VRBAS Media

Oznaka: Srbija

  • Vučić: Trudimo se da odnosi sa Crnom Gorom budu bolji; Milatović: Imenovati ambasadore

    Vučić: Trudimo se da odnosi sa Crnom Gorom budu bolji; Milatović: Imenovati ambasadore

    Predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je danas, poslije sastanka sa predsjednikom Crne Gore Јakovom Milatovićem, da se Srbija trudi da unaprijedi odnose sa Crnom Gorom i da budu neuporedivi bolji nego što su bili.

    Veliko mi je zadovoljstvo što imam priliku da u Beogradu ugostim predsjednika Milatovića u njegovoj prvoj zvaničnoj posjeti Beogradu kao predsjednika Crne Gore – istakao je Vučić u Palati Srbija.

    Istakao je da su jučerašnji i današnji sastanci potvrdili da su jačanje bilateralnih odnosa i što tješnja saradnja od ogromne uzajamne koristi.

    • Naši dobri odnosi su važni zbog građana naših zemalja i građani moraju da osjete tu korist – naveo je Vučić.

    Istakao je da postoji velika trgovinska razmjena između dvije zemlje i da Srbija sa Crnom Gorom, proporcionalno broju stanovnika, ima najveću razmjenu u svijetu.

    • Za nas je Crna Gora izuzetno važan partner ne samo zbog ekonomije i brojeva već i tradicionalne bliskosti i povezanosti naših građana, velikog broja Srba koji žive u Crnoj Gori i obrnuto. I za nas su to veoma važne stvari i zato se trudimo da naše odnose unapredimo da budu neuporedivo bolji nego što su bili – naveo je Vučić.

    Aleksandar Vučić ugostio Јakova Milatovića (foto: TANJUG / ZORAN ŽESTIĆ)
    Aleksandar Vučić ugostio Јakova Milatovića (foto: TANJUG / ZORAN ŽESTIĆ)

    Istakao je da su razgovarali o mnogim pitanjima i konkretnim vidovima saradnje.

    Milatović: Imenovati ambasadore

    Složili smo se da je neophodno imenovanje ambasadora, dobio sam uvjeravanje da će Srbija u tom smeru napraviti korak vrlo brzo, a Crna Gora poslije formiranja Vlade, rekao je predsjednik Crne Gore Јakov Milatović.

    Istakao je da je Srbija Crnoj Gori najveći trgovinski partner, značajna je saradnja u oblasti turizma, a Srbija je i najveći investitor u Crnoj Gori.

    • Sa Srbijom nemamo diplomatski odnos na nivou ambasadora, nemamo granične prelaze. Nikada nije održana sjednica dviju vlada – napomenuo je Milatović.

    Prema njegovim riječima, Crna Gora i Srbija dijele zajednički evropski cilj.

    • Uz puno uvažavanje, kada na neke teme ne mislimo isto bitno je da izgradimo povjerenje – rekao je crnogorski predsjednik.
  • Milatović: Uvjeren sam će politički odnosi Crne Gore i Srbije ići uzlaznom putanjom

    Milatović: Uvjeren sam će politički odnosi Crne Gore i Srbije ići uzlaznom putanjom

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović rekao je u Beogradu da, osim tradicionalnih veza i bliskih odnosa, Crnu Goru i Srbiju trajno povezuju zajednički ciljevi, a to su prije svega regionalna stabilnost i članstvo u EU i izrazio uvjerenje da će politički odnosi dvije zemlje ići uzlaznom putanjom.

    Kada izgradite povjerenje sa susjednim zemljama, tek tada možete postati istinski i održivo uspješni. Posvećenošću ovim ciljevima dajemo dobar zamah proevropskom razvoju zapadnog Balkana – istakao je Milatović.

    Milatović je u obraćanju na svečanom prijemu u Crnogorskoj kući u Beogradu, u okviru prve zvanične posjete Srbiji, rekao da je uvjeren da će politički odnosi Crne Gore i Srbije ići uzlaznom putanjom u predstojećem periodu i da će to biti dobar zamajac za dodatno unapređenje ekonomskih, kulturnih i sveukupnih odnosa.

