VRBAS Media

Oznaka: Srbija

  • Kurti pred sankcijama

    Kurti pred sankcijama

    Poslije ukidanja dinara, upada u prostorije srpskih privremenih organa, spuštanja rampe kombiju sa dinarima na Jarinju čini se da Zapad nikada nije bio složniji i oštriji u kritici poteza kosovskog premijera Aljbina Kurtija.

    Potvrda za to je i sjednica Savjeta bezbednosti Ujedinjenih nacija, gdje je izgledalo kao da su se ujedinili i Zapad i Rusija i Kina. To je i jedan od razloga zbog koga Albanci na Kosovu strahuju da bi EU mogla da uvede i drugi paket sankcija Prištini, koji bi ovoga puta vjerovatno pogodio i građane, piše Blic.

    Ukidanje dinara na Kosovu 1. februara pokrenulo je niz mjera Prištine koje praktično, kako su ovih dana govorili pojedinci, “efekat etničkog čišćenja Srba bez ispaljenog metka”. Srbi na KiM danima ne mogu da prime plate, penzije, socijalna davanja i dječije dodatke, a pored toga im se pale imanja, dok kosovska policija upada u prostorije srpskih privremenih organa.

    Zbog toga su i SAD i EU oštro reagovale, što se moglo čuti i u četvrtak u Njujorku, na sjednici Savjeta bezbednosti UN, kada su rezerve prema odluci Prištine da jednostrano i bez adekvatnih konsultacija sa partnerima zabrani upotrebu dinara na Kosovu, izrazile najmoćnije sile: SAD, Rusije, Francuska, Kina i Velika Britanija.

    Prijetnja u najavi

    Ovih dana čulo se i nešto što bi se moglo protumačiti i kao prijetnja, i to od ambasadora SAD u Prištini Džefrija Hovenijera, koji je spočitao Kurtiju to što nije radio na “alternativnim načinima” isplate novca Srbima nakon ukidanja dinara i upozorio da ukoliko Kurtijeva vlada “ne sasluša savjete Vašingtona postoje jasne posljedice” po kvalitet njihovog partnerstva.

    I Petar Stano, portparol EU, nedvosmisleno je rekao da potezi Prištine “ne doprinose deeskalaciji situacije, da nisu koordinisani već “jednostrani bez potrebnog nivoa konsultovanja kako bi se spriječio negativan uticaj na ljude na terenu“. Uz to, Miroslav Lajčak, specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine, upozorio je da pažljivo prati dešavanja u vezi sa ukidanjem dinara koja, kako je rekao, posebno pogađaju Srbe na KiM.

    Oštre reakcije zapadnih zvaničnika uznemirile su i albansku javnost.

    Drugi paket sankcija

    Albanski analitičar Arbnor Seljimi kazao je da nakon odluke o zabrani dinara SAD mogu da uvedu sankcije Prištini i zabrane im učešće u NATO vježbama. Kako je rekao, SAD mogu uvesti pojedinačne sankcije Kurtiju i drugim akterima koji su uticali na odluku o zabrani dinara.

    – Izvještaji koji su stizali iz SAD sa bezuslovnom podrškom Kosovu sada mogu imati neke sankcije, možda zabrana učešća u nekim NATO vježbama, kao što je “Difender Jurop 2023”. Mogu postojati i sankcije za pojedince, kao što je Kurti, ali i za sve one koji su uticali na donošenje odluke o zabrani dinara – naveo je Seljimi.

    Ljutfi Haziri, potpredsjednik opozicionog Demokratskog saveza Kosova plaši se da će “eventualni drugi paket sankcija protiv Kosova uticati i na građane”.

    – Sada su ove mjere za vladine službenike i institucije, a najveći strah je da bi drugi paket mogao da izazove kolektivne mjere. SAD su i dalje kredibilan partner i uvijek su držale svoju riječ. To rade i sada, imaju partnerstvo sa narodom Kosova, a ne sa zvaničnicima Kosova, i bojim se da ove mjere ne utiču i na građane. Obustava ili zamrzavanje EU fondova od 300 miliona evra na snazi je skoro godinu dana, 500 miliona evra fonda za Zapadni Balkan gdje je Kosovo isključeno i drugi efekti koji se eventualno mogu pojačati novim sankcijama, to je ono što Kosovo ovih dana politički trpi – kazao je Haziri.

