Oznaka: Srbija

“Klintonisti” imaju plan za Srbiju?

Politikolog Aleksandar Pavić komentarišući izveštaj stručnjaka o situaciji na Balkanu, kaže da je reč o već “poznatom stavu Vašingtona”.

On je za Sputnjik ocenio da “klintonisti” iz Vašingtona ne umeju da izađu iz matrice devedesetih godina i iznova pokušavaju da reše “kvadraturu kruga”. Njima je cilj bio i ostao da otcepe KiM od Srbije i da istisnu ruski i kineski uticaj sa ovog prostora.

On je, podsetimo, govorio o izveštaju pod nazivom “Od krize do približavanja – strategija za borbu protiv nestabilnosti na Balkanu na njenom izvoru”, koji su predstavili prestižna američka akademska institucija Vilson centar i Škola naprednih međunarodnih studija vašingtonskog Univerziteta Džon Hopkins. Izveštaj, kako se navodi, nudi strategiju za preokret kako situacije vezane za “uznemirujuće pogoršanje stanja na Balkanu”, tako i za “rastući ruski i kineski uticaj u tom regionu”.

U dokumentu čiji su autori stručnjaci iz više zemalja precizirano je, između ostalog, da bi “priznanje nezavisnosti Kosova četiri članice NATO koje to još nisu učinile (Španija, Slovačka, Rumunija i Grčka), doprinelo transformaciji dijaloga”, kao i čitavog regiona, “uključujući Bosnu i Hercegovinu”. Takođe, navodi se da bi i “napredovanje Kosova ka članstvu u NATO” doprinelo smanjenju broja država čije je priznanje potrebno.

Prema Pavićevim rečima, ovaj izveštaj je slika i prilika Vašingtona u kojem ima previše takozvanih tink-tenkova i dokonih analitičara koji moraju na neki način da opravdaju svoje apanaže. Međutim, primećuje on, njihove ideje o navodnoj stabilizaciji Balkana su na liniji stare “klintonističke” politike iz devedesetih godina prošlog veka, pa u tom smislu ne predstavljaju ništa novo.

“Klintonistima” je odavno jasno da je najbolje da sve druge države ubede da priznaju nezavisno Kosovo, pa ta politika “ubeđivanja” četiri članice NATO pakta koje to nisu učinile nije ništa novo. Američka diplomatija to radi sve vreme, ali je problem u tome što oni ne znaju kako da te svoje snove pretoče u stvarnost, pa sada imamo tu “podgrejanu klintonističku politiku” predstavljenu u malo drugačijem pakovanju, odnosno u pakovanju ne ubeđivanja, već “približavanja stavova”, ukazuje politikolog.

Kako kaže, to je nešto što slušamo od vašingtonskih krugova od devedesetih godina do danas, sa malim odmorom koji je nastupio u periodu Trampovog predsedničkog mandata.

Na pitanje kako tumačiti deo izveštaja u kome je kao potencijalno uspešna metoda navedeno “identifikovanje i sprovođenje postupaka koji ne predstavljaju priznanje nezavisnosti, ali umanjuju uticaj Srbije i predstavljaju znak Beogradu i Prištini o mogućoj promeni stavova država koje ne priznaju Kosovo”, Pavić kaže da mu to liči na predloge za nastavak vođenja propagandnog rata protiv Srbije i njenih saveznika, medijsko spinovanje i proizvodnju virtuelne realnosti u čemu su, primećuje, oni majstori.

“To bi, na primer, podrazumevalo pogrešno interpretiranje nekih izjava zvaničnika tih država, ili navođenje navodnih izjava neimenovanih izvora o mogućnosti da bi te države mogle priznati lažnu državu Kosovo. Međutim, i to je već rađeno, jer smo mi do sada više puta imali nagoveštaje navodnih neimenovanih izvora da će Grčka promeniti svoje mišljenje i stav, pa se to do sada nije desilo. Ovo je dakle, deo tog arsenala plasiranja dezinformacija ili poluinformacija da bi se stvorio privid da te države samo što nisu priznale južnu srpsku pokrajinu”, objašnjava Pavić.