    Jakov Milatović u posjeti Srbiji FOTO: SRNA
    On je naveo da, nakon Brisela i posjeta Evropskim institucijama i sjedištu Sjevernoatlantske alijanse, dolazi u Beograd u namjeri da da doprinos revitalizaciji političkih odnosa dvije zemlje.

    – Prisustvo predsjednika Vučića na mojoj inauguraciji 20. maja, ministra Dačića na Samitu u okviru Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi koji smo imali u Podgorici 27. juna, i ova moja prva posjeta Beogradu, u tako kratkom periodu, idu u prilog unapređenju odnosa dvije države. Revitalizacija političkih odnosa je važna za unapređenje naših ekonomskih odnosa, što ima za rezultat direktne benefite za privredu i građane – poručio je Milatović.

    On je podsjetio da je Srbija Crnoj Gori ubjedljivo najveći trgovinski partner, sa robnom razmjenom od 764 miliona evra prošle godine, što predstavlja petinu ukupnog prometa roba sa inostranstvom.

    – Srbija je za nas i najveće turističko tržište. U 2022. ostvareno je 435.000 dolazaka turista iz Srbije u Crnu Goru, što je udio od 21 odsto od ukupnog broja dolazaka stranih turista – naveo je Milatović.

    On je dodao da je Srbija prošle godine bila i najveći strani investitor u Crnoj Gori sa 137 miliona evra ili 12 odsto ukupne vrijednosti stranih direktnih investicija, što je u odnosu na 2021. povećanje od 80 odsto.

    – Uprkos ovim podacima, sa Srbijom, koja je naš najznačajniji ekonomski partner, Crna Gora nema odnose na nivou ambasadora i to ne iz tehničkih razloga, već političkih, dvije zemlje nemaju zajedničke granične prelaze kao što imamo sa BiH i sa Albanijom, platni promet predstavlja ozbiljnu poslovnu barijeru, naše mješovite komisije za rješavanje ovih naizgled tehničkih pitanja se ne sastaju godinama, a nikada nije održana zajednička sjednica vlada dvije zemlje – rekao je Milatović.

    On je poručio da su, uprkos svim izazovima, veze između građana i privrede Crne Gore i Srbije ostale jake i da je stoga odgovornost, ali i obaveza na državnicima dvije zemlje da te odnose ne remete, već da ih unapređuju.

    Milatović, koji je danas stigao u zvaničnu dvodnevnu posjetu Srbiji, sutra će se u Beogradu sastati sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, a nakon toga i sa predsjednikom Skupštine Srbije Vladimirom Orlićem.

  • Vučić ugostio Jakova Milatovića na večeri

    Vučić ugostio Jakova Milatovića na večeri

    Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, ugostio je na večeri predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.

    Poželio sam dobrodošlicu predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, uvjeren da otvaramo novo poglavlje u odnosima između naših zemalja i bratskih naroda – napisao je predsjednik u opisu fotografije objavljenoj na instagram profilu “buducnostsrbijeav”.

    Jakov Milatović je na svom Tviter nalogu takođe objavio fotografiju sa predsjednikom Srbije.

    – Neformalna večera i otvoren razgovor o unapređenju odnosa Crne Gore i Srbije sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Jačanje saradnje naših država na političkom i ekonomskom planu važno je i za dobrosusjedske odnose u cijelom regionu – napisao je Milatović.

    Podsjetimo, predsjednik Crne Gore stigao je danas u zvaničnu dvodnevnu posjetu Srbiji, a na aerodromu “Nikola Tesla ” u Beogradu dočekao ga je prvi potpredsjednik Vlade i ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić.

    Kako je najavljeno, Milatović će se sutra, uz ceremonijalni doček ispred Palate Srbije, sastati sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, a nakon toga i sa predsjednikom Narodne skupštine Vladimirom Orlićem, piše Blic.

    Predviđeno je da predsjednik Crne Gore u okviru posjete položi vijenac na Spomenik neznanom junaku na Avali uz vojne počasti, kao i da položi cvijeće ispred Osnovne škole “Vladislav Ribnikar”.

