Oznaka: švedska

  • Stoltenberg: Erdogan pristao da ratifikuje članstvo Švedske u NATO

    Stoltenberg: Erdogan pristao da ratifikuje članstvo Švedske u NATO

    Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan pristao je da turskom parlamentu uputi pristupni protokol Švedske u NATO što je prije moguće, rekao je generalni sekretar Alijanse Јens Stoltenberg.

    Srećan sam što mogu da saopštim da je predsjednik Erdogan pristao da uputi pristupni protokol za Švedsku turskom parlamentu što je prije moguće, i da blisko sarađuje sa parlamentom da osigura ratifikaciju – rekao je Stoltenberg novinarima.

    Stoltenberg je rekao da ispunjenje zahtjeva Švedske za članstvo u Alijansi predstavlja “istorijski korak”.

    Američki predsjednik DŽozef Bajden imaće sutra bilateralni susret sa turskim predsjednikom u Litvaniji na marginama samita Alijanse, saopšteno je iz Bijele kuće.

    NATO: Turska će Skupštini proslediti Protokol o pristupanju Švedske

    Turska će proslijediti Protokol o pristupanju Švedske Velikoj narodnoj skupštini i blisko sarađivati sa Skupštinom kako bi obezbedila ratifikaciju, navodi se u saopštenju NATO-a nakon zajedničkog sastanka turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, švedskog premijera Ulfa Kristersona i generalnog sekretara NATO-a Јensa Stoltenberga.

    Dodaje se da su od posljednjeg samita, NATO, Švedska i Turska blisko sarađivale na rješavanju legitimnih bezbjednosnih zabrinutosti Turske.

    • Kao dio tog procesa, Švedska je izmijenila ustav, promijenila zakone, značajno proširila saradnju u borbi protiv terorizma protiv PKK i nastavila izvoz oružja u Tursku, što je sve korake predviđeno Trilateralnim memorandumom dogovorenim 2022. godine – navodi se u saopštenju.

    Ističe se da su Švedska i Turska saglasne da nastave saradnju u okviru Trilateralnog stalnog zajedničkog mehanizma uspostavljenog na Samitu NATO-a u Madridu 2022. godine i u okviru novog bilateralnog sporazuma o bezbjednosti.

    • Na prvom sastanku ovog Pakta o bezbjednosti, Švedska će predstaviti mapu puta kao osnovu svoje stalne borbe protiv terorizma u svim njegovim oblicima i manifestacijama ka punoj primjeni svih elemenata Trilateralnog memoranduma, uključujući član 4 – poručuje se u saopštenju NATO-u i dodaje da Švedska ne pruža podršku organizacijama koje su u Turskoj proglašene za terorističke.

    Dodaje se da su se Švedska i Turska saglasile da je saradnja u borbi protiv terorizma dugoročan napor, koji će se nastaviti i nakon prijema Švedske u NATO.

    Generalni sekretar Stoltenberg je takođe potvrdio da NATO kategorički osuđuje terorizam u svim njegovim oblicima i manifestacijama.

    Istovremeno, NATO će značajno intenzivirati svoj rad u ovoj oblasti, uključujući i imenovanje, prvi put u istoriji NATO, specijalnog koordinatora za borbu protiv terorizma.

    • Posvećeni smo principu da ne bi trebalo da postoje ograničenja, barijere ili sankcije za trgovinu i ulaganja u odbranu među saveznicima. Radićemo na otklanjanju takvih prepreka – poručuju iz NATO-a.

    Dodaje se da su se Ankara i Stokholm dogovorili da ojačaju ekonomsku saradnju, preko Zajedničkog ekonomskog i trgovinskog komiteta Turske i Švedske (ЈETCO).

    • I Turska i Švedska će nastojati da maksimalno iskoriste mogućnosti za povećanje bilateralne trgovine i investicija. Švedska će aktivno podržati napore za oživljavanje procesa pridruživanja Turske EU, uključujući modernizaciju carinske unije EU-Turska i liberalizaciju viznog režima – zaključuje se u saopštenju Alijanse.
  • Erdogan rekao da će Turska odobriti ulazak Švedske u NATO ako EU otvori vrata Ankari

    Erdogan rekao da će Turska odobriti ulazak Švedske u NATO ako EU otvori vrata Ankari

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan kaže da bi njegova zemlja mogla odobriti članstvo Švedske u NATO-u ako evropske nacije “otvore put” nastojanjima Turske da se pridruži Evropskoj uniji.