Navodi izveštaja američkih instituta o ulozi i važnosti otvaranja puta Kosovu ka NATO, za politikologa takođe nisu iznenađenje jer, kako kaže, Amerikanci misle da mogu sve što je u skladu sa njihovim interesima.

“Oni su pokazali da su potpuno spremni da gaze međunarodno pravo kad god im ono ne odgovara. NATO ima princip da ne prima u članstvo države koje imaju nerešene teritorijalne sporove, pa iako bi u ovom slučaju možda i mogli da naprave izuzetak, treba imati na umu da bi to iziskivalo da Španija, Slovačka, Rumunija i Grčka glasaju za prijem Kosova u NATO. Takav potez ne deluje realno jer bi te države onda same sebi „skočile u usta“ i uništile sopstvenu politiku prema Srbiji i KiM”, ukazuje Pavić.

U tom smislu, navodi on, mnogo je veća verovatnoća da će SAD ići na to da postepeno podstiču integraciju Albanije sa takozvanim Kosovom, bez faktičkog priznanja.

“Oni već idu na to da se Albanija, koja je članica NATO, na jedan neformalan način proširi na Kosovo i Metohiju. To se već uveliko radi, ali dok ne slome otpor ove četiri države koje ne priznaju Kosovo, ne može doći do prijema ove lažne države u NATO pakt”, kategoričan je Pavić.

Takođe, primećuje, ovakvi navodi pokazuju i koliko je Kosovo važno u geopolitičkoj borbi Sjedinjenih Država protiv Rusije i Kine, pa je za očekivati da će Amerika nastaviti da vodi ovako tvrdu politiku protiv Srbije i njenih interesa, ne samo na prostoru Kosova i Metohije, već i u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.

“Zapad će uvek pokušavati da zaobiđe Savet bezbednosti UN, kad god im je to u interesu. Međutim, oni ne mogu da zaobiđu SB UN u pogledu prijema neke države u Ujedinjene nacije, a dobro znaju da su Kina i Rusija nepremostive prepreke za prijem Kosova u UN”, zaključuje Aleksandar Pavić za Sputnjik.

19 Januara, 2022
Vučić sa Erdoganom o situciji u BiH

Predsjednik Srbije Aleksadnar Vučić prenio je da je sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom razgovarao o situaciji u Bosni i Hercegovini i kompletnoj situaciji u regionu, kao i značaju infrastrukturnog povezivanja između Srbije i BiH.

Na pitanje da li je bilo riječi o napetoj situaciji u BiH i o incidentu u Priboju, Vučić je rekao da su razgovarali o svemu:

“Razgovarali smo o svemu, i o Priboju i o svemu drugom. O komplikovanoj situaciji u regionu, tome kakvi su stavovi Srbije, kakvi Turske, i šta znači poštovanje Dejtonskog sporazuma – od poštovanja integriteta BiH, ali i integriteta Republike Srpske u okviru BiH”, rekao je Vučić.

Prenio je da je on govorio o tome da je za Srbiju važno da se infrastrukturno povežujemo, da se grade autoputevi, ističući da očekuje da u oktobru bude završeno 19 kilometara autoputa od Kuzmima do Sremske Rače.

“Gotovo 80 odsto je završen most, da ne idemo onom ćuprijom kao do skora… To je blizu kraja, i za godinu i po dana imaćemo autoput do BiH i RS”, rekao je Vučić i dodao da poslije toga ostaje da se izgradi autoput do Bijeljine.

Prenio je da se razgovaralo i o izgradnji autoputa Požega-Kotroman, odnosno do Višegrada, koji bi dalje trebalo graditi do Sarajeva.

“Rekao sam da je besmisleno da mi gradimo, ako niko neće da gradi Višegrad, jer samo tako ima smisao, a do tada nema. Nadam se da će vlasti u BiH, ma koje, jer ne mogu da ulazim u to, to uraditi. Time bismo povezali Rašku sa Beogradom, Sarajevom, ali i Sofiju i Istanbul sa Sarajevom i Beogradom. Verujem da zajedno možemo to da uradimo, nije problem u nama”, rekao je Vučić.