  • Vučić sumirao razgovore sa stranim zvaničnicima

    Vučić sumirao razgovore sa stranim zvaničnicima

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je da borba Srbije na svim diplomatskim frontovima za Kosovo i Metohiju, prestanak nasilja nad Srbima, povratak dijalogu, miran i bezbjedan život srpskog naroda i stabilnost cijelog regiona postaje sve teža i složenija.

    Sumirajući razgovore sa stranim zvaničnicima protekle nedelje, Vučić je naveo da je svima predočio opasnost od daljih bespotrebnih eskalacija i tenzija.

    – Od svih sagovornika tražio sam, prije svega, da sagledaju nepodnošljive prilike u kojima živi srpska zajednica na Kosovu i Metohiji, kao i da se dodatno angažuju na primjeni elementarnih civilizacijskih i pravnih normi, kako bi se zaštitio naš narod koji je izložen svakodnevnom nasilju i pritiscima – napisao je Vučić na Instagramu.

    On je razgovarao sa premijerima Holandije, Luksemburga, Mađarske, Austrije i Albanije, predsjednicima Turske i Francuske, kao i sa potpredsjednikom italijanske vlade.

    – Borba se nastavlja i intenzivira, jer predaja nije opcija – naveo je Vučić.

  • Ambasadoru Hilu neće biti dobro; Istraživanje šta Srbi misle o SAD, a šta o Rusiji

    Ambasadoru Hilu neće biti dobro; Istraživanje šta Srbi misle o SAD, a šta o Rusiji

    Ispitivanje javnog mnjenja koje je za potrebe RT Balkana uradila Nova srpska politička misao pokazalo je da 79 odsto građana Srbije ne podržava uvođenje sankcija Rusiji zbog sukoba u Ukrajini. Takođe, da uprkos kampanja koje vode ambasada SAD u Beogradu i ambasador Kristofer Hil, podrška toj zemlji u Srbiji gotovo da ne postoji.

    Uprkos tome što nam sa evropskih i američkih strana, uz povremene pretnje i ucene, svaki čas poručuju da moramo da se uskladimo sa politikom Evropske unije i Zapada, odnosno uvedemo sankcije Rusiji, apsolutna većina građana Srbije protivi se takvom potezu. Uz to, kao glavni spoljnopolitički oslonac najčešće vide Rusiju i Kinu, potom Evropsku uniju, dok je podrška Sjedinjenim Američkim Državama kao partneru Srbije na nivou ispod statističke greške.

    Istraživanje Nove srpske političke misli (NSPM) obavljeno za potrebe RT Balkana pokazalo je da 79 odsto građana Srbije ne podržava uvođenje sankcija Rusiji zbog rata u Ukrajini, dok takav potez podržava svega 11 odsto njih.

    Takođe, u junskom istraživanju koje je urađeno na reprezentativnom uzorku od 1.100 ispitanika, najviše njih, 36 odsto, kao glavni spoljnopolitički oslonac Srbije i glavnog partnera vidi Rusiju i Kinu. Za njima sledi Evropska unija (24 odsto) i zemlje Balkana (20 odsto).

    Ovakvi rezultati kada je u pitanju mišljenje javnog mnjenja o glavnom spoljnopolitičkim partnerima Srbije i u ranijim istraživanjima je bio veoma sličan, dok je u ovom ispitivanju zabeležen porast kod opcije zemlje Balkana, objašnjava za RT Balkan glavni koordinator istraživanja i glavni urednik Nove srpske političke misli Đorđe Vukadinović.

    Amerikanci kao statistička greška
    „On pokazuje da se region pojavljuje kao neka vrsta naizgled kompromisnog izlaza iz ove geopolitičke slagalice. Svega 1,4 odsto ispitanika opredelilo se za Sjedinjene Američke Države kao strateškog partnera što je ispod statističke greške“, napominje Vukadinović.

    Procenat protivnika uvođenja sankcija Rusiji gotovo je istovetan sa onim koji je dobijen u ispitivanju javnog mnjenja koje je NSPM obavila za potrebe našeg portala u januaru ove godine, ali i sa njihovim ranijim istraživanjima.

    „Uprkos ozbiljnoj, dugotrajnoj i na mahove brutalnoj kampanji pritiska u pravcu sankcija, možda je za oko dva odsto porasla podrška za sankcije, što je prilično neslavan rezultat s obzirom na pritisak, pa i u uložena sredstva“, kaže Vukadinović.

