Oznaka: švedska

  • Stanovništvo Švedske i Finske za ulazak NATO, vlade razmatraju poteze

    Stanovništvo Švedske i Finske za ulazak NATO, vlade razmatraju poteze

    Finska i Švedska bi se uskoro mogle pridružiti NATO-u, što je potez koji bi vjerovatno razbjesnio Moskvu i za koji zvaničnici kažu da dodatno naglašava rusku stratešku grešku u invaziji na Ukrajinu.

    Zvaničnici NATO-a rekli su za CNN da su rasprave o pridruživanju Švedske i Finske bloku postale izuzetno ozbiljne od početka invazije na Ukrajinu, a visoki zvaničnici američkog State Departmenta rekli su da se to pitanje našlo na ovosedmičnom sastanku Alijanse na kojem su prisustvovali ministri vanjskih poslova iz Stockholma i Helsinkija.

    Analitičari naglašavaju stepen u kojem je invazija Vladimira Putina samo poslužila da se oživi i ujedini NATO savez, što je upravo suprotno od Putinovih ciljeva.

    Ruski predsjednik je tražio da NATO prestane da se širi na istok i da prima nove članice, optužujući savez da ugrožava rusku sigurnost. Umjesto toga, NATO je povećao svoju podršku Ukrajini i sprema se da dočeka nove članice.

    Javno mnijenje u obje zemlje značajno se promijenilo kada je u pitanju članstvo u NATO savezu kako se nastavlja ruski rat u Ukrajini. Finska premijerka Sanna Marin rekla je u petak da će parlament njene zemlje raspravljati o mogućem članstvu u NATO-u u narednim sedmicama te dodala da se nada da će se ove rasprave završiti prije sredine ljeta.

    Švedska je pokrenula analizu sigurnosne politike koja bi trebala biti završena do kraja maja, a očekuje se da će vlada objaviti svoj stav nakon tog izvještaja. Rekli su da bi njihova nacija svoju poziciju mogla objaviti ranije, ovisno o tome kada to učini susjedna Finska.

  • Dve evropske zemlje bi uskoro mogle postati članice NATO-a

    Dve evropske zemlje bi uskoro mogle postati članice NATO-a

    Finska i Švedska bi se uskoro mogle pridružiti NATO-u što bi bio potez koji bi vjerovatno razbjesnio Moskvu i za koje zapadni zvaničnici kažu da bi dodatno naglasili rusku stratešku grešku u invaziji Ukrajine.

    Zvaničnici NATO-a rekli su za CNN da su razgovori o pridruživanju Švedske i Finske bloku postali izuzetno ozbiljni od početka ruske invazije.

    Visoki zvaničnici američkog State Departmenta rekli su da se to pitanje pojavilo na ovosedmičnom sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a, kojem su prisustvovali i ministri vanjskih poslova Švedske i Finske.

    Zvaničnici su rekli da diskusije naglašavaju u kojoj mjeri je invazija ruskog predsjednika Vladimira Putina poslužila samo da se oživi i ujedini NATO savez, što je upravo suprotno od Putinovih ciljeva prije početka rata.

    Ruski predsjednik je zatražio da NATO prestane da se širi na istok i da prima nove članice, optužujući blok da ugrožava rusku sigurnost. Umjesto toga, NATO je povećao svoju podršku Ukrajini i sprema se da primi nove članice.

  • Mediji: Ruski avioni s nuklearnim oružjem ušli su u švedski prostor

    Mediji: Ruski avioni s nuklearnim oružjem ušli su u švedski prostor

    Švedska televizija TV4 tvrdi da su ruski avioni naoružani nuklearnim oružjem ušli u švedski vazdušni prostor.

    Incident se, kažu, dogodio 2. marta. Ukupno četiri ruska vojna aviona letjela su blizu švedskog ostrva Gotlanda, koji Rusi često svojataju. Riječ je o dva Sukhoija 24 i dva Sukhoija 27. Dva Sukhoija, tvrde izvori ove švedske televizije, imala su nuklearno oružje. Sva četiri aviona, navodi se, poletjela su iz ruske enklave Kalinjingrad.

