VRBAS Media

Oznaka: Srbija

  • Vučić poručio da analizira komentar Denisa Bećirovića

    Vučić poručio da analizira komentar Denisa Bećirovića

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić komentariše izjavu Bošnjačkog člana Predsjedništva BiH da sve Bošnjačke snage treba okupiti pod zastavu BiH.

    Želimo da u miru i slozi živimo sa Bošnjacima, i u Srbiji i svugdje u svijetu, ali ću spremiti detaljan odgovor na više pitanja na koja je Bećirović odgovore sam davao i sa tim ću temeljno upoznati našu javnost, rekao je.

    Dodao je da će pun odgovor i analizu na taj komentar dati sutra veče ili u petak.

    Istakao je da Srbija ne želi da prijeti ikome, za razliku od onih koji indirektno ili posredno prijete Srbiji.

  • Milanović: Što se mene tiče, Srbija je dobrodošla u EU

    Milanović: Što se mene tiče, Srbija je dobrodošla u EU

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, koji prisustvuje NATO Samitu u Viljnusu, izjavio je da je Srbija, što se njega tiče, dobrodošla u EU.

    “Srbi moraju da odluče gdje su, što se mene tiče, dobrodošli su, ali moraju da odluče gdje su”, rekao je Milanović u izjavi novinarima nakon prvog dana samita.

    Primjećujući mnoge kontradiktornosti, Milanović je rekao da je na samitu govorio o situaciji na Kosovu i Metohiji o, kako je naveo, napadu na Kfor i potrebi da se prizna “kosovska nezavisnost”.

    “Pozivamo Ukrajinu u članstvo u NATO, a među nama ima još onih koji ne žele da priznaju postojanje Kosova”, naveo je Milanović.

    Kaže da je govorio i o situaciji u Bosni i Hercegovini koju je, pojašnjava ocijenio boljom nego što je bila, ali nezadovoljavajućom.

    “To nas se sve tiče, to je dio sigurnosnog okruženja u kojem Alijansa djeluje”, rekao je hrvatski predsjednik.

    Govoreći o još nekim kontradiktornostima kada je riječ o pristupanju nekih zemalja EU, Milanović je rekao: “S druge strane, s nama u NATO-u ravnopravno sjede čelnici Albanije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore koji su već godinama dobro došli u najdemokratskiji i najdelikatniji vojni savez na svijetu, a u pregovorima za EU se drže negdje tamo… nigdje. To je čak diskriminacija, to je jedno neodrživo protivrečje”, rekao je šef hrvatske države.

    Upitao je šta te zemlje rade u NATO, ako ne ispunjavaju neke druge vrijednosti.

    On je negirao da Hrvatsku na samitu predstavljaju dvije delegacije i istakao da su u Viljnusu bitni jedino šefovi delegacija, jer oni jedini govore.

    O odlučivanju na NATO samitu, Milanović je rekao da se odluke donose bez znanja Hrvatske i da to, kako je kazao, javnost mora da zna zbog mogućih posljedica, prenosi b92.

    “Ovdje se donose odluke koje imaju strahovito duboko, tektonsko značenje i Hrvatska u tome učestvuje. Niko od nas, pa ni ja, ni Plenković, ni ministar nismo učestvovali u onim bitnim stvarima o kojima saznajemo u posljednjem trenutku”, rekao je Milanović.

    Dodao je da to nije kritika upućena NATO, ali da, kako kaže, u vremenima kao što je današnje, a koje je “grozno i opasno i neke stvari ne želimo da vidimo, to naši ljudi moraju da znaju”.

    Rekao je i da “EU pati od strahovitog manjka demokratičnosti” i kao primjer naveo premijera Mađarske Orbana.

    “Orban će govoriti iz perspektive mađarskog premijera. Nekom se ne sviđa, ali on brani svoje interese, a interesi su Mađari u Ukrajini koji se masovno mobilizuju”, naveo je Milanović.

    Što se tiče Ukrajine i NATO, rekao je da je Ukrajini obećano članstvo u NATO-u “uz 50.000 uslova”.

