VRBAS Media

Oznaka: Sudan

  • Napadnut počasni konzulat Srbije, ima povrijeđenih

    Napadnut počasni konzulat Srbije, ima povrijeđenih

    Ministarstvo spoljnih poslova Srbije potvrdilo je da je napadnuta zgrada počasnog konzulata Srbije u Katrumu.

    Ministarstvo spoljnih poslova je, posredstvom Ambasade Srbije u Kairu, koja na nerezidencijalnoj osnovi pokriva državu Sudan, obaviješteno da je zgrada, u sklopu koje se nalaze i prostorije počasnog konzulata Srbije sa sjedištem u Kartumu, bila predmet oružanog napada i pljačke paramilitarnih snaga Snaga za brzo delovanje (RSA).

    “U napadu su lakše povrijeđeni radnici obezbjeđenja predmetne nepokretnosti”, rečeno je iz MSP.

    Dodaje se da se počasni konzul Srbije u Sudanu, Ahmed Abdel Moneim Abdel Mouti, nije nalazio u objektu u vreme napada.

    “Imajući u vidu oružane sukobe u Sudanu, napad na ovaj objekat je samo jedan u nizu brojnih napada ove vrste pomenutih paramilitarnih snaga na diplomatska predstavništva, među kojima su Katar, Kina, Saudijska Arabija, SAD i druge”, ističe se u saopštenju ministarstva.

  • Lavrov: Sudan ima pravo koristiti usluge plaćenika Wagnera

    Lavrov: Sudan ima pravo koristiti usluge plaćenika Wagnera

    Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov izjavio je danas da Sudan ima pravo koristiti usluge ruske privatne plaćenićke vojne kompanije Wagner.

    Lavrov je na konferenciji za novinare u sjedištu UN-a u New Yorku istaknuo da je “Wagner” privatna kompanija.

    Novinarima je poručio da se prisjete cijele situacije oko Sudana i kako je “Amerikancima prioritet podijeliti tu zemlju”.

    Lavrov je situaciju u toj zemlji opisao kao tragediju.

    Govoreći o odbijanju Washingtona da izda vize ruskim novinarima koji su htjeli pratiti događaje u UN-u, Lavrov je rekao da će Moskva to imati na umu kada SAD nešto bude tražio od Rusije.

    “Što se tiče našeg odgovora, svakako ćemo pamtiti nečasno ponašanje američkog vodstva, odnosno State Departmenta. Koliko znam, ta je odluka donesena u State Departmentu”, rekao je Lavrov.

  • Eksplozije i paljba u glavnom gradu Sudana

    Eksplozije i paljba u glavnom gradu Sudana

    U glavnom gradu Sudana, Kartumu, od jutros neprestano odjekuju eksplozije i čuje se paljba nakon nekoliko dana napetosti između paravojnih snaga i vojske te države.

    Do sukoba dolazi pošto su tenzije između vojske i Snaga za brzu podršku (RSF) eskalirale što je dovelo do odlaganja potpisivanja sporazuma za ponovno pokretanje demokratizacije Sudana.

    Sporazum je trebalo da ponovo pokrene demokratsku tranziciju i vrati Sudan na status kvo prije puča u oktobru 2021. godine.

    RSF je jutros saopštio da je vojska Sudana napala njene snage u jednoj od vojnih baza u Južnom Kartumu, javlja AP.

    U saopštenju se navodi da je vojska napala bazu lakim i teškim oružjem. Vojska je saopštila da borci RSF-a pokušavaju da zauzmu vojni štab.

    “Borci Snaga za brzu podršku napali su nekoliko vojnih kampova u Kartumu i u drugim mjestima širom Sudana”, citirao je AFP brigadnog generala Nabila Abdallaha.

    Izgleda da je najproblematičnije pitanje kako u vladine trupe integrisati Snage za brzu podršku (RSF) koje se uglavnom sastoje od bivših policajaca.

    U pozadini je borba za vlast koja dijeli najviše lidere, generala Burhanea i njegovog zamjenika Mohameda Hamdanea Dagloa, poznatog kao “Hemeti”, šefa FSR-a.

    FSR kojeg čine pripadnici policije Džandžavida, optuženi za zločine tokom dugog i smrtonosnog rata započetog 2003. u Darfuru, na zapadu Sudana, optužen je da je bio umiješan i u suzbijanje pobune protiv diktatora Omara el Bešira krajem 2018. koja je kulminirala njegovim zbacivanjem s vlasti aprila 2019.