    Vojne vlasti nisu željele komentarisati informacije o tome da su avioni bili naoružani nuklearnim oružjem.

    “Ocjenjujemo to kao svjesno djelovanje”
    Švedska vojska osudila je povredu vazdušnog prostora.

    “Ocjenjujemo to kao svjesno djelovanje. To je vrlo ozbiljno, pogotovo ako ste zemlja u ratu”, kazao je načelnik vazdušnih snaga Carl-Johan Edstrom.

    “Analizirali smo incident i jasno je da ne možemo isključiti pogrešnu navigaciju, ali sve ukazuje da se radilo o namjernom činu, da su prešli švedske granice”, dodao je.

    Kršenje pravila vazdušnog prostora trajalo je oko minutu. Švedska je podigla Gripene, koji su fotografisali uljeze. Tako se, navodi TV4, i otkrilo da imaju nuklearno oružje.

    “To je jasna strategija Rusije i signal Švedskoj da imaju nuklearno oružje i da bi mogli razmisliti o njegovoj upotrebi”, rekao je vojni stručnjak Stefan Ring.

  • Zločin u Švedskoj: Učenik ubio dvije žene u srednjoj školi u Malmeu

    Zločin u Švedskoj: Učenik ubio dvije žene u srednjoj školi u Malmeu

    Dvije žene ubijene su u napadu u srednjoj školi u Malmeu na jugu Švedske, a uhapšen je osumnjičeni osamnaestogodišnji učenik, saopćila je danas policija.

    Britanski BBC navodi da nisu poznate okolnosti napada, ali policija navodi da se, prema pojedinim izvještajima, čula pucnjava iz vatrenog oružja.

    Dvije žene, koje su bile zaposlene u školi, prebačene su u bolnicu sa teškim povredama, ali ljekari nisu uspjeli da ih spasu.

    Švedski mediji javljaju da je napadač bio naoružan nožem i sjekirom, a pojedini mediji izmještavaju da je on pozvao Službe za vanredne situacije i da je priznao da je ubio dvije osobe.

    U školi je u vrijeme napada bilo pedesetak ljudi, učenika i nastavnika.

    “Sa velikom tugom moramo da objavimo da su dvije osobe poginule”, rekla je policijska službenica Petra Stenkula.

    Policija je evakuisala i pretražila školu ali nisu pronađeni dokazi da je bilo još napadača.

  • Hultqvist: Dok se ja pitam Švedska neće u NATO

    Hultqvist: Dok se ja pitam Švedska neće u NATO

    Švedski ministar odbrane Peter Hultqvist rekao je da, ako NATO pošalje svoje vojnike u Ukrajinu, gdje je u toku ruska invazija, to bi dovelo Evropu do ivice svjetskog rata.

    “Ako NATO ili Zapad uđu sa trupama, onda se spremite za treći svjetski rat, a niko to ne želi”, naveo je Hultqvist.

    Ponovio je da, dok god je on ministar odbrane, Švedska neće podnositi zahtjev za članstvo u NATO. On je rekao da on nije promijenio stav, ali u ovakvim pitanjima “nikad ne treba reći nikad”,

  • Premijerka Švedske: Ulazak naše države u NATO dodatno bi destabilizovao situaciju u Evropi

    Premijerka Švedske: Ulazak naše države u NATO dodatno bi destabilizovao situaciju u Evropi

    Premijerka Švedske Magdalena Andersson govorila je o mogućnosti pridruživanja ove države NATO savezu te je naglasila kako o ovoj odluci švedski parlament još uvijek neće odlučivati.

    Kada je riječ o odbrani države, Andersson je poručila kako je Švedska dogovorila s Finskom i Sjedinjenim Američkim Državama jačanje trilateralne saradnje u ovoj oblasti.

    “Razgovarala sam s predsjednicima SAD-a i Finske o tome kako dalje raditi na odbrani. U bliskoj budućnost imaćemo kontakte s ovim državama”, rekla je Andersson.

    Nakon toga se osvrnula na mogućnost ulaska Švedske u NATO.

