Oznaka: Srbija

  • Vučić o situaciju u Ukrajini i međunarodnom pravu

    Vučić o situaciju u Ukrajini i međunarodnom pravu

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je danas da je došlo do potpunog razaranja međunarodnog prva i naglasio da je Srbija jedna od rijetkih zemalja koja se drži međunarodnog prava.

    Zavladala je politika prava jačeg, naglasio je on danas u Monaku obraćajući se novinara nakon susreta sa knezom Albertom II, uz poruku da treba da se sačuva Srbija od bilo kakvog stradanja i da se narodu Srbije obezbijedi pristojan život.

    Vučić je, na pitanje koliko je važna posjeta Monaku, imajući u vidu politički uticaj kneza Alberta II, da čovjek. uvijek mora imati širu sliku.

    – Da li ćemo dobiti jedan avion ili krompir više ovom posjetom, nećemo, ali Srbija će biti bolje prihvaćena i shvaćena u svijetu. Kada vide da imamo dobre odnose sa takvim ličnostima onda drugi bolje pristupaju prema našoj zemlji. Veoma je važno da ljudi razumiju stavove Srbije, koja se striktno drži javno pravnih normi – rekao je on.

    Vučić je konstatovao da je Srbija jedna od rijetkih koja se drži međunarodnog prava.

    – Sada su zapadu puna usta poštovanja međunarodnog prava, a kada ih pitate za Kosovo, oni kažu kao sprečavali su genocid, a kada pitate koji genocid, kažu sprečavali su humanitarnu katastrofu jer su ljudi bježali sa Kosova. Kakva humanitarna katastrofa, kada je Kosovo mjesec dana poslije Kumanovskog sporazuma imali više stanovnika nego prije? – zapitao je on.

    Vučić je kazao da nema odgovora ni na jedno ovo pitanje. Prenio je da mu je predsednik Francuske Emanuel Makron rekao ranije da je gotovo sve u pravu, ali da je politička realnost drugačija.

    – To da mi smo mali a neki drugi veliki mogu da prihvatim kao argument, ali da prihvatam da ste u pravu u to me ne možete ubijediti – poručio je on.

    Rekao je da je zavladala politika prava jačeg.

    – Mi kao mali treba da se prikrijemo ispod kamena, da svi znaju da su naši principi stvarni, a ne po potrebi, i da sačuvamo svoju zemlju od bilo kakvog stradanja, a našem narodu obezbijedimo pristojan život – zaključio je on.

  • Dačić: Evropa je postala politički patrljak, a nama bi da govori šta treba da radimo

    Dačić: Evropa je postala politički patrljak, a nama bi da govori šta treba da radimo

    „Zabrinuti smo zbog delikatne situacije i razvojem situacije u Ukrajini. Sigurno je da će Srbija biti pod ogromnim pritiskom i ako se situacija dodatno zaoštri tražiće od nas da se izjasnimo i da izaberemo stranu“, rekao je predsjednik srpske Skupštine Ivica Dačić.
    On je naglasio da Srbija ima dobre odnose sa Rusijom i da ćemo sigurno ćemo biti pod dodatnim pritiskom.

    „Ako dođe do zaoštravanja i preduzimanja sankcija ili vojnih mjera moguće je da će doći do izjašnjavanja. U tom slučaju Srbija treba da gleda svoje interese, ne smijemo da narušimo odnose sa Rusijom zbog svojih interesa. S druge strane ne smijemo da narušimo i odnose sa Ukrajinom sa kojom imamo dobre odnose. Apelujemo i na jedne i druge da nađu zajednički jezik, a što se tiče Srbije mi sigurno nećemo krvaviti ruke u tom ratu“, rekao je Dačić gostujući u Ćirilici na TV Hepi.

    Dačić je naglasio da svi imaju svoje geopolitičke ciljeve i da na svjetskoj pozornici sve veći uticaj ima Kina, a sve manji Evropa.

    „Evropa kao politički faktor ne postoji i dozvolila je sebi da bude patrljak. I zato ne mogu sada nama da govore šta treba da radimo. Oni ni Kurtiju ne mogu da izvuku uši, a ne nešto drugo“, rekao je Dačić.

