, ako se tamo rasporede vojni kontigenti i infrastruktura, bićemo prinuđeni da recipročno reagujemo i stvaramo iste prijetnje za teritorije sa kojih se nama stvaraju prijetnje“, objasnio je Putin odgovarajući na pitanja novinara.

    „To su očigledne stvari. Zar ne shvataju? Sve je bilo u redu, a sad će biti nekih tenzija, to je očigledno, naravno, bez toga se ne može. Ponavljam, ako se budu stvarale prijetnje“, rekao je ruski predsjednik.

    Ranije je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg saopštio da Alijansa planira da ojača borbene grupe na svojim istočnim granicama, kao i da poveća brojnost Snaga za brzo reagovanje sa sadašnjih 40 na više od 300 hiljada, dok je pomoćnik generalnog sekretara NATO-a Kamil Gran rekao da NATO neće dati Rusiji garancije da neće raspoređivati nuklearno oružje u Švedskoj i Finskoj ukoliko postanu članice Alijanse.

  • Erdogan uspješno ucijenio Finsku i Švedsku

    Erdogan uspješno ucijenio Finsku i Švedsku

    Redžep Tajip Erdogan je izgurao svoje – Turska je, kako je saopšteno u utorak iz njegove kancelarije, “dobila ono što je željela” od Švedske i Finske i konačno pružila svoju punu podršku njihovom prijemu u NATO.

    Erdogan se u utorak, uoči otvaranja samita NATO u Madridu, sastao sa finskim kolegom Saulijem Ninisteom i švedskom premijerkom Magdalenom Anderson.

    Finska i Švedska su 18. maja zbog rata u Ukrajini zvanično podnijele prijave generalnom sekretaru NATO za ulazak u alijansu. Turska je inicijalno blokirala njihove prijave, smatrajući da dvije zemlje imaju previše blag stav prema organizacijama poput Radničke partije Kurdistana (PKK), koja je vodila 38-godišnju pobunu protiv Turske tokom koje su stradale desetine hiljada ljudi. Ankara tvrdi da Švedska i Finska kriju članove PKK, kao i osobe koje su povezane sa neuspjelim pokušajem puča u Turskoj 2016. i traži od ove dvije države da odobre zahtjeve za izručenje osoba.

    – NATO je bezbjednosni savez i ne možemo da prihvatimo da teroristi budu u njemu – rekao je sredinom maja turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan.

    On je u srijedu upozorio da će samit NATO, koji je počeo u Madridu, da iskoristi kako bi dokumentovano dokazao da su Finska i Švedska “licemjerne” u borbi protiv terorizma i dodao da Švedska i Finska moraju da ispune očekivanja Ankare.

    Erdogan je kasnije istog dana ipak popustio, te nakon sastanka sa predsjednikom Finske i premijerkom Švedske potvrdio podršku politici otvorenih vrata NATO potpisujući zajedničku izjavu.

    Kako piše “Gardijan”, sporazum podrazumeva da Finska i Švedska ukinu svoj embargo na oružje, izmijene svoje zakone o terorizmu, podrže Tursku u njenom sukobu sa PKK i prestanu da podržavaju sirijsku pridružnicu ove partije, Jedinice narodne odbrane. Erdogan je danas objavio sedam tačaka sporazuma sa Švedskom i Finskom, preneo je Index.hr.

    Šta je Turska dobila?

    1. Finska i Švedska neće pružiti podršku PKK-u i Fetou (pokret disidentskog turskog sveštenika Fetulaha Gulena), a Turska će zauzvrat pružiti punu podršku zemljama u borbi sa prijetnjama njihovoj nacionalnoj bezbjednosti. Finska i Švedska složile su se da će najoštrije osuditi terorizam u svim njegovim oblicima.
    2. Finska i Švedska obavezale su se da će potvrditi da je PKK zabranjena teroristička organizacija i da će spriječiti aktivnosti grupe i svih drugih terorističkih entiteta, kao i aktivnosti pojedinaca u povezanim i skupinama ili mrežama povezanim sa tim terorističkim organizacijama.
    3. Finska je istakla nekoliko nedavnih izmjena svog krivičnog zakona kojima se proširio opseg kažnjivih terorističkih zločina, od kojih je posljednji stupio na snagu 1. januara, dok je Švedska potvrdila da će sljedećeg 1. januara stupiti na snagu novi, oštriji zakon o terorizmu i da se vlada priprema dodatno da pooštri protivterorističko zakonodavstvo.
    4. Turska, Finska i Švedska potvrdile su da između njih više ne postoji nacionalni embargo na oružje. Švedska mijenja svoj nacionalni regulatorni okvir za izvoz oružja u odnosu na NATO saveznike.
    5. Tri zemlje su se složile da uspostave zajednički mehanizam dijaloga i saradnje na svim nivoima vlasti. Finska i Švedska boriće se protiv terorizma u skladu s odredbama relevantnih dokumenata i politika NATO i preduzeti potrebne korake za pooštravanje domaćeg zakonodavstva u tu svrhu.

    Finska i Švedska će brzo i temeljno rješavati zahtjeve Turske za deportaciju ili izručenje osumnjičenih za terorizam, uzimajući u obzir informacije, dokaze i obavještajne podatke koje je dostavila Ankara, te istražiti i zabraniti sve aktivnosti finansiranja i regrutacije PKK i drugih terorističkih organizacija.

    Tri zemlje su se obavezale na borbu protiv dezinformacija i sprečavanje zlupotrebe domaćih zakona u korist terorističkih organizacija, uključujući aktivnosti koje potiču na nasilje protiv Turske. Finska i Švedska osiguraće da njihovi odgovarajući nacionalni regulatorni okviri za izvoz oružja omoguće nove obaveze prema saveznicima i odražavaju njihov status članica NATO.

    1. Za sprovođenje ovih koraka tri zemlje uspostaviće stalni zajednički mehanizam.
    2. Turska je takođe potvrdila svoju dugogodišnju podršku politici otvorenih vrata NATO, pristajući da podrži prijem Finske i Švedske na samitu u Madridu.

    Turska će od Švedske i Finske zatražiti izručenje 33 pripadnika pokreta PKK i Feto koje smatra teroristima, od čega šest članova PKK i šest članova Fetoa od Finske, a 10 članova PKK i 11 Fetoa od Švedske, objavio je ministar pravosuđa Bekir Bozdag, prenio je Index.hr, dodajući da je Feto pokret sveštenika Fetulaha Gulena, nekadašnjeg saveznika a danas protivnika Erdogana, kojeg ovaj smatra krivcem za pokušaj puča.

    Fred Kemp, predsjednik i izvršni direktor Atlantskog saveta, ocijenio je da je Erdogan “vješto iskoristio ovaj trenutak maksimalne prednosti da izvuče najviše moguće za svoje turske bezbjednosne interese i domaću politiku”.

    – Sve u svemu, ovo je bila maestralna igra Erdogana – zaključio je Kemp.