Dodao je da je sa Erdoganom razgovarao o svemu, pa i o zajedničkom djelovanju po pojedinim pitanjima u međunarodnim organizacijama.

Ergogan: Zajedničkim djelovanjem prevazići krizu u BiH
Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan poslije današnjeg sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem poručio je da je potrebno djelovati zajednički sa međunarodnom zajednicom kako bi se prevazišla kriza u BiH.

“Podrška Srbije teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH važna je za mir i stabilnost cijelog regiona. Imperativ je da se sve strane uzdrže od koraka koji bi doprinijeli ugrožavanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH i da se ponašaju odgovorno. Turska će preduzeti sve da se smanje napetosti na Balkanu”, rekao je Erdogan.

On je naglasio da je na sastanku snažno i odlučno potvrđen značaj mira i stabilnosti na Balkanu, prenose beogradski mediji.

Govoreći o odnosima Turske i Srbije, Erdogan je ocijenio da su oni na “savršenom, odličnom nivou”.

On je istakao da je prošla godina bila izuzetna za odnose dvije zemlje budući da je Turska otvorila generalni konzulat u Novom Pazaru, dodajući da se nada da će ove godine biti otvoren i turski konzulat u Nišu.

18 Januara, 2022
Erdoan dočekao Vučića uz najviše državničke počasti

Predsjednik Republike Turkiye Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) je, uz najviše državničke počasti, primio je utorak u Ankari predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, javlja Anadolu Agency (AA).

Svečani prijem upriličen je na platou ispred Predsjedničke palate u Ankari, a počeo je intoniranjem himni dvije zemlje. Vučić je potom turske gardiste pozdravio turskim pozdravom “merhaba asker” (pozdrav vojnici).

Nakon zajedničke fotografije ispred Predsjedničke palate, uslijedio je sastanak Erdoana i Vučića, nakon kojega će dvojica lidera prisustvovati sastanku Vijeća za saradnju na visokom nivou između Turkiye i Srbije.

Nakon sastanka biće upriličeno i potpisivanje sporazuma, potom zajednička konferencija za novinare, a nakon toga i večera u čast srbijanskog predsjednika Vučića.

Dočeku ispred palate prisustvovali su ministar vanjskih poslova Turkiye Mevlut Čavušoglu (Cavusoglu), ministar trezora i finansija Nuredin Nebati (Nureddin), ministar poljoprivrede i šumarstva Bekir Pakdemirli, ministar transporta i infrastrukture Adil Karaismailoglu, glasnogovornik Ureda predsjednika Turkiye Ibrahim Kalin, šef Ureda za komunikacije Fahretin Altun te guverner Ankare Vasip Šahin.

18 Januara, 2022
Vulin o migrantskoj krizi “Srbija neće biti parking za migrante”

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin rekao je danas da Srbija neće biti parking za migrante te naveo da je prošle godine u Srbiji sprovedeno 11 akcija u kojima su 2.244 migranta premještena u prihvatne centre.

Migrantska kriza nije nešto što je izazvala Srbija i naša zemlja je neće ni riješiti, ali na našoj teritoriji migranti će morati da se ponašaju u skladu sa zakonom ove zemlje – istakao je Vulin.

On je naglasio da je Srbija jedna od rijetkih zemalja Evrope, koja se prema migrantima ponaša humano, poštujući njihova ljudska prava i dostojanstvo.

– Ali, isto tako nećemo dozvoliti da migranti vrše krivična djela prema našim građanima i da remete njihov svakodnevni život – poručio je Vulin.

18 Januara, 2022
Brnabić: Rio Tinto uskoro neće biti u Srbiji

Predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da Rio Tinto za nekoliko nedjelja neće biti u Srbiji.

“Meni je važno šta žele ljudi u Srbiji. Uskoro će isteći dozvole izdate Rio Tintu, mi ćemo ukinuti prostorni plan u koji je unet projekat ‘Jadar’ i to je to”, rekla je premijerka gostujući na TV Prva.

Ona je istakla da je Rio Tinto naslijeđeni projekat i da aktuelna vlast nema ništa s tim.