  • Burne demonstracije protiv vojnog udara – suzavac i šok bombe

    a stotine hiljada ljudi, koje demonstriraju protiv vojnog udara, u glavnom gradu Sudana Kartumu bačen je jak suzavac, rekao je za Rojters svedok incidenta.

    Ranije tokom dana, sudanske snage bezbednosti, pored suzavca, upotrebile su i šok bombe, kako bi rasterale demonstrante koji su se okupili u prestonici protiv vojnog udara koji je bio 25. oktobra, prenosi Rojters.

    Demonstranti su marširali prema predsedničkoj palati, a okupili su se na manje od kilometra od palate, skandirajući “narod je jači” i “povlačenje je nemoguće”. Rojters u izveštaju navodi da su neki demonstranti utrčali u sporedne ulice kako bi se zaštitili od suzavca.

    Uprkos tome što su snage bezbednosti blokirale mostove u prestonici, demonstranti su uspeli da pređu most koji povezuje grad Omdurman sa centralnim Kartumom, ali su tu dočekani jakim suzavcem, rekli su za Rojters svedoci događaja.

    Demonstracije su planirane i u drugim gradovima širom zemlje.

    Masovni protesti u Sudanu izbili su nakon vojnog udara izvršenog u oktobru, a nastavljeni su i nakon postizanja sporazuma 21. novembra kojim je vojna hunta prihvatila da vrati na položaj civilnog premijera Abdalu Hamdoka, koji je do tada bio u kućnom pritvoru.

    Međutim, dogovor koji je Hamdok postigao s vojnim naišao je na nezadovoljstvo demonstranata koji su ga optužili za izdaju, iako je ranije taj političar predstavljao simbol otpora vojnim vlastima.

    Premijer Abdala Hamdok je u subotu uveče upozorio da se sudanska revolucija suočila sa velikim nazadovanjem i da politička nepopustljivost sa svih strana ugrožava jedinstvo i stabilnost zemlje.

    Bezbednosne snage su zatvorile glavne puteve koji vode do aerodroma i sedišta vojske, a zajedno sa paravojnim snagama raspoređene su oko predsedničke palate.

    Neki od demonstranata su nosili sudanske zastave i fotografije građana koji su ubijeni u demonstracijama u poslednjih nekoliko meseci.

    Navodi se da su ovo devete u nizu demonstracija protiv puča koje su nastavljene i nakon što je vojska 21. novembra vratila premijera Hamdoka, koji je bio u kućnom pritvoru, i oslobodila njega i druge političke zatvorenike.

    Sporazum o vraćanju Hamdoka na vlast nailazi na protivljenje demonstranata, koji su ga ranije videli kao simbol otpora vojnoj vladavini i osudili njegov dogovor sa vojskom kao izdaju, navodi Rojters.

    Civilne stranke koje su organizovale nekoliko masovnih protesta zahtevaju punu civilnu vlast pod sloganom “bez pregovora, bez partnerstva, bez legitimiteta”.

  • Pet osoba poginulo u demonstracijama protiv vojne uprave u Sudanu

    Pet osoba poginulo u demonstracijama protiv vojne uprave u Sudanu

    Pet demonstranata poginulo je danas kada su snage bezbjednosti Sudana pucale na skupu u Kartumu protiv vojne uprave u ovoj zemlji, saopštio je Centralni komitet sudanskih ljekara.

    Desetine hiljada ljudi izašle su na ulice Kartuma da bi se usprotivile odluci vojske da preuzme vlast u zemlji.

    Pripandici snaga bezbjednosti su pucali i ispaljivali suzavac da bi ih rastjerali, izjavili su očevici i ljekari.

    Demonstracije su uslijedile dva dana nakon što je vojni lider Abdel Fatah el Buran objavio formiranje novog vojnog savjeta u kojem nema predstavnika civilne koalicije sa kojom je armija dijelila vlast od 2019. godine.

    Sudanske prodemokratske grupe osudile su ovaj potez i obećale da će nastaviti kampanju za građansku neposlušnost i proteste povodom vojnog udara koji je izvršen 25. oktobra.