    Zanimljivo je i da, kao i u januarskom ispitivanju, i u ovom junskom apsolutna većina građana Srbije kao glavnog krivca za sukob u Ukrajini vidi – NATO, čak 61 odsto. U odnosu na pre pola godine, smanjio se broj onih koji ne znaju ili nemaju stav o tome ko je krivac, dok su neznatno porasli procenti ispitanika koji kao krivce vide Ukrajinu (13 odsto), odnosno Rusiju (11 odsto).

    „Interesantno je da identičnih 60-ak odsto građana smatra da je glavni krivac Severnoatlantska alijansa. Čak i deo proevropski nastrojenih ispitanika veruje da je NATO glavni krivac za ovaj sukob“, ističe Vukadinović.

    On naglašava da je i ranije postojalo, kao što i sada postoji, značajno prorusko raspoloženje u Srbiji, ali dodaje da je ono u senci anti-NATO raspoloženja.

    „Srbi su nesporno proruski nastrojeni, ali u ovih 61 odsto koji kažu da je glavni krivac za sukob u Ukrajini NATO nisu svi rusofili“, kaže Vukadinović.

    Kako napominje, tri faktora generišu tako čvrst i visok procenat protivljenja sankcijama Moskvi: deo toga je rusofilija, ali možda dominantnije je anti-NATO raspoloženje, dok je treći faktor traumatično iskustvo koje većina građana ove zemlje ima sa sankcijama devedesetih godina prošlog veka.

    „Zbog toga verujem da one i neće biti na dnevnom redu, bez obzira na pritiske koji postoje“, napominje Đorđe Vukadinović.

    Učesnici istraživanja odgovarali su i na pitanja o medijima, koja su pokazala da ogromnoj većini građana Srbije smetaju rijaliti programi, kao i da se protive gašenju ruskih medija u našoj zemlji.

    Tako je 77 odsto njih reklo da podržava inicijativu o zabrani emitovanja rijaliti programa na televizijama sa nacionalnom frekvencijom. Takođe, 84 odsto učesnika istraživanja reklo je da ne bi podržalo eventualno gašenje ruskih medija u Srbiji, praksu koju sprovodi Zapad.

    „Kada pogledate ove rezultate i po pitanju ruskih medija i po pitanju sankcija Rusiji, pa i odgovornosti za sukob u Ukrajini, s obzirom na tako ubedljiv nalaz, nije realno očekivati neku ozbiljniju promenu političkog kursa vlasti. Naravno, znamo da su pritisci veliki, uvek su moguća iznenađenja, postoji i medijski i politički pritisak u tom pravcu, ali su ove brojke i dalje tvrdokorne i ubedljive same za sebe pa je teško verovati da bi se bilo koja vlast odlučila za takvu vrstu hazarda“, ističe Vukadinović.

  • Razgovor Vučića i Makrona: Nužno da Priština prestane obesmišljavati napore usmjerene na deeskalaciju

    Razgovor Vučića i Makrona: Nužno da Priština prestane obesmišljavati napore usmjerene na deeskalaciju

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić predočio je francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu posljedice opasnog razvoja situacije na Kosovu i Metohiji i zamolio ga da uloži dodatni napor kako bi se prištinska strana urazumila i što prije vratila u okvire konkretnih razgovora.

    Vučić je u telefonskom razgovoru sa Makronom istakao da je nužno da Priština prestane da obesmišljava sve napore usmjerene na deeskalaciju situacije.

    – Sada već neskriveno nasilje upereno protiv Srba na Kosovu i Metohiji, sve očiglednije udaljava svaku mogućnost civilizovanog razgovora i pristupa rješavanju otvorenih pitanja. Naglasio sam da Srbija ostaje privržena dijalogu i očuvanju mira, iako je srpska zajednica na Kosovu i Metohiji jedina etnička grupa u Evropi koja je izložena konstantnom nasilju – istakao je Vučić na Instagramu.

    On je zahvalio Makronu za spremnost da sasluša Beograd, kao i odlučnost da se dodatno angažuje kako bi bila razriješena izuzetno složena i nadasve opasna situacija na Kosovu i Metohiji.