“Mi smo nasledili Rio Tinto, jer su ih doveli 2003, a 2004. im dali dozvolu za istražne radove i od tada oni rade u selima u okoline Loznice.

Oni koji danas protestuju, maltretiraju ljude i blokiraju auto-puteve i granične prelaze su isti ti koji su Rio Tinto doveli i dali im dozvolu za istražne radove, a zatim i proširivali opseg teritorije na kojoj mogu da vrše ispitivanja”, rekla je premijerka.

Ona je navela da je bivša vlast 2006. izmijenila Zakon o rudarstvu na takav način da su uveli kontinuitet, odnosno da onaj ko je dobio pravo da istrražuje ima ekskluzivno pravo na eksploataciju.

“Pre toga to nije bilo tako. Država bi raspisivala tender, tako da bi pravo na eksploataciju dala onima od koje država ima najviše koristi”, objasnila je premijerka.

Pored toga, ona je kao jedan od ključnih dokumenata navela i Sporazum o zaštiti međusobnih ulaganja koji je Srbija potpisala s Velikom Britanijom 2002, a koji je stupio na snagu dvije godine kasnije.

“Taj sporazum je šala, jer Velika Britanija nema ulaganja u Srbiju sem Rio Tinta, a Srbija nema nikakva ulaganja u Velikoj Britaniji”, ocijenila je predsjednica Vlade.

Ona je dodala da je kao posljednji veliki dokument, vezan za Rio Tinto, bivša vlast donijela 2012, kada je Ministarstvo za zaštitu životne sredine dalo dozvolu Rio Tintu za bušenja velikog prečnika.

“Jedini dokument koji je aktuelna vlast potpisala sa Rio Tintom je Memorandum o razumevanju, potpisan 2017, koji je neobavezujućeg karaktera. Prema njemu, Rio Tinto je obavezan da radi u Srbiji uz poštovanje svih važećih svetskih standarda u poštovanju zaštite životne sredine. Pored toga, memorandum je napravljen tako da najviše koristi od eksploatacije litijuma ima lokalna zajednica, pa Srbija, a nijedan gram litijuma ne može da se izveze van Srbije”, poručila je Brnabić.

Ona je naglasila da je laž da je memorandum o razumijevanju ključni za Rio Tinto i da ga je ona objavila, da svako može da ga pročita i da u njemu nema ništa sporno.

Brnabić je rekla da je u februaru 2020. bila u selima u okolini Loznice gdje je bila planirana eksploatacija litijuma i da su mještani bili oduševljeni projektom kao i da su jedva čekali da krene, a da je zatim šest mjeseci kasnije uslijedio preokret.

Brnabić kaže da država nema ništa sa eksproprijacijom zemlje u okolini Loznice, a da su protesti protiv Rio Tinta čisto politički, s ciljem da se, kako je rekla, ruši Aleksandar Vučić.

Ona je dodao da su se mnogi koji protestuju uznemirili kada je prvi put najavila da će Rio Tinto otići iz Srbije.

“Nemam nikakav stav prema Rio Tintu. Niti smo ih mi doveli, niti smo im dali istražna prava, niti smo menjali zakon u korist Rio Tinta. Ako Rio Tinto odluči da tuži državu Srbiju, mi ćemo se boriti na sudu”, istakla je Brnabić.

18 Januara, 2022
Bivši šef srbijanske krim policije: U potrazi za Matejem Perišem postoje dvije ključne stvari

Penzionisani policijski pukovnik Mile Novaković iz Beograda 30 godina radio je u MUP-u i bio je na čelu Uprave krim policije. Kaže da je slučaj nestanka Mateja Periša jedan od najtežih koje je pratio.

Novaković je vodio policijsku operativnu grupu “Poskok” koja je 2000. godine uhapsila pripadnike Zemunskog klana, bio je i jedan od operativaca u policijskoj akciji “Sablja” 2003.

“Slučaj ne pratim aktivno jer nemam sve podatke kao dok sam bio policijski rukovoditelj. Ne znam što bih vam rekao osim da moramo čekati”, rekao je Novaković za Slobodnu Dalmaciju.