    “Da budem jasna, ono što je najbolje za sigurnost Švedske je da vlada ima dugu i dosljednju političku liniju. Ako bi Švedska u ovoj situaciji podnijela aplikaciju za ulazak u NATO, situacija u Evropi bi se dodatno destabilizovala”, poručila je premijerka.

    Takođe, Andersson ističe da švedska vlada pomno prati dešavanja u Finskoj, koja se takođe nalazi u sličnoj situaciji kada je riječ o ulasku u NATO savez.

    U kontekstu rata u Ukrajini Andersson je naglasila kako se u svakom sukobu moraju poštovati određena pravila, naročito u smislu zaštite civila.

    “Rusija vodi sve agresivniji rat protiv Ukrajine. Stav švedske vlade je kristalno jasan. Rusija mora poštovati zakone rata i međunarodno pravo. Civili moraju biti zaštićeni, a nasilje nad civilima mora prestati”, zaključila je premijerka Švedske.

  • Uzalud upozorenja iz Rusije: I Finci i Šveđani spremni za NATO

    Uzalud upozorenja iz Rusije: I Finci i Šveđani spremni za NATO

    Finski predsednik Sauli Niniste kaže da je zemlja spremna da razmotri pitanje članstva u NATO.”Situacija se promenila i u Finskoj i u Švedskoj. Po prvi put je većina ljudi, sudeći po anketama, za ulazak u NATO”, rekao je Niniste i napomenuo da je Vlada spremna da o ovom pitanju razgovara sa parlamentom.Istovremeno, i većina Šveđana podržava ulazak u NATO, prema istraživanju javnog mnjenja sprovedenom nakon ruske invazije na Ukrajinu.

    Švedska nije bila u ratu od 1814. godine i svoju spoljnu politiku zasnivala je na “neučestvovanju u vojnim savezima”. Bila je neutralna u Drugom svetskom ratu i tokom Hladnog rata.

    Anketa demokrata za Aftonbladet, međutim, pokazala je da 51 odsto Šveđana sada podržava pridruživanje NATO-u, u odnosu na 42 odsto u januaru. Protiv toga je 27 odsto ispitanika, u poređenju sa januarskih 37 odsto.

    Ranije je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao da su se ministri spoljnih poslova zemalja Severnoatlantske alijanse dogovorili da prošire saradnju sa Finskom i Švedskom, koje će učestvovati na svim sastancima bloka.

  • Zaharova: Finska i Švedska će snositi posljedice ako se pokušaju pridružiti NATO-u

    Zaharova: Finska i Švedska će snositi posljedice ako se pokušaju pridružiti NATO-u

    Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova upozorila je i Finsku i Švedsku da će se suočiti sa “štetnim vojnim i političkim posljedicama” ako pokušaju da se pridruže NATO-u.

    Zakharova je to izjavila na današnjoj konferenciji za medije.

    “Smatramo da je posvećenost Vlade Finske vojnoj politici nesvrstanosti važan faktor u osiguravanju sigurnosti i stabilnosti u sjevernoj Evropi”, dodala je.

    Ovime je nastavljena ruska agresija prema zemljama koje pretenduju za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu (NATO).

  • Švedska ukinula mjere i prestala testirati: “Pandemija nije gotova, ali restrikcije jesu”

    Tačno u ponoć, otprilike dvije godine nakon početka pandemije, Švedska je ukinula sve epidemiološke mjere, prestala s masovnim i besplatnim testiranjem na kovid-19 i potpuno otvorila granice za sve građane Evropske unije.

    Čak su i brojke zaraženih i umrlih nestale s istaknutih mjesta u švedskim medijima, prenosi portal Index.

    Na još uvijek plamteću pandemiju, jer Švedska je posljednjih dana bilježila desetine hiljada pozitivnih testova, od jutros podsjeća tek savjet nevakcinisanima da izbjegavaju gužve u zatvorenim prostorima, te preporuka svima da ostanu kod kuće ako imaju simptome kovida-19.