    “To je jedno obećanje uz 50.000 uslova, što sigurno neće zadovoljiti Ukrajince, ali to je takva odluka, mi tu ne možemo ništa da promijenimo”, rekao je Milanović i dodao da su se članice Alijanse složile da je budućnost Ukrajine u savezu, ali da Kijevu nije uručena pozivnica niti je dat vremenski rok za njeno pristupanje NATO.

  • Oglasio se Vučić o američkim sankcijama Vulinu

    Oglasio se Vučić o američkim sankcijama Vulinu

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas da sankcije Aleksandru Vulinu nisu uvedene zbog kriminala nego zbog njegovog odnosa prema Ruskoj federaciji.

    Odgovarajući na pitanja novinara da prokomentariše to što je Ministarstvo finansija SAD uveo sankcije direktoru Bezbjednosno-informativne agencije (BIA), kazao je da nije primijetio da je kokain pronađen u Vulinom kabinetu nego u Bijeloj kući.

    “Smatram da je važno da se sprovede istraga. Vulinu nisu uvedene sankcije zbog bilo kakvog kriminala već zbog odnosa sa Ruskom federacijom”, kazao je predsjednik Srbije i dodao da će sutra detaljno govoriti o njemu, prenosi Telegraf.

  • Fon der Lajen: Postoji jasan plan za deeskalaciju situacije na KiM

    Fon der Lajen: Postoji jasan plan za deeskalaciju situacije na KiM

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je za Tanjug da postoji veoma jasan i posvećen plan za deeskalaciju situacije na Kosovu i Metohiji – mapa puta na kojoj su obje strane radile ranije ove godine.

    “Pozivam obje strane na deeskalaciju i pridržavanje mape puta. To je apsolutno ključno kako bismo krenuli napred na miran način”, rekla je predsjednica EK na pitanje kako komentarišete situaciju na sjeveru Kosova i Metohije i da li će se EU snažnije angažovati i uticati na premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija da prihvati plan EU o deeskalaciji situacije i povlačenju specijalnih jedinica, prenosi Tanjug.

    Fon der Lajen je uoči drugog dana NATO samita u Viljnusu istakla da je jasno je da i Beograd i Priština moraju da poštuju onu što je dogovoreno u Ohridu.

  • Amerika uvela sankcije Aleksandru Vulinu

    Amerika uvela sankcije Aleksandru Vulinu

    Sjedinjenje Američke Države (SAD) su upravo uvele sankcije Aleksandru Vulinu, direktoru Bezbjednosne informativne agencije Srbije (BIA).

    Sankcije su mu uvedene u sklopu paketa sankcija za zapadni Balkan.

    Obzirom da je ova objava došla u sklopu sankcija Rusiji, može se pretpostaviti da se radi o mjeri zbog njegovih stavova u vezi s Rusijom.

    Američka agencija za kontrolu strane imovine, koja djeluje pri Ministarstvu finansija SAD, uvela je sankcije Aleksandru Vulinu, direktoru Bezbednosno informativne agencije (BIA) Srbije zbog kako je navedeno, korumpiranog djelovanja u sopstvenu korist i olakšavanja ruskog malignog uticaja u Srbiji i regionu.

    “Trezor SAD neće oklijevati da cilja na aktere koji zloupotrebljavaju svoje položaje za ličnu korist, istovremeno potkopavajući efektivnu i demokratsku vladavinu na zapadnom Balkanu”, rekao je podsekretar Trezora za terorizam i finansijsku obavještajnu službu Brajan Nelson.

    U obrazloženju odluke je navedeno da je Vulin umiješan u transnacionalni organizovani kriminal, ilegalne operacije narkotika i zloupotrebu javne funkcije. “Vulin je zadržao obostrano koristan odnos sa srpskim trgovcem oružjem Slobodanom Tešićem koji je sankcionisan od strane SAD, pomažući da se Tešićeve ilegalne pošiljke oružja slobodno kreću preko granica Srbije”, navedeno je u odluci.