Dodao je da “ne treba ocu Mateja Periša nikakva detektivska agencija niti neki privatni advokati da ubrzaju ili saznaju istinu jer se na slučaju nestanka njegovog sina radi svim snagama i sredstvima i cilj je države Srbije da se potraga uspješno okonča”.

“Neću griješiti dušu, ja ne znam što su sve moji kolege utvrdili niti želim naknadno soliti pamet, ali ključ rješenja ovog misterija su Periševi kontakti u Beogradu te njegovi prijatelji s kojima je došao i ovdje boravio”, smatra Novaković, prenose 24sata.hr.

Naglasio je da je najlakše reći “Matej je bio drogiran”, ali zar onda ne bi bili drogirani i oni koji su s njim bili tu večer za istim stolom?

“A opet, njegovo trčanje nije ciljano, nego besciljno i moguće je da je bio drogiran, čak i vrlo izvjesno. Da netko na ovu beogradsku hladnoću iziđe u kratkoj majici, da trči naprijed pa se vraća, to meni nije uobičajeno ponašanje. Mi do danas ne znamo čime je ono uvjetovano. Je li se on išao s nekim naći jer je imao dogovor, je li išao nešto kupiti pa se onda namjeravao vratiti u noćni klub, to još nije rasvijetljeno. Možda se spuštao stepenicama prema rijeci Savi kako bi nekoga pričekao da dođe gliserom ili nekim drugim plovilom po njega ili da on nekoga dočeka ili nešto preuzme. Ne znam, stvarno. Volio bih da to znaju moje kolege i siguran sam da to utvrđuju. A zašto to ide toliko sporo, teško mi je reći”, rekao je Novaković.

Kaže kako je teško reći zašto potraga ide sporo i da misli da je nestanak trebao biti ranije prijavljen. Jedna Matejeva prijateljica danas je razgovarala s policijom, a ona je također bila u Beogradu kad i Matej.

“Ona je jutros bila na razgovoru u policiji, to vam mogu potvrditi. Ali nema govora o tome kako joj je oduzeta putovnica. Trebala bi iz Beograda za Split krenuti večeras ili sutra jer trenutno ima nekih problema s autom. Cijelo sam vrijeme s njom u kontaktu. Savjetovao sam joj da podnese tužbu protiv svih medija koji pišu da joj je oduzeta putovnica”, rekao je otac Matejeve prijateljice.

Komentirao je i noć kada je Matej nestao.

“Moja kćerka ni u jednom trenutku nije bila s tim momkom ni u kakvom kontaktu. Poslao joj je tu večer poruku na Instagram u kojoj je napisao ‘Di si!’. Ali ona s njim nije uspostavila komunikaciju”, rekao je otac djevojke, prenose 24sata.hr.

18 Januara, 2022
Skraćen karantin za kovid pozitivne osobe u Srbiji

Vlada Srbije usvojila je danas odluku Kriznog štaba o skraćenju karantina za kovid pozitivne osobe.

Prema usvojenoj uredbi, osobe zaržene virusom korona, a koje nemaju simptome ili težina bolesti ne zahtijeva liječenje u bolničkim uslovima boraviće u kućnoj izolaciji u trajanju od sedam dana.

Kako je objašnjeno, takve osobe se nakon tog perioda javljaju na pregled kod ljekara u domu zdravlja ili kovid ambulanti, a izolacija se prekida bez novog testiranja, prenose beogradski mediji.

Ako lice zaraženo virusom korona ima teži oblik, biće u izolaciji od 14 dana, a stanje imunodeficijencije utvrđuje ljekar primarne zdravstvene zaštite.

Za zaposlene u zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne zaštite važi pravilo da se testiraju PSR testom nakon kućne izolacije u trajanju od sedam dana i vraćaju se na posao ukoliko je taj test koji je uzorkovan sedmog dana kućne izolacije negativan.

U slučaju pozitivnog rezultata PCR testa, ostaju u izolaciji do desetog dana kada se izolacija prekida bez testiranja.

“Novosti” saznaju da, čak i ako je PCR test negativan, poslije kontakta sa zaraženom osobom karantin mora da traje pet dana.