    “Pandemija nije gotova, ali restrikcije jesu”
    “Pandemija nije gotova, ali ograničenja i restrikcije jesu. I dalje postoje posebni savjeti za vevakcinisane osobe. Važno je da svi građani ostanu kod kuće ako imaju simptome. Ne moraju se testirati, osim ako ne rade u zdravstvu i socijalnoj zaštiti. Za njih postoje posebna pravila ponašanja”, rekla je švedska ministrica zdravstva Lena Halengren, te dodala:

    “I dalje postoji potreba da se ljudi vakcinišu. Ako ste dobili dvije doze vakcina, trebali biste uzeti i treću. Za produženje zaštite od širenja zaraze, ali i od ozbiljne bolesti, potrebne su tri doze”.

    Koje su sve mjere ukinute?
    Od srijede, dakle, više ne važesljedeće epidemiološke mjere:

    obavezna kontrola kovid-potvrda za sva javna okupljanja u zatvorenom s više od 50 osoba, sva javna okupljanja u zatvorenom moraju imati sjedeća mjesta, ograničenje javnih okupljanja u zatvorenom na 500 osoba (u sportu 500 osoba po tribini) i najmanje 10 kvadratnih metara prostora po učesniku.
    Ukinuto je i zatvaranje restorana i barova u 23:00, ograničenje od osam osoba za stolom u restoranima uz najmanje jedan metar razmaka među stolovima, javni prostori poput teretana, muzeja, galerija, zabavnih parkova i bazena moraju osigurati najmanje 10 kvadratnih metara prostora po posjetiocu.
    Ukinute su i preporuke da se radi od kuće, da odrasli izbjegavaju učestvovalnje u masovnim sportskim takmičenjima i kampovima, da univerziteti djelimično nastavu održavaju na daljinu, te da se u slučaju gužve u javnom prevozu nosi maska.
    Građani EU ne moraju dokazivati da su vakcinisani ili negativni
    Dodajmo i to da građani EU/EEA i Švajcarske na ulasku u Švedsku više ne moraju dokazivati ni da su vakcinisani, ni da su negativni na kovid-testovima. Vrata su širom otvorena kao i prije pandemije.

    Poseban pandemijski režim i dalje vrijedi za radnike i pacijente u bolničkom sistemu, te zaposlene i korisnike usluga socijalne zaštite. Njih će i dalje testirati kad postoji indikacija, još neko vrijeme u zdravstvenim ustanovama nosiće se maske i slijediti druge epidemiološke mjere.

    Zanimljivo je i da kovid-19 zasad ostaje društveno opasna bolest u Švedskoj.

    Ministrica Halengren najavila je mogućnost ukidanja takve klasifikacije tek početkom aprila.

    Neki restorani potjerali goste u 23:00, pa ih pozvali nazad sat vremena kasnije
    Iako ni dosad epidemiološka ograničenja nisu posebno remetila svakodnevicu Šveđana, niti ukidanje mjere znači da je korona virus nestao, u javnosti se može osjetiti olakšanje.

    Većina noćnih klubova otvorila je vrata posjetiocima točno u minut nakon ponoći s utorka na srijedu.

    Neki su restorani čak potjerali goste u 23:00, prema još važećim propisima, da bi ih ponovno pozvali nazad sat vremena kasnije. Takođe, putničke agencije i avio-kompanije već danima bilježe eksploziju interesa za putovanjima i to najprije na daleke destinacije poput Tajlanda i Floride.

    Zašto ukidanje mjera? Jer su vakcinisali dovoljno ljudi
    Osova ovog izlaska iz pandemijskog režima najprije leži visokoj stopi vakcinisanja, relativno niskoj smrtnosti od kovida-19 i stabilnom broju pacijenata na intenzivnom liječenju bez obzira na snažan porast broja zaraženih s pojavom omikronog soja.

    Do danas je u Švedskoj s dvije doze vakcinisano 84 odsto populacije starije od 12 godina (ovdašnji Zavod za javno zdravstvo mlađima vakcinisanja ionako ne preporučuje), a još 53 odsto odraslih primilo je i treću dozu.

    U prošloj sedmici Švedska je zabilježila 221 smrtni slučaj od kovida-19, a s ukupnom stopom smrtnosti od 157 preminulih na 100.000 stanovnika Švedska je prema podacima američkog Univerziteta Džons Hopkins na 55. mjestu u svijetu, odnosno čak 45 mjesta iza Hrvatske. Na odjeljenjima intenzivnog liječenja trenutno je 100 pacijenata s teškim kovidom-19.