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan kaže da bi Ankara mogla odobriti članstvo Švedske u NATO-u ako Evropljani “otvore put” kandidaturi Turske za članstvo u EU.

    Erdogan, čija je zemlja odugovlačila s konačnim odobrenjem članstva Švedske u NATO-u, dao je komentare u ponedjeljak u Ankari prije odlaska na sastanak na vrhu saveza u Vilniusu u Litvaniji.

    Turska je kandidat za pridruživanje EU-u, ali je njena kandidatura za članstvo u zastoju zbog demokratskog nazadovanja Ankare i sporova s članicom EU-a Kiprom.

    Čelnici Sjevernoatlantskog saveza (NATO) sastat će se u Vilniusu u Litvi na dvodnevnom summitu koji otvara u utorak.

    Očekuje se da će naglasiti svoju odlučnost da djeluju ako ruski predsjednik Vladimir Putin pokuša proširiti rat na zapad.

    Savez također želi pridružiti Švedsku do sastanka čelnika, ali Turska i Mađarska tek trebaju podržati taj potez.

    Turska je zaustavila pristupanje Švedske NATO-u, rekavši da mora učiniti više kako bi suzbila kurdske militante i druge skupine koje Ankara smatra prijetnjama svojoj nacionalnoj sigurnosti. Protuturski i antiislamski prosvjedi u Stockholmu izazvali su sumnje da bi se sporazum mogao postići prije summita saveza.

    Ali Stockholm kaže da je ispunio svoj dio tripartitnog sporazuma koji su Švedska, Finska i Turska potpisale na prošlogodišnjem summitu NATO-a u Madridu.

    Očekuje se da će se Erdogan i švedski premijer Ulf Kristersson sastati kasnije u ponedjeljak u glavnom gradu Litvanije, Vilniusu, uoči summita NATO-a.

    Švedski ministar vanjskih poslova Tobias Billström rekao je u ponedjeljak javnoj televiziji SVT kako očekuje da će Turska na kraju signalizirati da će dopustiti Švedskoj da se pridruži savezu, iako nije mogao reći hoće li se to dogoditi na godišnjem summitu.

    “Ono na što računamo, naravno, je doći do točke u kojoj ćemo dobiti poruku od predsjednika Erdogana da će biti nešto što biste mogli nazvati zelenim svjetlom… poruku da proces ratifikacije u turskom parlamentu može započeti ”, rekao je Billström.

  • Mađari neće tako lako pustiti Švedsku u NATO

    Mađari neće tako lako pustiti Švedsku u NATO

    Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto govorio je za medije u ovoj državi o tome da li država u bližoj budućnosti planira odobriti ulazak Švedske u NATO.

    Sijarto je obavio razgovor i sa novim turskim ministrom spoljnih poslova Hakanom Fidanom, a jedna od tema razgovora bila je upravo i članstvo Švedske u NATO-u s obzirom na to da su Mađarska i Turska ostale posljednje države koje nisu ratifikovale članstvo ove države u vojnopolitičkoj alijansi.


    Nakon sastanka Sijarto je govorio o detaljima razgovora te se naročito osvrnuo na temu ulaska Švedske u NATO.

    “Bilo bi lijepo da smo to mogli učiniti do sada. To bi značilo da posljednjih godina švedski političari ne bi davali izjave bez poštovanja i sve vrste neosnovanih optužbi na račun Mađarske”, rekao je Sijarto.


    Poručio je i kako su švedski političari o mađarskom narodu govorili na ponižavajući način.

    “Dovođenje u pitanje kvaliteta mađarske demokratije takođe znači da se dovodi u pitanje zrelost mađarskog naroda i to da li može da odlučuje o sopstvenoj budućnosti”, rekao je mađarski šef diplomatije.


    Ističe i kako su izjave švedskih političara prema Mađarskoj nepoštene.

    “Da nije bilo ovih nepoštenih izjava švedskih političara, parlament bi lakše donio odluku o glasanju. Stoga će poslanici razmotriti kada će doći do toga da se na dnevni red stavi i glasanje o ratifikaciji članstva Švedske u NATO-u”, zaključio je Sijarto, a prenosi Klix.

  • Blinken poručio Turskoj: Odmah odobrite

    Blinken poručio Turskoj: Odmah odobrite

    Američki državni sekretar Entoni Blinken pozvao je Tursku da odmah verifikuje pristupanje Švedske NATO savezu.