    „Ako Ukrajina bude gledala interes svog naroda, onda će se sačuvati mir. Ako bude gledala tuđi interes doći će do rata. I biće teško ostati neopredijeljen“, naglasio je, prenosi “Sputnik”.

    Dačić je istakao da ne treba da se istrčavamo i da treba sačekati razvoj situacije i razmišljati samo o interesu Srbije.
    „Zar treba da stanemo na stranu nekog ko će napasti Rusiju, a 90 odsto srpskog naroda je na strani Rusije“, upitao je Dačić.

  • Bajden potpisao izvršnu naredbu o sankcijama Moskvi

    Bajden potpisao izvršnu naredbu o sankcijama Moskvi

    Predsjednik SAD DŽozef Bajden potpisao je izvršnu naredbu da se američkim državljanima zabrani trgovina i ulaganje u dvije samoproglašene republike u Donbasu, na istoku Ukrajine, nakon što je Rusija priznala njihovu nezavisnost, saopštila je Bijela kuća.

    Među mjerama je zabrana Amerikancima da vrše nova ulaganja u Ukrajini gdje god da se nalaze, kao i direktan ili indirektan uvoz bilo kakve robe, usluga ili tehnologije iz Donjecke i Luganske Narodne Republike.

    U odvojenom saopštenju navodi se da će SAD danas predstaviti nove sankcije Rusiji, te da Vašington radi na tome sa saveznicima i partnerima, javio je Rojters.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin naredio je juče da se razmjeste ruske snage u dvije samoproglašene republike u Donbasu, nakon što je potpisao ukaz o priznavanju njihove nezavisnosti, što je dovelo do ubrzavanja krize za koju Zapad strahuje da bi mogla da izazove veliki rat.

    Potez ruskog predsjednika osudilo je nekoliko zapadnih zemalja.

    Inače, američki predsjednik Džozef Bajden osudio je danas odluku ruskog predsjednika Vladimira Putina da prizna nezavisnost dvije samoproglašene republike na istoku Ukrajine, dok je razgovarao sa svjetskim liderima.

    Kako se navodi u saopštenju Bijele kuće, Bajden je tokom razgovora sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim snažno osudio odluku Putina da prizna nezavisnost samoproglašene Donjecke Narodne Republike (DNR) i Luganske Narodne Republike (LNR).

    U odvojenom saopštenju se dodaje da je Bajden razgovarao sa predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Olafom Šolcom o tome kako da nastave sa koordinisanjem odgovora na naredne korake, prenosi Rojters

    Šolc, Makron i Bajden poručili su da je jednostrani korak Rusije jasno kršenje Sporazuma iz Minska i da taj korak neće ostati bez odgovora.

  • Nebenzja: Nećemo dozvoliti novi masakr u Donbasu

    Nebenzja: Nećemo dozvoliti novi masakr u Donbasu

    Stalni predstavnik Rusije pri UN Vasilij Nebenzja izjavio je da odluke o priznavanju nezavisnosti samoproglašenih DNR i LNR i naredba da oružane snage Ruske Federacije obezbijede održavanje mira u tim regionima imaju za cilj da spasu živote građana Donbasa.

    Nebenzja je na vanrednoj sjednici Savjeta bezbjednosti UN ocijenio da je Donbas na ivici, kako je rekao, “nove ukrajinske vojne avanture” i istakao da Moskva to ne može da dozvoli, prenosi RIA Novosti.

    Dodao je da činjenica da je Rusija priznala samoproglašene republike na istoku Ukrajine ne mijenja sastav učesnica sporazuma iz Minska, ni obavezu Ukrajine da ih ispuni. On je takođe ocijenio da je Ukrajina već dugo otvoreno sabotirala pod pokroviteljstvom Zapada.

    “Jedan broj predstavnika u Savjetu bezbjednosti UN spreman je da sahrani sporazume iz Minska, ali to nije tako”, rekao je Nebenzja.

    Naglasio je da je Ukrajina i dalje obavezna da ispuni Minske sporazume.