    “Moramo izvući pouke iz ove pandemije”
    “Mislim da smo ono što smo svi zajedno postigli u prošle dvije godine možemo označiti uspjehom. Nismo zatvorili škole, uspjeli smo sačuvati privredu iako se radilo od kuće i nismo se fokusirali samo na velike kompanije nego i na pojedinca”, rekla je Halengrin.

    “Postojala je odlučnost da iz krize, koja nas je tako snažno i sveobuhvatno pogodila, moramo izaći što je moguće bezbolnije. Ipak, moramo izvući pouke iz ove pandemije, jer očigledno je da naša zaštita građana koji su u najvećem riziku nije bila dovoljna”, zaključila je ministrica Halengreen.

  • Strah od Rusije – spremni za najgori scenario

    Strah od Rusije – spremni za najgori scenario

    U strahu od Rusije, Švedska se priprema na najgori scenario.

    Na strateški važnom ostrvu Gotlandu na Baltičkom moru ponovo su vojnici.

    Ta zemlja sve intenzivnije razmišlja se o mogućem ulasku u NATO.
    Henrik Helvard upravo završava ručak u udobnom kafe-restoranu na baltičkom ostrvu Gotlandu. Priseća se svog obaveznog vojnog roka koji je služio na tom švedskom ostrvu pre nekoliko decenija. Tu je naučio da se bori protiv “neprijatelja”.

    “Uvek su to bili Rusi”, smeje se.

    “Uperili bismo puške i razgovarali o njima.”

    Uvek je postojao dobar razlog za vojne vežbe u cilju odbrane tog geostrateškog dragulja: jer, ako osvojite Gotland, onda kontrolišete vazdušni prostor i pristup moru sve do Estonije, Letonije, Litvanije i Finske.

    “Rusi” nisu pokušavali da zauzmu Gotland još od početka 19. veka, a i tada je okupacija potrajala nekoliko nedelja.

    Štaviše, nakon okončanja “Hladnog rata”, švedska vlada je procenila da su odnosi sa Moskvom stabilni i potpuno je “razoružala” ostrvo, odnosno povukla svu vojsku sa njega.

    Otada pa do 2005. na Gotlandu nije bilo stalno stacioniranih vojnih jedinica.

    Tri godine kasnije, Rusija je napala Gruziju.

    Niklas Granholm iz švedske Agencije za odbrambena istraživanja (FOI), kaže da je reakcija Zapada tada bila previše mlaka i da nije mogla da posluži kao sredstvo odvraćanja.

    “Zvona za uzbunu jesu se oglasila, ali mi smo ih prigušili i vratili se na spavanje”, kaže Granholm za DW.

    Tek 2016, dve godine nakon što je Moskva ilegalno anektirala Krim, švedska vlada vratila je vojnike i tenkove na Gotland.

    “Situaciju ovde na Gotlandu promenilo je to što je Rusija pokazala da je spremna da upotrebi vojnu silu protiv svojih manjih suseda”, kaže Granholm.

    Ministar odbrane: “Spremni smo da branimo Švedsku”
    Takva procena situacije dodatno se promenila proteklih meseci, nakon što je Rusija počela da gomila vojnike na granici sa Ukrajinom.

    Ruski ratni brodovi izvode vežbe u Baltičkom moru, a švedski ministar odbrane Peter Hultkvist kaže da se napad na njegovu zemlju ne može isključiti.

    “Imate 100.000 vojnika stacioniranih oko Ukrajine i potpun i direktan vojni pristup Rusa u Belorusiji. Imate istorijat (hibridnih) napada na Litvaniju i Poljsku, a tu je i veoma brutalna retorika Kremlja. To utiče na kompletnu bezbednosnu situaciju”, kaže Hultkvist.

    “Ono što sada želimo da uradimo jeste da budemo jasni i kažemo da smo spremni da branimo Švedsku. Zbog toga radimo to što radimo na Gotlandu.”

    Ali ono na čemu Švedska ne radi jeste promena njenog statusa u NATO.