  • Eskobar o rješenju za Kosovo

    Eskobar o rješenju za Kosovo

    Specijalni američki izaslanik za zapadni Balkan Gabrijel Eskobar izjavio je da je najbolje rješenje za izlazak iz krize na KiM to da Beograd i Priština prihvate plan u tri tačke koji je predstavila Evropska unija.

    Imamo pozitivne naznake da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić spreman da to prihvati, ali premijera (privremenih prištinskih institucija Aljbina) Kurtija treba još malo nagovarati, rekao je Eskobar novinarima u Zagrebu, pred dolazak na Dubrovnik forum.

    Na pitanje šta će biti posljedice ako Beograd i Priština ne ispune zahtjeve međunarodne zajednice za deeskalaciju situacije na sjeveru pokrajine, Eskobar je odgovorio da će time obje strane izgubiti brojne prilike.

    – Posljedice nisu kaznene mjere, nego su to propuštene prilike koje će obje zemlje izgubiti ako odbace prijedlog za izlazak iz krize – rekao je Eskobar, dodajući da za Prištinu to znači udaljavanje od bliskih međunarodnih i partnera u regionu, a za Beograd odmicanje od ulaska u EU, navodi Jutarnji list.

    Naše partnerstvo s Kosovom je partnerstvo s narodom Kosova, a ne s jednom strankom ili političkom figurom. Naša predanost Kforu i ulaganje u budućnost Kosova ostaje i dalje snažno – zaključio je Eskobar.

    On je takođe rekao da je “evropski plan” dobar i da ne “podilazi nijednoj strani”, prenosi Hina.

    Tenzije na sjeveru KiM počele su 26. maja, kada je Priština nasilno, uz pomoć pripadnika tzv. specijalne kosovske policije, u zgrade opština na sjeveru KiM uvela nove albanske gradonačelnike izabrane na izborima koje su Srbi bojkotovali zbog nepoštovanja Briselskih sporazuma od strane Prištine, upada tzv. specijalne kosovske policije na sjever pokrajine i stalnih protivpravnih hapšenja Srba.

  • Vučić: Niko normalan se ne raduje sukobima

    Vučić: Niko normalan se ne raduje sukobima

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsednik Vlade Albanije Edi Rama su se nakon sastanka obrratili medijima i odgovarali na pitanja novinara.

    Rama se nalazi u poseti regionu u okviru priprema za Berlinski proces kojim će Tirana predsedavati u oktobru.

    “Poželeo sam dobrodošlicu predsedniku vlade Albanije, Ediju Rami. Mislim da smo posle decenije ćutanja u odnosima Srbije i Albanije, rekao bih Srba i Albanaca, upravo nas dvojica počeli da menjamo loše političko nasleđe i mislim da smo u prethodnim godinama konkretno rezultatima pokazali da naši narodi mogu da idu napred i da sarađuju”, rekao je Vučić i dodao:

    “Ako pogledate samo brojeve i nivo trgovinske razmene u periodu 2019 do kraja 2020. godine videćete koliko je značajno uvećana ta saradnja naših zemalja, i uvoz i izvoz i iz jedne i iz druge zemlje. Poklapa se sa Otvorenim Balkanom ali i sa boljim političkim odnosima”.

    Predsednik Vučić je rekao da je sa Ramom razgovarao i o svim regionalnim pitanjima kao i o Berlisnkom procesu i pozdravio angažovanje Albanije i lični doprinos Edija Rame.

    “Mi smo uvek podržavali aktivnosti oko ovog vema korisnog regionalnog formata i smatramo da će doprineti saradnji, unapređenju procesa pomirenja i prevazilaženju nasleđenih problema iz prošlosti”, rekao je Vučić.

    “Doprinećemo realizaciji planova za regionalno tržište, kao što je to uradila i Narodna skupština. Znamo da će Rama uložiti energiju za predstojeći period. Što se tiče Otvorenog Balkana, mi smo zajedno sa Albanijom pokrenuli inicijativu i ona je donela koristi za sve naše građane. Ona može da doprinese boljem standardu svih naših građana. Imaćemo i dalje sastanke na ovu temu, i znate da pripremo Vinsku Viziju i naravno pričali smo o regionalnim pitanjima i našim pogledima na KiM, ali ne mislim da bi bilo ni fer ni krektno da to učinim u Raminom prisustvu, to ćemo ostaviti za nas, naše zemlje i dalji tok”, izjavio je Vučić.