    “I dalje smo otvoreni za diplomatsko rješenje, ali ne namjeravamo da dozvolimo novi krvavi masakr u Donbasu”, rekao je ruski ambasador.

    On je pozvao kolege u Savjetu bezbjednosti da se usredsrede na to kako izbjeći rat u Ukrajini i kako natjerati Kijev da prestane da granatira Donbas.

    Nebenzja je optužio Zapad da, kako je naveo, “besramno” upumpava oružje i instruktore u Ukrajinu i “gura” Kijev u oružane provokacije protiv Donbasa.

  • Vučić: “Pritisci na Srbiju biće jači nego ikada”

    Vučić: “Pritisci na Srbiju biće jači nego ikada”

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obraća se javnosti iz Monaka.

    “Postoji jedna glupa odredba u našem zakonodavstvu, pa moram da kažem da večeras govorim kao predsednik Srbije”, rekao je.

    “Naravno da sam zabrinut i da situacija nije laka”, rekao je.

    “Politički pritisci na Srbiju posle obraćanja Putina, biće jači nego ikada”, kazao je.

    “Prošao sam mnogo toga u vlasti, ali ono što sam doživeo i što očekujem da tek sledi nimalo neće biti jednostavno. Ovo ruši kompletnu bezbednostu arhitekturu sveta, više niko ne može da predvidi šta će se događati. Ono što smo poznavali više ne postoji”, kazao je Vučić.

    “Danas sam nako Sednice izdao nalog Vojsci, kao vrhovni komandant, da u svakom trenutku budu pipremljeni na najbolji mogići način. Nastavljamo da kupujemo ono što je najbolje za odbranu zemlje. Danas u svetu vidite da mir više nije nešto što je podrazumevajuće”, rekao je.

    “Imamo još problema, ja ne mogu da obmanjujem sebe, morate da govorite istinu. Vi kada pogledate naše naslove u 80 ostao medija ne postioji nikakva objektivnost i oni su uvek na ruskoj strani”, kazao je.

    Podsetimo, predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravi u zvaničnoj poseti Monaku, gde će razgovarati sa knezom Albertom II od Monaka. Prema programu posete, za predsednika Srbije biće priređen svečani doček ispred Kneževske palate, a zatim će uslediti sastanak Vučića i kneza Alberta II.

    Potom će predsednik Vučić prisustvovati potpisivanju Okvirnog sporazuma o saradnji između Kneževine Monako i Srbije.

    Tokom boravka u Monaku biće održana i ceremonija uručenja Velikog krsta reda Svetog Šarla, koji će knez Albert II od Monaka uručiti predsedniku Vučiću.

    Sam predsednik Vučić je pre nekoliko dana, najavljujući svoj put, rekao da je poseta Monaku i susret sa izuzetno uglednom ličnošću kakva je knez Albert II od Monaka, koji ima veliki uticaj i čiji se glas čuje u Evropi i širom sveta, veoma važna.

  • Vučić razgovarao sa Makronom: “Srbija nije u lakoj poziciji”

    Vučić razgovarao sa Makronom: “Srbija nije u lakoj poziciji”

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom.”Upravo sam završio razgovor sa predsednikom Francuske, kojem sam se zahvalio na fer ulozi koju Francuska i on lično imaju u odnosu prema Srbiji i njenim građanima. Razgovor je bio suštinski i veoma konkretan o svim gorućim pitanjima u regionu Zapadnog Balkana, dodatno, i kroz prizmu svih dešavanja na istoku Evrope. Srbija nije u lakoj poziciji, bez ikakve svoje krivice, ali, uveren sam, umeće da pronađe najbolji put i rešenje u očuvanju mira i prosperiteta za sve svoje građane. Pred nama je vreme kada ćemo morati da se ujedinimo, da bismo obezbedili sigurnost i budućnost za našu decu”, napisao je Vučić.

  • Srbija: Dijana Hrkalović ostaje iza rešetaka, pritvor joj produžen za još 30 dana

    Srbija: Dijana Hrkalović ostaje iza rešetaka, pritvor joj produžen za još 30 dana

    Specijalni sud u Beogradu produžio je danas pritvor za još 30 dana bivšoj državnoj sekretarki MUP-a Dijani Hrkalović, optuženoj za trgovinu utjecajem.