    Ta zemlja ne žuri da se pridruži zapadnom vojnom savezu.

    I ministar Hultkvist se tome protivi i kaže da to nije potrebno s obzirom na to da Stokholm ima dvadesetak sporazuma o odbrambenoj saradnji s drugim zemljama, uključujući i sporazum sa SAD.

    Tu su takođe i bezbednosne garancije unutar Evropske unije i “veoma dobri odnosi” sa susednom Finskom.

    “Pripremili smo se za situaciju u slučaju potrebe za interoperativnim delovanjem, dakle postoje mogućnosti za saradnju s drugim zemljama”, kaže Hultkvist za DW.

    “Ako se nešto dogodi ovde u našem regionu, to će se direktno odraziti na sve zapadne zemlje i NATO, tako da ćemo morati zajednički da se nosimo s takvom situacijom.”

    Dobre komšije nisu dovoljno dobre?

    Međutim, predsednik parlamentarnog Odbora za odbranu Pal Jonson procenjuje da se ne može računati na to da će NATO, zbog sopstvenih interesa, pokrenuti akciju u ime Švedske.

    “Možemo tome da se nadamo, možemo da pretpostavljamo, možemo da želimo da dobijemo podršku NATO, ali ne možemo to sa sigurnošću da znamo sve dok se ne pridružimo tom vojnom savezu”, kaže Jonson za DW.

    “Možemo da sarađujemo po pitanu odbrane, ali to je nešto što je kvalitativno drugačije od saradnje koju imate kada ste članica NATO. To je ključno za Švedsku, jer se bezbednosna situacija u našem okruženju ozbiljno pogoršala tokom poslednjih godina.”

    Kao primer te rastuće pretnje, Jonson navodi povećan broj kibernetičkih napada, dezinformacije, propagandu, ali i direktna strana ulaganja u kritičnu infrastrukturu.

    On veruje da je švedska javnost zbog toga “značajno promenila svoje stavove o zapadnom vojnom savezu u odnosu na vreme od pre nekoliko godina”.

    “Otprilike jedna trećina stanovništva danas podržava članstvo u NATO, jedna trećina je neodlučna, a jedna trećina je protiv”, objašnjava on i dodaje:

    “Stvari rade za nas”.

    Jonson naime lobira kod svojih kolega poslanika kako u švedskom parlamentu obezbedio većinu za ulazak u NATO.

    Dodatne snage švedske vojske stigle su na Gotland sredinom januara

    Niklas Granholm iz švedske Agencija za odbrambena istraživanja veruje čak da bi ruski predsednik Vladimir Putin mogao da povuče neke nagle poteze u Baltičkom moru,

    “Mislim da bismo vrlo brzo mogli da apliciramo za članstvo u NATO, jer bismo tada imali drugačiju polaznu situaciju”, objašnjava Granholm i ocenjuje da bi se “neka vrsta pro-NATO koalicije formirala veoma brzo”.

    Večno pitanje: kako će se sve to okončati?
    Čak ni dugogodišnji posmatrač prilika u Rusiji kakav je Granholm ne želi da nagađa koji su sledeći potezi Kremlja.

    “To je poput one igre iskušavanja ko je hrabriji: dva vozača idu direktno jedan drugom u susret, a pritom jedan od njih, u ovom slučaju Rusija, upravo baca volan kroz prozor. Na žalost, smatram da se krećemo ka nekoj vrsti sudara.”

    Upitan kako bi mogao da izgleda “sudar”, Granholm odgovara:

    “To je nepredvidljivo. A kad jednom krene sukob, sve je moguće. I ne možete da znate kako će sve na kraju završiti.”

    Vraćamo se na Gotland.

    Henrik Helvard je sada u prodavnici nameštaja, oprema svoju novu vikendicu.

    Kaže da nije zabrinut, ali priznaje da je malo manje optimista nego pre šest meseci kada je kupio plac.

    “Nismo navikli da je vojska u Švedskoj ovako vidljiva”.

    Sleže ramenima i dodaje:

    “Strah od Rusa oduvek je bio prisutan, još od kad sam bio dete. Ovo u stvari nije ništa novo.”