    Snage bezbjednosti zatvorile su danas za pješake i vozila mostove između centralnog dijela Kartuma i naselja Omdurman i Sjeverni Kartum. Zatvorene su i ulice na strateškim lokacijama.

  • Demonstranti na ulicama nakon vojnog udara u Sudanu, vojnici pucali na gomilu

    Izvještava se da su najmanje tri osobe poginule, a oko 80 je povrijeđeno nakon što su vojnici pucali na gomilu koja se protivila vojnom preuzimanju vlasti u Sudanu.

    Demonstranti su izašli na ulice nakon što su oružane snage ukinule civilnu vlast, uhapsile političke lidere i proglasile vanredno stanje u ponedjeljak.
    Izvještava se da su trupe išle od kuće do kuće u glavnom gradu Kartumu hapseći lokalne organizatore protesta.

    Državni udar je osuđen širom svijeta, a Sjedinjene Američke Države su zaustavile program pomoći od 700 miliona dolara.


    Vođa puča, general Abdel Fattah Burhan, okrivio je političke sukobe za vojnu akciju.

    Civilne vođe i njihove vojne kolege su u sukobu otkako je prije dvije godine svrgnut dugogodišnji vladar Omar al-Bashir.

    S dolaskom noći u ponedjeljak veliki broj demonstranata bio je na ulicama Kartuma i drugih gradova tražeći povratak civilne vlasti, prenosi BBC.

    Jedan ranjeni demonstrant rekao je novinarima da ga je vojska pogodila u nogu ispred vojnog štaba, dok je drugi muškarac opisao kako je vojska prvo ispaljivala šok bombe, a zatim bojevu municiju.

    “Dvije osobe su umrle, vidio sam ih svojim očima”, rekao je Al-Tayeb Mohamed Ahmed.

    Sudanski ljekarski sindikat i ministarstvo informisanja također su napisali na Facebooku da su se smrtonosne pucnjave dogodile ispred vojnog kompleksa.

    Na slikama iz bolnica u gradu vide se ljudi sa okrvavljenom odećom i raznim povredama.

    Demonstranti su blokirali puteve ciglama i zapaljenim gumama, a učestvuju i mnoge žene koje viču “ne vojnoj vladavini”.
    Gradski aerodrom je zatvoren, a međunarodni letovi obustavljeni. Internet i većina telefonskih linija takođe ne rade.

    Osoblje Centralne banke je navodno stupilo u štrajk, a širom zemlje se navodi da ljekari odbijaju raditi u vojnim bolnicama osim u hitnim slučajevima.

    Sudan je u krhkom sporazumu o podjeli vlasti između civilnih i vojnih lidera otkako je dugogodišnji vladar Omar al-Bashir svrgnut 2019. godine.

    Sporazum je osmišljen tako da usmjeri Sudan ka demokratiji, ali to nije tako lako uzevši u obzir brojne prethodne pokušaje državnog udara, od kojih je posljednji bio prije nešto više od mjesec dana.
    General Abdel Fattah Burhan, koji je bio šef sporazuma o podjeli vlasti, ali sada predvodi najnoviji državni udar, rekao je da je preuzimanje bilo potrebno da bi se “ispravio kurs revolucije” zbog političkih sukoba.

    Rekao je da je Sudan i dalje opredijeljen za prelazak na civilnu vlast, s izborima planiranim za jul 2023., ali demonstranti nisu prihvatili njegovo obrazloženje.

  • U vojnom udaru u Sudanu uhapšeni premijer i ministri

    Naoružani ljudi uhapsili su nekoliko članova sudanske prelazne vlade u svojim domovima, prenosi BBC, u momentima kad politička kriza u zemlji eskalira. Neidentifikovani vojnici su u ponedeljak neposredno prije zore uhapsili najmanje četiri ministra.

    U izvještaju televizije Al Hadath se navodi da im je neimenovani izvor kazao kako je uhapšen civilni premijer Abdallah Hamdok,

    Nejasno je ko je izvršio hapšenja, a vojska nije komentarisala izveštaje.

    Svjedoci su rekli da je internet nedostupan u glavnom gradu Kartumu, dok su se na društvenim mrežama pojavile slike na kojima se vidi kako ljute gomile ljudi pale gume na ulicama.