    Dodaju da su Vulinovi postupci unaprijedili korupciju u institucijama vlasti u Srbiji.

    “Ova djela uključuju korištenje njegovog ovlaštenja za ličnu korist, uključujući umiješanost u lanac trgovine drogom. Iskoristio je svoje javne pozicije da podrži Rusiju, olakšavajući ruske zlonamjerne aktivnosti koje degradiraju sigurnost i stabilnost zapadnog Balkana pružajući Rusiji platformu za daljnji uticaj u regionu”, navedeno je.

    Inače, SAD su prije nekoliko mjeseci obavijestile Vladu Srbije da prekidaju razmjenu informacija s BIA, a pretpostavljalo se da je to zbog toga što se na čelu te institucije nalazi Vulin, koji je bliski saradnik predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

  • Stoltenberg: U stalnom sam kontaktu sa Vučićem

    Stoltenberg: U stalnom sam kontaktu sa Vučićem

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je danas u Viljnusu da je u stalnom kontaktu sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, kao i da je spreman da se sa njim sastane.

    On je to rekao pred početak samita NATO, na pitanje Tanjuga da li će se sastati sa Vučićem, zatim zašto KFOR dozvoljava prisustvo specijalnih jedinica iz Prištine uprkos protivljenju Srba i šta tu može da se uradi.

    “Pratimo situaciju na sjeveru Kosova. Pozivamo obje strane na deeskalaciju i da ne preduzimaju akcije koje bi dovele do pogoršanja situacije i povećale napetosti u regionu”, rekao je Stoltenberg.

    On je dodao da je KFOR povećao svoje prisustvo na Kosovu sa nekoliko hiljada dodatnih vojnika, kako bi se, rekao je, spriječili “nestabilnost i nasilje” od prethodnih nekoliko nedjelja.

  • Milatović: Crna Gora je zabrinuta zbog situacije na sjeveru KiM

    Milatović: Crna Gora je zabrinuta zbog situacije na sjeveru KiM

    Predsjednik Crne Gore Јakov Milatović izjavio je danas da je Crna Gora zabrinuta zbog situacije na sjeveru Kosova i Metohije.

    On je uoči početka samita NATO, na pitanje Tanjuga rekao i da ta zemlja podržava plan EU za deeskalaciju i dijalog Beograda i Prištine u skladu sa platformom, koju je predstavila EU.

    “To sam rekao i predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću. Nadam se da će uskoro doći do smirivanja situacije. Crna Gora igra konstruktivnu ulogu na Zapadnom Balkanu”, rekao je on.

  • Više od 190 žrtava kasetnih bombi u Srbiji obesmišljavaju tvrdnje Kijeva

    Više od 190 žrtava kasetnih bombi u Srbiji obesmišljavaju tvrdnje Kijeva

    Odluku od 7. jula da isporuči kasetne bombe Ukrajini američka administracija opravdala je obećanjem Kijeva da ih neće koristiti na civilnim područjima, pišu Novosti.

    Koliko je ovo obećanje, kao i samo opravdanje besmisleno, pokazuje slučaj Niša, tokom NATO agresije, u maju 1999. godine.

    Tada su kasetne bombe, usmjerene na tamošnji aerodrom, završile u centru grada, na pijaci i u baštama, i ubile 16 civila, među kojima i trudnicu u poodmakloj trudnoći, dok je 18 ljudi ranjeno.

    Da je kasetna bomba izuzetno opasno oružje, prije svega za civile pokazuju sva područja na koja su bačene i na kojima čak i poslije četvrt vijeka, kao na primjer kod nas, ili poslije pola vijeka, kao u Vijetnamu, i dalje ubijaju muškarce, žene, djecu.

    U pitanju je oružje koje se raspada u vazduhu i oslobađa više “bombica” na širokom području. Dizajnirane su tako da detoniraju pri udaru o tlo, ali kod mnogih do toga ne dođe odmah.

    Prema podacima Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, u nekim nedavnim sukobima čak i do 40 odsto bombi nije eksplodiralo.