    “Pritvor joj je produžen zbog opasnosti od bjekstva”, precizirala je za Tanjug glasnogovornica suda Tatjana Matić.

    Na ovu odluku sudskog vijeća ona ima pravo žalbe Apelacionom sudu u Beogradu.

    Hrkalović je uhapšena 15. oktobra i u pritvoru je bila do 10. decembra, kada joj je pritvor bio ukinut odlukom Specijalnog suda, nakon što je tužilaštvo podnijelo optužni prijedlog protiv nje.

    Međutim tužilaštvo se žalilo na tu odluku pa joj je pritvor ponovo određen 14 dana kasnije, 24. decembra, piše Blic.

    Inače, Posebno odjeljenje Višeg suda u Beogradu (Specijalni sud) zakazalo je za 2. mart početak suđenja bivšoj državnoj sekretarki, kao i još dvojici bivših policijskih funkcionera koji se terete zajedno sa njom.

    Optužnim prijedlogom tužilaštva Hrkalović se tereti zbog dva krivična djela trgovina utjecajem u produženom trajanju, zbog čega je tužilaštvo tražilo da joj sud izrekne kaznu zatvora od pet godina. Pored nje na optužnici se nalaze i dva policajaca.

    Hrkalović se tereti da je naložila načelniku Milenkoviću da ne postupi odmah po nalozima sudije za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu i nadležnog zamjenika Višeg javnog tužioca, koji su tražili da im se dostavi automatska obrada mobilnog telefona Veljka Belivuka, u to vrijeme okrivljenog za ubistvo Vlastimira Miloševica 30. januara 2017. u Beogradu.

    Kasnije je Belivuk pravosnažno oslobođen od tih optužbi, a sada je u pritvoru i optužen je za najbrutalnija krivična djela kao vođa kriminalne grupe “Principi”.

    Hrkalović se tereti i da je sa bivšim načelnikom Policijske uprave Novi Sad Miloradom Šušnjićem neovlašćeno prisluškivala bh. kriminalca Darka Eleza, koji je nedavno izručen iz Srbije Bosni i Hercegovini zbog niza krivičnih djela koja je tamo počinio.

    Optužnim prijedlogom Hrkalović se tereti i da je Šušnjiću nakon ponošenja krivične prijave Želimira Kreštelice 1. decembra 2017. godine protiv Eleza tražila da se na mjere tajnog nadzora stavi Elez.

    Na taj način su, kako se sumnja, utjecali da on ne dođe pod obradu drugih policijskih odjeljenja, te da se spriječi da se prema njemu obave druge mjere poput tajne pratnje. Sve navode krivičnih prijava protiv nje, Hrkalović je negirala na saslušanjima u Tužilaštvu za organizovani kriminal.

  • Srbija bi mogla početi proizvodnju nazalne kovid vakcine

    Srbija bi mogla početi proizvodnju nazalne kovid vakcine

    Ministar za inovacije i tehnološki razvoj Nenad Popović izrazio je danas očekivanje da bi u Srbiji, pored vakcine “Sputnjik lajt”, mogla da počne i proizvodnja nazalne vakcine.

    Kako navode ruski stručnjaci, ova vakcina, primljena zajedno s običnom, pruža 100 odsto zaštite od korona virusa.

    Popović je za Tanjug rekao da su u toku pregovori sa Institutom Gamaleja o proizvodnji vakcine “Sputnjik lajt” koja se daje u jednoj dozi i da se u martu ili aprilu očekuje dolazak direktora tog moskovskog Instituta Aleksandra Ginzburga.

    – Razgovaraćemo i o proizvodnji nazalne vakcine koja će se davati kao sprej, a već su je primili brojni političari, privrednici, glumci, pjevači i pokazala je izvanredne rezultate – rekao je ministar za inovacije.