    Blinken je rekao da je ova nordijska zemlja već preduzela značajne korake na rešavanju zahteva, kojima je zvanična Ankara uslovila članstvo Švedske u Severnoatlantskoj alijansi, prenosi Rojters.

    Američki državni sekretar je odbacio tvrdnje da je Bajdenova administracija prihvatila da Turskoj proda borbene avione F-16, u zemenu za tursko prihvatanje članstva Švedske u NATO iako se, kako kaže, američki Kongres zalagao za takav dogovor.

    Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare sa švedskim premijerom Ulfom Kristersonom u gradu Luleo na severu Švedske, Blinken je rekao da će Vašington nastaviti da radi na okončanju procesa pristupanja Švedske Alijansi do samita šefova država članica NATO, koji će biti održan sredinom jula.

    “Verujemo da je došlo vreme za prijem Švedske i da nema razloga da se ne napreduje u tom procesu. Turska je izrazila legitimnu zabrinutost, ali raduje me što će taj proces biti završen u narednim nedeljama. Ne sumnjam da može tako da bude i to očekujemo”, poručio je Blinken.

  • Švedska lansirala raketu koja je slučajno pogodila Norvešku

    Švedska lansirala raketu koja je slučajno pogodila Norvešku

    Istraživačka raketa koju je rano u ponedjeljak lansirao Sweden Space Corp (SSC) iz svemirskog centra Esrange u sjevernoj Švedskoj pokvarila se i sletjela 15 km unutar susjedne Norveške.

    Raketa je dosegla visinu od 250 kilometara gdje su izvedeni eksperimenti u nultoj gravitaciji, navodi se u saopćenju agencije.

    “Pala je u planine na 1000 metara visine i 10 kilometara od najbližeg naselja”, rekao jeza Reuters Philip Ohlsson, šef komunikacija u SSC-u.

    Švedska svemirska korporacija (SSC), koja posjeduje i vodi centar, ispričala se i provodi istragu. No Norveška je kritizirala Švedsku jer ih nije službeno obavijestila.

    Ovo je odstupanje koje shvaćamo ozbiljno. Još je prerano nagađati o uzroku i čekamo više informacija iz trenutne istrage.”, rekao je Marko Kohberg iz Esrange Space Centera.

    SCC je rekao da su norveške i švedske vlasti kontaktirane ubrzo nakon incidenta. No, norveško ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da nije bilo propisno obaviješteno ni o slijetanju rakete ni o vraćanju njezinog tereta te da ozbiljno shvaća svaku neovlaštenu aktivnost unutar svojih granica.

    “Kada dođe do takvog kršenja granice, ključno je da odgovorni odmah obavijeste nadležne norveške vlasti odgovarajućim kanalima”, navodi se u saopćenju.

    Raketa, poznata kao Texus-58, dio je evropskog programa koji je naručila Evropska svemirska agencija.

  • Čavušoglu: Ako Švedska želi u NATO, moraće poduzeti daljne korake

    Čavušoglu: Ako Švedska želi u NATO, moraće poduzeti daljne korake

    Turski šef diplomatije Mevlut Cavusoglu poručio je da Švedska mora poduzeti daljnje korake kako bi Turska ratifikovala njezinu kandidaturu za članstvo u NATO-u.

    On je ovo istakao dan nakon što se Finska službeno pridružila vojnom savezu.

    Cavusoglu je rekao novinarima da je o kandidaturi Švedske za NATO i problemu američke prodaje borbenih aviona F-16 Turskoj razgovarao tokom susreta s američkim državnim sekretarom Antonyjem Blinkenom u Briselu.

    Takođe je novinarima danas rekao da će sa svojim ruskim kolegom Sergejem Lavrovom razgovarati o razvoju događaja u ukrajinskom ratu tokom njegovog posjeta Turskoj ove sedmice.

    Cavusoglu je naglasio da Ankara s Ujedinjenim narodima radi na rješavanju problema u vezi s izvozom žitarica i gnojiva preko Crnog mora. Kazao je i da je zabrinut zbog priprema zaraćenih strana za daljnje napade.

    Podsjećamo, jučer je zvanično Finska pristupila NATO-u.

    Dok je situacija sa Finskom bila nešto i lakša, Švedska je naročito predstavljala trn u oku Ankari, a situacija je eskalirala nakon protesta desničara na kojima je zapaljen i Kur'an.