    • Iako se u vojnim školama uči da osam do 14 odsto ostane neeksplodirano, procenat može da bude mnogo veći i to predstavlja najveću opasnost po civile – kaže za Novosti Slađan Vučković, penzionisani podoficir i nosilac ordena za hrabrost, koji je u aprilu 1999, na Kopaoniku ostao bez obje ruke kada je eksplodirala kasetna bomba.

    On se sada bavi promocijom zabrane kasetne municije.

    • Ako su kasetne bombe bačene na kameniti teren, eksplodiraće ih više, a ukoliko su bačene na zemlju, procenat eksplozije je manji. U Vijetnamu su bačene tokom rata, sedamdesetih godina prošlog vijeka, a prije neku godinu, kad sam tamo bio na konferenciji, jedna je ubila čovjeka. Dakle, ni poslije pola vijeka nisu očišćeni Vijetnam, Laos, Kambodža – priča Vučković, dodajući da je, bez obzira na to šta tvrde velike sile, u pitanju neprecizno i neselektivno oružje koje ne bira ni pol, ni godište, ni vjeroispijovest, ni nacionalnost – ubija sve.

    Takođe, primjećuje da to nije odbrambeno sredstvo jer ih nijedna zemlja ne koristi na svojoj, već uvijek na tuđoj teritoriji.

    Bojan Glamočlija, direktor Centra za razminiranje Srbije, kaže da je u Srbiji od devedesetih do danas očišćeno 14.028.603 kvadratna metra teritorije od neeksplodiranih kasetnih bombi, a ostalo je još 610.137 za čišćenje.

    Zabilježeno je 3.175 pronalazaka, odnosno lokacija sa bombama.

    • Kada su u pitanju civilne površine, očišćena su područja Kopaonika, Sjenice, Tutina i Niša, a ostali su Ponikve i Bujanovac. Iako nismo potpisnici Konvencije iz Osla, ipak smo uspjeli da dobijemo značajnu pomoć za uklanjanje ovih bombi. U posljednje četiri godine naročito su značajne donacije SAD i Јužne Koreje, na čemu smo im zahvalni – kaže Glamočlija.

    Tokom godina veliku pomoć pružili su i Rusi, a humanitarni program za razminiranje u Srbiji pokrenut je 2008. godine, pošto su rusko Ministarstvo za vanredne situacije i MUP Srbije potpisali sporazum.

    Od tada je, najprije ruski, a zatim rusko-srpski tim, očistio od eksplozivnih naprava oko 6,1 miliona kvadratnih metara terena.

    Kako je objavljeno 2018. godine, otkriveno je i uništeno ukupno 13.160 neeksplodiranih mina.

    Prema podacima Norveške narodne pomoći, u nesrećama od kasetnih bombi kod nas evidentirana je 191 žrtva. Poginula je 31 osoba, a ranjeno 160. Najveći broj stradavanja desio se u vrijeme djelovanja NATO avijacije, 1999. godine.

    Pomoć žrtvama poslije dvije decenije

    • Prvi put poslije 20 godina, prošle godine uspjeli smo preko Centra za razminiranje da obezbijedimo međunarodne donacije za pomoć žrtvama mina. Išli su na rehabilitaciju, zamijenili su proteze… Izvještaje podnosimo Ujedinjenim nacijama i očekujemo da bismo ubuduće od njih mogli da dobijemo pomoć – kaže Bojan Glamočlija.

    Tokom ovih djelovanja smrtno je stradalo 26 ljudi, a teže ili lakše ranjeno 151, navode u Centru. Od završetka djelovanja NATO snaga, pa do novembra 2008. godine, stradalo je još 14 ljudi, od čega pet smrtno, dok je ranjeno devet, među kojima su pirotehničari, poljoprivrednici, djeca i slučajni prolaznik.

    Od tada do danas, prema podacima Centra, desili su se akcidenti četiri deminera tokom čišćenja površina zagađenih kasetnom municijom – troje je povrijeđeno, a jedan poginuo.