    Popović dodaje da se očekuje da će do kraja aprila ili maja biti završena sva istraživanja vezana za nazalnu vakcinu i da će krenuti proizvodnja, nakon čega će Srbija moći da dogovori njenu potencijalnu proizvodnju.

    – To će biti novi skok koji će osloboditi ljude da se vakcinišu jer će rezultati biti impresivni – ocijenio je ministar i dodao da svi kažu da u takvoj vakcini leži budućnost zaštite od raznih sojeva korone kao i od drugih virusa.

    On očekuje da će se stvoriti uslovi, kada počne njena proizvodnja, da Srbija kupi određenu količinu nazalnih vakcina.

    – Siguran sam da će rezultati istraživanja biti dobri i da ćemo imati mogućnost da tu vakcnu proizvodimo i ovdje – rekao je Popović koji je podsjetio da je Institut Torlak do sada proizveo blizu dva miliona doza “Sputnjik V” vakcine, što je kako je dodao, veliki tehnološki skok za Srbiju, Institut i sve koji se bave razvojem, istraživanjem i proizvodnjom.

    Popović je rekao da očekuje da do kraja godine počne izgradnja Centra za nuklearne tehnologije posvećenog medicini, dijagnostici i liječenju onkoloških bolesti.

    – Centar će biti novi element u građenju mozaika kojim će Srbija imati najbolje zdravstvene usluge, a građani najbolju dijagnostiku, kao oni u Americi i EU – rekao je Popović i dodao da će taj centar, najmoderniji u Evropi, biti zajednički projekat Vlade Srbije i najveće ruske korporacije “Rosatom”, lidera u liječenju onkoloških bolesti.

    On je naglasio da će centar koristiti i svi domaći univerziteti, posebno posvećeni nuklearnim tehnologijama i istraživanjima novih materijala.

    Mađarska i Bugarska, su kako kaže, već izrazile želju da njihovi naučnici i istraživači budu korisnici centra.

    Ministar je naglasio da će izgradnja početi do kraja godine, uz podršku najboljih stručnjaka iz Rusije i da će trajati tri, četiri godine.

    – Biće to veliki skok za Srbiju i u naučno-istraživačkom svijetu i medicinskom, prije svega u liječenju raka – rekao je on i naglasio da će do kraja avgusta biti gotova studija koja će dati tačne podakte o potrebnim finansijskim sredstvima.

  • Petković: Kurti da prestane da izmišlja genocid i da se uključi u potragu za nestalima

    Petković: Kurti da prestane da izmišlja genocid i da se uključi u potragu za nestalima

    Direktor kancelarije za Kosovo i Metohiju Vlade Srbije Petar Petković poručio je premijeru samoproglašenog Kosova Aljbinu Kurtiju da prestane da izmišlja nepostojeći genocid, već da se uključi u potragu za nestalima.

    Povodom Kurtijeve izjave da “prošlost još nije prošla sve dok se ratni zločini i genocid negiraju”, Petković je naveo da je Kurti zaboravio da pomene da prošlost neće ostati iza dok postoje hiljade protjeranih Srba sa Kosova i Metohije, popaljene srpske kuće i crkve, nestali i ubijeni.

    Petković je upitao Kurtija zašto odbija potragu za nestalima, otvaranje arhive OVK i pozvao ga da se uključi u potragu za nestalima?

    “Zašto odbijate potragu za nestalim na devet lokacija? Zašto krijete arhive OVK, čije ste postojanje priznali?”, naveo je Petković na Twitteru.

    Kurti je na Minhenskoj koneferenciji o bezbjednosti okrivio Srbiju da je, navodno, na Kosovu počinila genocid, a u objavi na Twitter je napisao da je uputio poziv Srbiji da otvori državne arhive jer su “zločini koje je počinila na Kosovu državni zločini”.

  • Amerika traži da Srbija nađe zamjenu za ruski gas

    Amerika traži da Srbija nađe zamjenu za ruski gas

    Američke vlasti pozvale su pre dva dana Srbiju da traži alternativu ruskom gasu i, kako smatraju u Vašingtonu, pokažu progres u tom pravcu, saopštio je zamenik pomoćnika državnog sekretara SAD za Evropu i Evroaziju Gabrijel Eskobar, govoreći u jednom od podkomiteta za inostrane poslove američkog Senata, prenose ruski mediji.