    Predsednik je rekao da će Srbija nastavljati da razvija jake i prijateljske odnose sa Albanijom.

    Obraćanje Edija Rame
    “Obzirom da premijerka nije bila prisutna, svakako sam imao priliku da opsežno razgovaramo na teme poput Berlinskog procesa i smatram da bismo mogli da napravimo novi plan kako bi EK mogla da sastavi novi finansijski plan kako bi naše zemlje bile u jedinstvenom ekonomskom tržištu. Razgovaramo i o drugim aspektima. Stekli mso naviku da otvoreno razmenjujemo mišljenja i nekada se ne slažemo sa istim, ali moramo da radimo u korist mira. Da bismo sarađivali trebaju nam trenuci poput ovog. Zbog situacije na KiM ne iznosimo svoja mišljenja kako ne bismo na uticali na situaciju”, rekao je Rama.

    Pitanja novinara
    Mohamed Velik sa Top Čanela pitao je da li je nakon sastanka Edi Rama umirio brige oko Kosova da bi moglo postati novi “Donbas”, a predsednika Vučića da li postoje ikakve šanse da se Srbija vrati dijalogu sa premijerom Kurtijem.

    “Ponoviću ono što sam izjavio, jedini put napred nije put da se pojačaju tenzije već put dijaloga i dogovora koji se tzasniva na francusko-nemačkom planu. Ne želim da ovde ponavljam što sam rekao u Prištini, ali niko ne treba da potceni rizik kada ćemo se naći u situaciji koju ne smemo da dozvolimo da se desi, a koja može biti slična Donbasu, a koja bi učinila nemogućim da vratimo situaciju na staro, iako je danas nju moguće kontrolisati. Mora doći do zajedničko stanovišta”, rekao je Rama.

    “Svi u Srbiji se nadaju da će Đoković osvojiti Vimbldon iako ne znate da li će se to desiti. Niko normalan ne može da se raduje sukobima i nisam slučajno rekao niko normalan. Reč je o simultanom povlačenju gradonačelnika, sve ostalo Srbija je sve ispunila. Mi želimo mir, ma koliko teško to bilo. Znam da i u Tirani i Prištini uvek će postojati neko ko će u Srbiji videti krivca. Neću vam govoriti sa kojom veličinom problema se susrećemo. Što se tiče viđenja sa Aljbinom Kurtijem, nikada mi nije bio problem da sa njim razgovaram. Sa svakim sam se trudio da razgovaram. Pitate me kad ću ga videti, a ne znate kad će ga videti i ovi što su bliži”, izjavio je Vučić.

    Dragana Biberović sa RTS-a pitala je predsednika Aleksandra Vučića o Raminom predlogu nacrta statuta za ZSO i rekla da je Priština tvrdila da takav predlog sadrži previše autonomije za Srbe, što je Rama demantovao, i da li je bilo reči o tome tokom sastanka. Ramu je pitala o SB UN, i da li će Albanija glasati za uvrstavanje u dnevni red ukoliko do toga dođe.

    “Razgovarali smo o situaciji na KiM, nisam video predlog Edija Rame. Moram vas uputiti na Briselski sporazum, ZSO mora biti zasnovano na onome što je potpisano i prihvaćeno. Stavite u statut principe i to je to, Srbi su prihvatili sve ostalo, čak i civilnu zaštitu. Suština je u tome da ZSO mora da bude formirana. Nisam video nikakav predlog” rekao je Vučić.