    Glavne sudanske prodemokratske grupe pozvale su svoje pristalice da se odupru svakom “vojnom udaru”.
    Prijavljena hapšenja dolaze usred rastućih tenzija između vojne i civilne prelazne vlasti.

    Obje strane dijele vlast od svrgavanja predsjednika Omara al-Bashira 2019. godine, ali su tenzije porasle otkako je u septembru osujećen pokušaj državnog udara koji se pripisuje sljedbenicima Bashira.

    Ranije ovog mjeseca, protivnici tranzicije Sudana ka demokratiji izašli su na ulice glavnog grada Kartuma kako bi pozvali vojsku da preuzme kontrolu nad zemljom.

    A u četvrtak, desetine hiljada ljudi demonstrirali su u Kartumu kako bi pokazali solidarnost sa prelaznom vladom.

    Podrška privremenoj vladi je opala posljednjih mjeseci jer je ekonomija zemlje bila u teškom stanju.

  • Prvi put u svijetu na pomolu rat zbog vode

    Prvi put u svijetu na pomolu rat zbog vode

    Sukob Etiopije sa jedne i Egipta i Sudana sa druge strane oko brane “Preporod” na Nilu mogao bi da preraste u prvi svjetski rat za vodu. Komplikovana situacija koja traje od kako je počela izgradnja brane 2012. godine zaoštrila se sa početkom punjenja jezera, a obje strane zveckaju oružjem.
    Brana “Preporod” trebalo bi da bude završena 2023. godine i najveći je ekonomski projekat u Etiopiji, investicija vrijedna 4,7 milijardi dolara.

    Planirano je da, kada bude gotova, proizvodi 15.000 gigavata struje. U Etiopiji se nadaju da će tako postati najveći izvoznik električne energije u Africi. Međutim, Egipat, ali i Sudan, zemlje koje su nizvodno na Nilu od brane, i čiji je opstanak vijekovima vezan uz ovu rijeku, strahuju da će ostati bez vode u periodu akumulacije jezera.

    Napetost traje već dugo, a sada je posebno zaoštrena.

    Prvo je etiopski general Buta Bačata Debele, zadužen za izgradnju brane u ministarstvu odbrane, rekao u televizijskom intervjuu za RT da njegova zemlja “ne želi da rešava pitanje brane sa Egiptom i Sudanom vojnim putem, ali da je spremna i za taj scenario“. Dodao je da bi o pitanju brane trebalo diskutovati preko Afričke unije, ali i da “egipatska strana ne želi da rješava problem kroz dijalog“ i da “odbacuje sve prijedloge“.

    – Mislim da su pregovori najbolje rješenje i oni neće uspjeti da riješe problem vojnim putem. Oni neće pokušati da napadnu branu, ali čak i da to urade, neće moći da riješe problem ili da unište branu, jer nju ne mogu uništiti avioni i oni znaju koliko je čvrsta – rekao je etiopski general, prenosi RTRS.

    Pojasnio je i da je počela druga faza punjenja brane, te da bi poslije toga, ukoliko bi neko srušio branu, “Egipat i Sudan bili zbrisani“.

    Na riječi etiopskog generala odgovorio je egipatski ministar spoljnih poslova Sameh Šukri.

    On je za egipatsku televiziju MBC rekao da su etiopski navodi o vojnom rješavanju, kao i vojnim sposobnostima Egipta, “provokacija“.

    – Mi znamo šta je interes Egipta, a to je pravo na vodu, a znamo i kao da branimo prava egipatskog naroda – rekao je Šukri.

    Egipatski ministar je istakao da njegova zemlja “uvijek pokušava da koristi mirne metode i mehanizme međunarodnih institucija, što ne mijenja činjenicu da smo sposobni i odlučni da odbranimo interes egipatskog naroda“.

    On je optužio Etiopiju da krši međunarodne ugovore kada je u pitanju korišćenje vode iz Nila, kao što su ugovori iz 1929. i 1959. godine, ali i onaj iz 2015, koji predviđa da punjenje jezera počne tek kada se postigne dogovor zainteresovanih strana.

    Egipat je, baš kao i Sudan, podneo zahtjev za održavanje sjednice Savjeta bezbjednosti UN po ovom pitanju.

    Zvaničnici i Egipta i Etiopije više puta su izjavljivali da je pitanje vode iz Nila “pitanje života i smrti“.