Od karantina su izuzeti oni koji su vakcinisani drugom i trećom dozom prije najviše 210 dana od posljednje doze, kao i oni koji imaju dokaz o preležanom kovidu izdat prije minimin 14, a ne stariji od 210 dana.

Vlada Srbije donijela je odluku o smanjenju cijene PCR testa sa 9.000 na 6.000 dinara, a antigenskog sa 3.500 na 1.800 dinara.

18 Januara, 2022
Prvi put: Srbija emituje obveznice za namirivanje duga

Država Srbija je prvi put emitovala obveznice kojima će se građanima namirivati dug po osnovu obeštećenja za oduzetu imovinu.

To je objavilo Ministarstvo finansija.

Ukupan iznos obeštećenja oduzete imovine za emisije obveznica koje se emituju u 2022. godini, utvrđen je na osnovu Rešenja o obeštećenju, koje je donela Agencija za restituciju, a postala su pravnosnažna u periodu od 1. jula 2020. do 30. juna 2021. godine, je 69,45 miliona evra i biće isplaćen emitovanjem obveznica ročnosti pet, deset i dvanaest godina.

Obeštećenje po osnovu emitovanih obveznica isplaćivaće se od 14. januara 2023. godine jednom godišnje, sve do dospeća obveznice, zavisno od njene ročnosti.

“Korisnicima obeštećenja, po rešenjima Agencije za restituciju koja su postala pravnosnažna do 30. juna 2021. godine, a koji su dostavili dokumentaciju o otvorenim računima, obveznice su upisane na vlasnički račun kod Centralnog registra, depoa i kliringa hartija od vrednosti, tako da stanje i raspored obveznica po serijama odgovarajuće emisije, mogu da dobiju preko člana (ovlašćene banke ili investicionog društva), koji je otvorio navedeni račun kod Centralnog registra HOV”, navodi se u saopštenju.

Korisnicima obeštećenja, koji nisu dostavili dokumentaciju o otvorenim računima, obveznice su upisane na privremeni račun kod Centralnog registra, pa je neophodno da u što kraćem roku otvore odgovarajuće račune preko člana CRHoV, preuzmu i popune Obrazac sa sajta Agencije za restituciju i dostave tražene podatke, kako bi bili isplaćeni.

Ministarstvo finansija Srbije će 31. marta 2022. godine isplatiti bivšim vlasnicima akontaciju u novcu, na osnovu rešenja o obeštećenju koja su postala pravnosnažna do 30. juna 2021. godine, u iznosu od 10 odsto od utvrđenog iznosa obeštećenja po svim osnovama bivšeg vlasnika..

Obveznice glase na ime i prenosive su, a isplaćuju se u evrima. Zakonom je predviđeno da su promet i posedovanje ovih obveznica oslobođeni svake vrste poreza.

Zakonom o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju predviđen je postupak vraćanja oduzete imovine i obeštećenja za oduzetu imovinu, koja je na teritoriji Srbije primenom propisa o agrarnoj reformi, nacionalizaciji, sekvestraciji, kao i drugih propisa, na osnovu akata o podržavljenju, posle 9. marta 1945. godine oduzeta od građana i određenih pravnih lica i prenesena u opštenarodnu, državnu, društvenu ili zadružnu svojinu

Zakon se primenjuje i na vraćanje imovine čije je oduzimanje posledica Holokausta na teritoriji Srbije.

Tim propisom je predviđeno da se imovina vraća u naturalnom obliku ili se daje obeštećenje u vidu državnih obveznica i u novcu.

17 Januara, 2022
Hrvatska optužila Srbiju: “Krađa”

Hrvatski institut za jezik i jezikoslovlje (IHJJ) oštro je kritikovao zvanični Beograda da, kako tvrde, prisvaja dubrovačku književnost.

Kako navode, zakonskim rešenjima Beograda dodatno je, kako tvrde, učinjen “agresivan korak” posezanja za hrvatskom kulturnom baštinom.

Institut reaguje na nedavno usvojeni Zakon o kulturnom nasleđu, u kojem se navodi da “izdanja dubrovačke književnosti, pripadaju i srpskoj i hrvatskoj kulturi, zaključno sa 1867. godinom”.