    – Što se tiče energetske bezbednosti, pozivamo Srbiju da razmotri alternative ruskom gasu, uključujući obnovljive izvore energije i tečni prirodni gas. Postigli smo određeni progres u tome – nastavio je američki činovnik. – Pitanje zavisnosti od ruskih energenata nije problem samo za zapadni Balkan, to je problem za veliki deo Evrope. U situaciji sa Balkanom postoji dodatni problem – oni su u velikoj meri zavisni od energije uglja… Blizu smo oslobađanja nekih zemalja od potpune zavisnosti od ruskog gasa. I ja ću dodati da postoje ogromne mogućnosti za američke kompanije u ovom procesu– primetio je Eskobar.

    Pitanje smanjenja zavisnosti od ruskog gasa ne samo Srbije i zapadnog Balkana nego i većeg dela Evrope niko do sada nije uspeo da reši, iako američka administracija decenijama ponavlja istu mantru. Ali bezuspešno. Osim priča da SAD imaju alternativu u tečnom prirodnom gasu LNG kojem treba da se okrenemo, činjenica je da ga Srbiji niko nikada nije ponudio, dovezao neki tanker, ili bar ponudio maršrutu kojom bi on mogao da stigne do naše zemlje.

    Upitan zašto Amerika uporno nudi nešto čega nema dovoljno i nema načina da dopremi do Srbije, prof. dr Mitar Kovač, direktor Evroazijskog bezbednosnog foruma, za „Politiku” kaže da je Amerika od snabdevanja gasom Evrope napravila politički problem. Na štetu energetske bezbednosti Evrope, SAD čine sve da i u budućnosti naprave razdor i nesporazume između država kroz koje idu gasni tokovi.

    – Svakako da Evropa nema racionalnu i isplativu gasnu alternativu sa američkim tečnim prirodnim gasom i snabdevanjem tankerima do konektora. Ove godine Evropa ipak uzima ruski gasu smanjenom obimu, ali zadovoljava potrebe stanovništva i delimično privrede sa starim rezervama – kaže on.

    Na pitanje može li Srbija da računa na azerbejdžanski gas koji bi trebalo da snabdeva nedavno započet gasovod Niš– Dimitrovgrad, Kovač ističe da je naša zemlja početkom prošle godine preduzela prve korake ka diverzifikaciji izvora snabdevanja gasom pod plaštom konkurencije a u suštini zbog pritisaka SAD i zbog lobiranja dela državne administracije za zapadne projekte.

    – Prošle godine je ministarka energetike Zorana Mihajlović rekla da će gradnja gasovoda Niš–Dimitrovgrad omogućiti i niže cene gasa za građane i privredu, što je netačno i tendenciozno rečeno u funkciji medijske propagande i veličanja tih alternativnih projekata koji nisu realna alternativa ni po kapacitetu niti po ceni. Planirani kapacitet gasovoda Niš–Dimitrovgrad je 1,8 milijardi kubika godišnje, a procenjena ukupna investiciona vrednost projekta je 85,5 do 90 miliona evra. Sredstva su obezbeđena iz pretpristupnih fondova Evropske unije (EU) i iz zajma Evropske investicione banke. Nisu iskazani podaci o visini kredita, koji će Srbija uzeti da bi realizovala ovaj projekat. Država se dodatno zadužuje i ulaže u nepotrebnu infrastrukturu i konekciju sa gasovodima tako malog kapaciteta i po većim cenama. Nema potrebnih količina gasa iz tih pravaca. Pretnje „Severnom toku 2”, od strane Amerike dugoročno neće udaljiti Evropu od Rusije. Rusija ima alternativu oko prodaje gasa, a Evropa zaista nema. To jeste neopravdano lobiranje i nepotrebna investicija, pod pritiskom SAD – objašnjava prof. Kovač.