    Stigao signal iz Brisela

    Branka Latinović, bivša ambasadorka i predstavnica Srbije pri OEBS-u ukazuje da je iz Brisela već stigao signal šta EU misli o poslednjim Kurtijevim potezima.

    – Činjenica da Evropska komisija nije stavila na dnevni red ukidanje sankcija, barem nekog od paketa sankcija koje je uvela prema zvaničnicima Kosova i prema predstavnicima vlasti, govori da su oni vrlo podozrivi, rezervisani na način kako se ta vlast ponaša, kako se njeni predstavnici ponašaju i da očito nema dovoljnu dozu povjerenja da će oni to prevazići i da se neće ponoviti – navodi Latinović.

    “Zapad vaga između Kosova i njegove vizije o Kosovu”
    Nažalost, ovo nije prva jednostrana akcija Prištine, a iskustvo govori da je do sada Kurtijeva tvrdoglavost prolazila bez obzira na manje ili više stroge reakcije Zapada pa i prvi paket EU sankcija.

    Ipak, Milica Andrić Rakić iz “Društvene inicijative” veruje da u zapadnom svijetu ima mnogo aktera koji mogu da spriječe jednostrane akcije Prištine”.

    – Oni jasno prave razliku između Kosova i njihove vizije o Kosovu kao nezavisne države koja će ući u NATO prvenstveno da bi Kfor mogao da se povuče sa te teritorije, i Aljbina Kurtija koji trenutno mnogo čini na podizanju tenzija. Dok god je Kurti premijer neće biti ozbiljnijih akcija protiv njega jer ga ta titula štiti. Onog trenutka kada, i ako on ne bude mogao da formira vladu, njegova politička karijera će biti ozbiljno dovedena u pitanje bar kada su zapadni lideri u pitanju – analizira Andrić Rakić.

    Ne zna se šta su stvarne namjere Zapada
    Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam, pak, smatra da je poslije svega teško razlučiti šta su stvarne namjere Zapada, a šta je “dio igrokaza”.

    – Ove reakcije američkih i evropskih zvaničnika možda su djelimično samo ograđivanje od poteza Prištine. Kurti je slične odluke sprovodio i ranije pa je nakon sličnih reakcija Zapada samo došlo do odlaganja, ali ne i povlačenja tih poteza – ocjenjuje Popov.

    Kako kaže, Zapad je više reagovao zbog toga što Priština nije napravila “međukorak kako Srbi ne bi bili oštećeni nakon ukidanja dinara”.

    – Mislim da će se u narednom periodu naći rješenje kako Srbi na KiM da primaju plate, penzije, socijalna davanja i dječije dodatke u dinarima koji će se odmah potom konvertovati u evre. To bi tehnički moglo da se sprovede preko akreditovanih banaka na KiM – zaključuje Popov.

  • Orban: Što prije primiti Srbiju u EU ili ćemo je izgubiti

    Orban: Što prije primiti Srbiju u EU ili ćemo je izgubiti

    Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da Srbija treba da postane članica EU što je prije moguće, jer će u suprotnom Beograd izabrati saradnju sa drugim partnerima, a Brisel će izgubiti tu zemlju.

    Treba da završimo stari zadatak u vezi sa proširenjem prije nego što pristupimo novom proširenju sa Ukrajinom. Ako ne integrišemo Srbiju što je prije moguće, izgubićemo je. Srbija ima druge varijante. Ona je upravo zaključila sporazum o slobodnoj trgovini sa Kinom – rekao je Orban.

    Mađarski premijer je dodao da je proširenje EU na zapadni Balkan prioritet za Budimpeštu tokom predsedavanja Savjetu EU, koje počinje 1. jula, prenosi list Di prese.

    Zvanični status kandidata za članstvo u EU imaju Albanija, BiH, Gruzija, Moldavija, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska, Ukrajina i Crna Gora.