U saopštenju, koje prenosi Hina, tvrdi se da je i “dosadašnja srpska kulturna i politička javnost često iskazivala želju i potrebu za prisvajanjem hrvatskoga kulturnog dobra”.

Navode da su motivi za usvajanje ovakvog zakona “najverovatnije politički”, pa i na, kako kažu, “priznavanje” da je dubrovačka književnost “i hrvatska”, a ne samo srpska “kako se donedavno govorilo u srpskim kulturnim krugovima”.

Institut smatra, kako navode, “prozirnim i krajnje neprimerenim takav perfidan čin jer su dubrovačka književnost i dubrovačka kultura bili i ostaće isključivo hrvatski, kao jedan od bisera hrvatske hilljadugodišnje kulturne baštine”.

Uz podsećanje da je, kako navode, srpska politika nedavno proglasila posebnim bunjevački jezik, da se, kažu, u Srbiji smatra da je “hrvatski jezik samo jedan od naziva za srpski”, iz ovog instituta kažu da je “ovo treći nastavak takve promašene politike”.

“Smatramo da je reč o jednako sramnom i nedobrosusedskom, a u konačnici kulturno-jezičko neodrživom činu koji zaslužuje krajnju osudu”, naveli su iz IHJJ.

Institut smatra da vezivanje Srbije za hrvatsku kulturu i njeno prisvajanje dolazi otuda što, kako navode, garantuje “nekakvu evropsku kulturu i nasleđe koje inače ne bi imali”…

Hina prenosi i reagovanje ministarke za kulturu i medije Nine Obuljen Koržinek, koja je pomenuti zakon nazvala “skandaloznim”, Srbiju pozvala da odustane od posezanja za “hrvatskim teritorijama i kulturnom baštinom” i najavila da će reagovati preko Ministarstva spoljnih poslova.

17 Januara, 2022
Dačić o referendumu: Izlaznost od oko 30 odsto je sasvim dobar rezultat

Predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić rekao je da je izlaznost na referendumu od oko 30 odsto “sasvim dobar rezultat” i da je jučerašnje glasanje održano u demokratskoj atmosferi.Dačić je za RTS rekao da je zadovoljan time što su građani Srbije na jučerašnjem referendumu potvrdili odluku parlamenta o ustavnim promenama.

Svi smo govorili o potrebi promjene Ustava, svi znamo da ta tema ne spada u vrh interesovanja građana, da ima ljudi koji su politički aktivni ali da nisu imali dovoljno razumijevanja koliko je referendum važan, naročito kad se tome doda to da je postojalo i plasiranje dezinformacija da je to diktat od strane EU, a i u članstvu SNS i SPS je bilo ljudi alergičnih na takvu vrstu pritisaka – naveo je Dačić.

Kada je riječ o izlaznosti, on smatra da je izlaznost od oko 30 odsto “sasvim dobar rezultat”.

– Ako poredimo sa rezultatima sličnih izjašnjavanja u svetu, to su neke cifre koje govore o zainteresovanim građanima – rekao je Dačić.

Podsjetio je da je jedan od segmenata dogovora sa opozicijom bio i u vezi sa referendumom jer je predloženo više od 16.000 kontrolora sprovođenja glasanja. Naveo je da je rok za prigovore na nepravilnosti 48 sati.

– Mislim da je ovo prva vlast koja je razvlastila samu sebe – rekao je Dačić i istakao da će ustavne promjene stupiti na snagu dan poslije objavljivanja zvaničnih rezultata glasanja.

Prema njegovim riječima, stručnjaci koji su radili na promjeni Ustava ozbiljno su shvatili posao i veoma će odgovorno raditi i na drugoj fazi, odnosno izmjenama zakona koji treba da isprate ustavne promjene.

Ključni zakoni u toj oblasti, poput zakona o sudijama i zakona o Visokom savjetu sudstva, biće usklađeni sa Ustavom u roku od godinu dana.

Govoreći o predstojećim aktivnostima parlamenta, Dačić je rekao da će poslije proglašenja Ustava i ustavnog zakona uslijediti raspuštanje Skupštine radi raspisivanja izbora za 3. april.

17 Januara, 2022