    – Svoje postupke resorno ministarstvo pravda time da će gas „moći da se doprema iz terminala tečnog prirodnog gasa (LNG) iz Grčke od različitih proizvođača a, ukoliko bude slobodnih kapaciteta, i iz gasovoda TAP iz Azerbejdžana”. Jasno se vidi da nema realne alternative ruskom gasu. Dobrom analizom jasno se vidi politizacija ovog projekta i izgradnje nepotrebne gasne infrastrukture, prema Bugarskoj, jer je taj gas znatno skuplji, snabdevanje nepouzdano i nema gasa u dovoljnim količinama – kategoričan je naš sagovornik.

    On objašnjava da Eskobar kao predstavnik administracije čini sve što može da Evropu odvoji od Rusije, u svakom smislu. Šteta je što Srbija olako prihvata te američke naloge. Posledice lakomislenih odluka snosiće narod u Srbiji, a ne SAD.

    Sa druge strane Srećko Đukić, ekonomista i bivši ambasador u Belorusiji, koji se bavi gasnim prilikama kaže da snabdevanje Srbije ruskim prirodnim gasom turskim, odnosno balkanskim gasovodom nije povećalo energetsku bezbednost. Čak je u određenim segmentima moguće i postala osetljivija u odnosu na dostavu gasa maršrutom preko Ukrajine i Mađarske.

    – Srbija je među malim brojem evropskih država koje su 100 odsto zavisne od ruskog gasa (Moldavija, Finska, Letonija, BiH i Severna Makedonija). Sa stanovišta energetske bezbednosti radi se o rizičnoj energetskoj politici vezivanja za jedan izvor (jednu zemlju) i jedan pravac dotoka gasa. Svedoci smo koji sve politički i nepolitički faktori mogu da ugroze redovnost snabdevanja gasom – kaže on.

    Gasna konekcija, pojašnjava, sa Bugarskom preko gasovoda Niš–Dimitrovgrad može da popravi situaciju i da dobijemo znatnu količinu gasa (oko dve milijarde kubnih metara) godišnje preko te zemlje prvenstveno iz grčkih terminala za tečni gas koji jeste skuplji od gasa iz cevi ali više nije drastično skuplji i tečni gas postaje stvarnost i pogodnost za privredu.

    Upitan ima li tog gasa koji treba da dođe do Niša odgovara da ga nema.

    – Azerbejdžanskog gasa u Južnom gasnom koridoru, evropskom gasovodu, za sada nema za Srbiju jer nije zemlja učesnica niti ima viška gasa u njemu. Ako dođe do proširenja Južnog gasnog koridora, koje je planirano, Srbija na vreme treba da prijavi svoje potrebe. Izlaz treba tražiti u gasnim konekcijama sa Rumunijom i Hrvatskom (na Krku stiže tečni gas) i u povezivanju sa evropskim gasnim sistemom, kaže bivši ambasador. U perspektivi, ističe, moguće je računati na gas iz Istočnog Mediterana.

    – U najnovijoj krizi koja je izbila oko Ukrajine i nekako se poklapa sa gasnom krizom u Evropi, kada su cene odletele u nebo (trenuto je gas 800 dolara za hiljadu kubnih metara), ruski državni monopolista „Gasprom” ništa nije uradio da odgovori na visoku tražnju za gasom. „Gasprom” je redovno izvršavao samo ugovorne obaveze a višak tražnje ostao je nepodmiren. „Gasprom” se ne ponaša kao komercijalna kompanija koja žuri da zadovolji potrebe tržišta. Po prvi put gas je iskorišćen u političke svrhe i Evropa odlučno traži način da se oslobodi zavisnosti od ruskog gasa. Evropa će i bez pomoći Rusije i „Gasproma” proći ovu zimu bez smrzavanja, a „Gasprom” gubi renome pouzdanog snabdevača – smatra Đukić.

    Prirodni tečni gas ne može da zameni ruski uprkos tome što su SAD od decembra prošle godine najveći svetski izvoznik ovog energenta, prestigavši čak i Katar, navodi „Blumberg”. U prilog ovoj tvrdnji je i izjava Leonharda Birnbauma, šefa energetskog diva EON, „da SAD ne mogu da kompenzuju gas iz Rusije”.