    “S obzirom da ste vi pomenuli predlog, pinoviću da predlog nacrta statuta jeste doprinos koji sam ja dao i koji je pozitivan po sadržaju i nije nešto što bi strane nužno prihvatile i to nije nijedna strana razmatrala i ja se izvinjavam što neko ne želi da shvati i razume da je ovo bio doprinos u ime Albanije i za njih to nema vrednost. Ljudi tzv. Kosova govore u svoje ime. Ono što je na papiru predato je Makronu i Šolcu, ali i Mišelu. Na njima je da ga pročitaju. Smatram da insistiranje na tome da se ostane u opštinskim zgradama, prave prepreku miru i to je greška. Kada je reč o SB UN, mi jesmo članice kao i NATO, mi nismo ni supersila niti imamo kapacitet da se tako ponašamo, ali imamo sreće da smo u odnosu sa supersilama. Želim da budem upoznat sa ovom idejom, ali ne znam šta predsednik misli kada kaže da sSB mora da se bavi pitanjem severa KiM, ali stav SB je u stavu država u njenom sastavu. Brine me da tenzije ne poremete naš kompas i o njima se moraju pozabaviti svi”, izjavio je Rama.

    “Jedino srpski upravljački tim mora da se bavi i predstavi nacrt statuta, nikakvi frnacuski i nemački lideri”, rekao je Vučić.

    “Oni su kumovi frnacusko-nemačkog plana, a ne statuta, jer je to njihov plan, nije Srbija izradila taj plan. To je doprinos usmeren na pozitivan proces, ali mislim da ukoliko strane budu zainteresovane, moći će da ga prihvate”, dodao je Rama, na šta je Vučić odgovorio:

    “Kod nas se kumovi ne zovu oni koji vam nameću mišenje”.

  • Sastali se Vučić i Rama

    Sastali se Vučić i Rama

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se večeras u Beogradu sa predsednikom Vlade Albanije Edijem Ramom.

    Sastanak se održava u Vili Mir, a u 20.00 sati predviđeno je obraćanje Vučića i Rame medijima.

    Albanski premijer posetio je ranije danas Sarajevo i Podgoricu, a juče je boravio u Skoplju i Prištini.

    Rama se nalazi u poseti regionu u okviru priprema za Berlinski proces kojim će Tirana predsedavati u oktobru.

  • Nehamer ugostio Vučića i Orbana: Uspjeli smanjiti rast broja migranata u Evropi

    Nehamer ugostio Vučića i Orbana: Uspjeli smanjiti rast broja migranata u Evropi

    Karl Nehamer, austrijski kancelar, koji je u Beču ugostio Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije, i Viktora Orbana, premijera Mađarske, gdje je na sastanku o borbi protiv ilegalnih migracija zaključeno da su tri zemlje uspjele da zakoče rastući trend broja ilegalnih migranata u Evropi.

    On je zahvalio Srbiji ističući da je uvođenje viznog režima zemljama poput Indije i Tunisa dovelo do toga da je broj migranata u Austriji značajno opao.

    “Zahvaljujem policijskim službama u svim zemljama, uspjeli smo da uhapsimo prošle godine 700 krijumčara ljudi. Mađarska policija je uspjela, u saradnji sa Austrijom, da uhapsi 100 krijumčara. Imamo isto tako na granici u Srbiji, policijsku saradnju s Mađarskom”, rekao je Nehamer.

    Kako je naveo, tri zemlje su saveznice kada se radi o borbi protiv neregularne migracije.

    “Ali, želim da kažem da je to borba i protiv organizovanog kriminala i krijumčarenja. Sistem azila EU ne funkcioniše i zato je bitno da bilateralno dobro sarađujemo”, naveo je Nehamer.

    Orban je rekao da bi bez Srbije i Mađarske, Austrija, Njemačka, Nizozemska… imale stotine hiljada migranata više nego danas.

    “Mi štitimo Evropu od migracionog pritiska. Na spoljašnjim granicama EU zastavljeno je 330.000 migranata, a 270.000 na srpskomađarskoj granici”, kazao je Orban.

    Dodao je da niko ne smije da stupi na teritoriju Mađarske prije nego što se sprovede postupak o azilu.

    Vučić je rekao da je zadovoljan što je, dobrim dijelom, ono o čemu je razgovarano sprovedeno u djelo.

    “Dovoljno je da pogledate austrijske brojeve, ima za 18 odsto manje tražilaca azila nego prethodne godine. Mi smo spremni da nastavimo da radimo dalje i posebno prema granici sa Severnom Makedonijom. Dogovorili smo konkretne akcije i važno je što se potpisuje trilateralni memorandum i verujem da ćemo ovo pitanje uspeti da držimo pod kontrolom”, rekao je Vučić.