    Čini se kako su ovi protesti, bar ukoliko se stvari posmatraju s ove tačke gledišta, zapečatili sudbinu Švedske kada je riječ o ulasku u NATO.

    Od tada, Turska je o proširenju NATO-a pričala isključivo sa aspekta Finske. U međuvremenu, Stoltenberg je obavio još nekoliko razgovora sa Erdoganom, a slično su učinili i američki i drugi zapadni zvaničnici.

    Napokon, početkom 2023. godine, Erdogan je “prelomio” te je rekako kako se može očekivati da Turska dopusti ulazak Finske u članstvo, ali ne i Švedske.

    Istovremeno, pored Turske, ratifikaciju dokumenata o ulasku Finske u NATO trebala je obaviti i Mađarska. Dok je Turska jasno objasnila šta joj predstavlja problem u širenju NATO-a na ove države, Mađarska na čelu sa Viktorom Orbanom ponašala se kao uvrijeđena mlada.

    Odluka o članstvu se iznova odgađala, a Orban je navodio nejasne razloge koji su uključivali moral i ponašanje ovih država prema Mađarskoj.

  • Bajden želi Švedsku i Finsku u NATO, ne brine ga hoće li ući zajedno ili ne

    Bajden želi Švedsku i Finsku u NATO, ne brine ga hoće li ući zajedno ili ne

    Američki predsjednik Džozef Bajden želi i Finsku i Švedsku u NATO i više je fokusiran na pridruživanje obje zemlje, a ne na to da to učine istovremeno, saopšteno je iz Bijele kuće.

    “Upitan da li bi Bajden podržao ulazak Finske u NATO pre Švedske, portparol Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džon Kirbi je rekao da će ‘Finska i Švedska biti veliki saveznici u NATO-u, a što se tiče pitanja o koreografiji… Nama je važno da obje nacije budu članice. ‘Teksaški dvokorak’ koji ide uz to… To nije naša glavna briga”, prenio je Rojters.

    Švedska i Finska su prošle godine podnijele zahtjev za pridruživanje Alijansi nakon ruske invazije na Ukrajinu.

    Mađarska i Turska su jedine članice NATO-a koje još nisu ratifikovale kandidature.

    Ranije ove sedmice je stranka Fides mađarskog premijera Viktora Orbana rekla da će podržati ratifikaciju, pošto su poslanici u toj zemlji započeli proces poslije višemjesečnog odlaganja.

  • SAD poslale ultimatum Erdoganu

    SAD poslale ultimatum Erdoganu

    Američki Kongres ne može podržati prodaju borbenih zrakoplova F-16 Turskoj, dok službena Ankara ne ratifikuje članstvo Švedske i Finske u NATO-u.

    To je u četvrtak objavila grupa senatora iz obe stranke.

    Švedska i Finska prošle su godine podnele zahtev za pridruživanje tom transatlantskom odbrambenom savezu nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, ali su suočene s neočekivanim prigovorima Turske i od tada pokušavaju da pridobiju njenu podršku.

    Ankara želi da Helsinki i Stokholm zauzmu oštriji stav prema Kurdistanskoj radničkoj stranci (PKK), koju Turska i EU smatraju terorističkom organizacijom, ali i još jednoj grupi koju okrivljuje za pokušaj državnog udara 2016. godine.

    Tri nacije postigle su dogovor u Madridu prošlog proleća, ali je Ankara obustavila razgovore u januaru nakon protesta u Stokholmu tokom kog je danski političar krajnje desnice spalio primerak Kurana.

    U pismu američkom predsedniku Džou Bajednu, 29 demokratskih i republikanskih senatora kazalo je da dve nordijske zemlje ulažu “potpune i dobre napore” da ispune uslove za članstvo u NATO-u koje je Turska tražila, iako Ankara tvrdi da Švedska mora učiniti više.

    “Nakon što Turska ratifikuje protokole o pristupanju NATO-u, Kongres može razmotriti prodaju borbenih zrakoplova F-16. Međutim, neuspeh da se to učini doveo bi u pitanje ovu prodaju koja je na čekanju”, napisali su senatori.

    To je prvi put da je Kongres eksplicitno i direktno povezao prodaju F-16 Turskoj sa zahtevima dve nordijskie zemalja za pristupanje NATO-u.