    Kada ih pronađu, kako kažu u Centru za razminiranje, demineri ne smiju da ih pomeraju. Svaka mora da bude uništena baš na mjestu pronalaska, pa makar i u oluku, kao što je bio slučaj sa niškom Ćele-kulom, ili baštom u naselju Duvanište.

    Najveći problem sa kasetnim bombama, prema mišljenju vojnog analitičara Aleksandra Radića, jeste činjenica da su veoma male, da se nikad ne može precizno znati gdje su pale, niti gdje su na kraju završile.

    Kako naglašava, može ih pomjeriti i vjetar i kiša, odnosno bujica.

    • One se neće aktivirati dok na njih ne naiđu kola, poljoprivrednik sa mašinom, ili dok ih djeca ne uzmu u ruke, što se sve dešavalo. Nikada ne možete biti sasvim sigurni gdje je bačena, kao što nikad ne znate pouzdano da li ste neki teren sasvim raščistili. Problem je u nesrazmjernom riziku po stanovništvo. – kaže Radić, i dodaje da u praksi zataje, odnosno ne eksplodiraju odmah, u mnogo većem statističkom uzorku nego što se o tome priča.
  • Prištinski medij otkrio Lajčakov plan u tri tačke za deeskalaciju situacije na sjeveru Kosova

    Prištinski medij otkrio Lajčakov plan u tri tačke za deeskalaciju situacije na sjeveru Kosova

    Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak pripremio je plan za sprovođenje tri tačke koje vode ka deeskalacije situacije na sjeveru Kosova.

    Prema planu, ako sve bude kako treba, mjere protiv Kosova biće ukinute. Prvi korak trebalo bi da preduzme Kosovo, a tiče se povlačenja policije iz zgrada u četiri opštine na sjeveru, dok bi gradonačelnici trebalo privremeno da obavljaju dužnosti van opštinskih zgrada.

    Srpski protesti da prestanu istovremeno sa odlaskom kosovske policije sa severa KiM
    Ono što je na Srbiji da uradi jeste da obezbijedi da demonstranti napuste opštinske zgrade istovremeno sa odlaskom kosovske policije.

    Lajčak je ranije u toku dana saopštio da je u Bratislavi sa zamjenikom kosovskog premijera i šefom kosovskog pregovaračkog tima Besnikom Bisljimijem dogovorio prve korake ka deeskalaciji situacije na sjeveru Kosova

    Bisljimi je naveo da su se na tom sastanku dogovorili o neophodnim koracima da se obezbijedi efikasnu deeskalacija i to, kako je istakao, kako je predviđeno zakonom fokusirajući se na normalizaciju i sprovođenje vladavine prava, piše Kosovo Onlajn.

  • Novi napad na Srbe

    Novi napad na Srbe

    Kuća povratničke porodice Jozić u selu Verić kod Istoka zapaljena je prethodne noći, što pokazuje da se Srbi suočavaju sa organizovanim nastojanjima ekstremista da se povratak raseljenih što je moguće više oteža ili spriječi, saopšteno je iz Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju.

    Podsjetivši da je ta praksa najprisutnija u Metohiji, gdje je srpski narod bio prinuđen na najmasovnije iseljavanje, iz Kancelarije ukazuju da su sve češći napadi posljedica nesposobnosti i dobre volje Prištine da spriječi ovakve događaje i stvori uslove za suživot na Kosovu i Metohiji.

    – I međunarodna zajednica, kao odgovorna strana na Kosovu i Metohiji, dužna je da konačno uloži ozbiljnije napore kako bi se obuzdala brutalna kampanja sprečavanja raseljenih da se vrate na svoja ognjišta – istakli su u Kancelariji.

    Iz Kancelarije navode da ćutanje i odsustvo odlučne reakcije znači mirenje sa posljedicama tragičnog etničkog čišćenja u južnoj srpskoj pokrajini i podršku šovinističkim političkim konceptima kojima ne smije biti mjesta na tlu savremene Evrope.