    Turska je objavila da bi mogla odobriti finski ulazak u članstvo NATO-a, ali finski predsednik i ministar spoljnih poslova odbacili su tu ideju, tvrdeći da je sigurnost dve nordijske zemalje uzajamno povezana. Od 30 članica NATO-a samo Turska i Mađarska trebaju da ratifikuju članstvo tih nordijskih zemalja, podseća Slobodna Dalmacija.

  • Erdogan obećava Švedskoj da će biti „šokirana“ zbog odluke o članstvu Finske u NATO-u

    Erdogan obećava Švedskoj da će biti „šokirana“ zbog odluke o članstvu Finske u NATO-u

    Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan izjavio je da bi Turska mogla da donese odluku o članstvu Finske u NATO-u, koja bi mogla da „šokira“ Švedsku.
    „Ako bude potrebno, mi možemo da pošaljemo drugi odgovor o Finskoj. Švedska će biti šokirana, kada budemo dali različit odgovor za Finsku“, rekao je Erdogan tokom susreta s omladinom u turskom gradu Biledžiku.

    Finska i Švedska su nakon početka ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini, 18. maja prošle godine, predale generalnom sekretaru NATO-a zahteve za prijem u Alijansu. Zahteve Švedske i Finske za članstvo u NATO-u nisu ratifikovale samo dve od 30 zemalja – Turska i Mađarska.

    Šef švedske diplomatije Tobijas Bilstrjom ranije je izjavio da je zbog spaljivanja Kurana proces stupanja te kraljevine u NATO obustavljen, ali je dodao dase nada da će dogovor s Ankarom biti postignut na samitu ministara inostranih poslova zemalja – članica NATO-a koji se u julu održava u Viljnusu.

    Izvor iz Ankare je ranije rekao Sputnjiku da je trilateralni mehanizam, pokrenut radi prijema Švedske i Finske u NATO, obustavljen na neodređeno vreme, na zahtev turske strane.

    Ranije je šef finske diplomatije Peka Havisto izjavio da je moguće da procedura ratifikacije zahteva te zemlje za članstvo u Severnoatlantskoj alijansi bude nastavljena odvojeno od Švedske, ali je zatim povukao svoju izjavu.
    Šef turske diplomatije Mevlut Čavušoglu je izjavio da Turska nije dobila od Finske predlog da stupi u NATO nezavisno od Švedske.

  • Ankara zaustavila pregovore o ulasku Švedske i Finske u NATO

    Ankara zaustavila pregovore o ulasku Švedske i Finske u NATO

    Pregovori Turske, Švedske i Finske o članstvu u NATO-u odloženi su na neodređeno vrijeme na zahtjev Ankare, saopštio je diplomatski izvor za Sputnjik.

    Na naš zahtjev, tripartitni mehanizam između Turske, Švedske i Finske otkazan je na neodređeno vrijeme – rekao je izvor za Sputnjik.

    Prema riječima izvora, naredni sastanak u okviru mehanizma trebalo je da se održi u Briselu u februaru.

    Prošle subote je lider danske krajnje desničarske stranke “Hard dil” Rasmus Paludan spalio kuran ispred turske ambasade u Stokholmu, nakon što je prethodno dobio dozvolu švedskih vlasti da na tom mjestu održi miting.

    Tursko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da spaljivanje kurana u Stokholmu ukazuje na nivo islamofobije, rasizma i diskriminacije u Evropi.

    Takođe, paljenje kurana osudila su i ministarstva spoljnih poslova Saudijske Arabije, Kuvajta i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

    Tursko ministarstvo takođe je saopštilo da Paludanova akcija predstavlja jasno kršenje obaveza trilateralnog memoranduma, koji je Švedska potpisala, za sprečavanje propagande terorističkih organizacija.

    Finska i Švedska su u svjetlu dešavanja u Ukrajini 18. maja prošle godine predale generalnom sekretaru NATO zahtjev za ulazak u Alijansu.

    Ankara je prvo blokirala početak razmatranja ovih prijava, ali su 29. juna Turska, Švedska i Finska potpisale trilateralni bezbjednosni memorandum koji uzima u obzir sve zabrinutosti Ankare.

    Turska je povukla svoje primjedbe na ulazak dvije zemlje u NATO. Prema podacima od 6. oktobra, 28 od 30 zemalja već je donijelo pozitivnu odluku o prijemu ove dve zemlje u NATO, sa izuzetkom Turske i Mađarske.