    Brisel vrši pritisak na Srbiju kako bi je primorao da pristane da status kandidata dobije i takozvano Kosovo, što je bi faktički značilo priznavanje nezavisnosti te srpske pokrajine, podsjeća Sputnjik.

  • Zašto NATO gomila trupe na Kosovu

    Zašto NATO gomila trupe na Kosovu

    Od aprila ćemo na Kosovo poslati dodatne snage veličine čete i neophodne snage za podršku, najavio je njemački ministar odbrane Boris Pistorijus.

    Time će se Berlin priključiti Londonu, Istanbulu i Bukureštu, koji su posljednjih meseci već pojačale svoje prisustvo. Pitanje je kakvu to poruku šalje ovaj potez Berlina, naročito ako se ima u vidu da je najmoćnija zemlja Evropske unije?

    Najava Berlina o dodatnim vojnicima Kfora došla je nakon još većeg udaljavanja Prištine i Beograda, i to zbog odluke o ukidanju dinara na Kosovu i upada kosovske policije u tri opštine.

    Igor Novaković, politikolog, za “Blic” kaže da je ova riješenost Njemačke usko povezana sa željom da se izbjegnu novi sukobi.

    – Postoji percepcija da najnoviji potezi Prištine, prije svega u srpskim enklavama – dodaju ulje na vatru, da citiram njemačkog ambasadora na Kosovu od prije par dana, i potencijalno mogu da uzrokuju novi sukob. Pojačavanje smo imali u kontinuitetu od majskih nemira na sjeveru, tako da je to u neku ruku i logično – kaže Novaković.


    Održavanje prestiža
    Komentarišući najavu njemačkog ministra odbrane, Stefan Radojković, istoričar, ocijenio je da je posebno bitno održati prestiž Kfora i NATO tokom ove godine u regionu.

    Kaže da je to važno s obzirom na situaciju u Ukrajini i na Bliskom istoku, gdje se pokazuje da sam NATO ili pak neke njegove članice ipak imaju ograničene resurse i sposobnost projektovanja svoje moći.

    – S obzirom na incident u Banjskoj, Kfor tj. pojedine članice NATO poput Turske, a sada i Nemačke šalju dodatne trupe, što bi trebalo da signalizira kako Srbiji tako i Prištini da je Kfor još uvek relevantan faktor u regionu. Isto tako, najava o slanju dodatnih trupa, koje se nisu pokazale naročito efikasnim u Prizrenskoj regiji nakon juna 1999. i tokom marta 2004. godine uzgred, trebala je da učini posetu ministra Pistorijusa važnom i sa određenom težinom – ocenjuje on.

    Njemačka će poslati 150 vojnika, a već ih je na Kosovu 71, i tu tome nisu usamljeni. Prije njih je Velika Britanija najavila slanje još 200 vojnika, što znači da će formacija imati ukupno 600 Britanaca.

    I Rumunija je poslala dodatne trupe poslije incidenata u Banjskoj, kada je 24. septembra došlo do sukoba naoružane i uniformisane grupe sa Kosovskom policijom, u kojem je ubijen jedan službenik, a potom i trojica Srba. Nakon ove dopune, u rumunski kontigent vojnika u okviru Kfora broji ukupno 210 vojnika.

    Pozicioniranje Berlina
    Prethodno, nakon majskih sukoba, nakon nasilnog upada specijalnih jedinica Kosovske policije u zgrade tri opštine na sjeveru, opštinske zgrade u Zvečanu, Leposaviću i Zubinom Potoku, kako bi sproveli nove albanske gradonačelnike i sukoba Srba koji su protestovali sa pripadnicima Kfora, na Kosovo je tada stiglo 500 pripadnika 65. mehanizovane pješadijske brigade Turske. Ovi vojnici boravili su na Sjeveru, a napustili su Kosovo septembra mjeseca nakon, kako je saopšteno iz Kfora, uspješno sprovedene misije.

    Ognjen Gogić, politikolog specijalizovan za oblasti rješavanja sukoba i izgradnje mira, za “Blic” kaže da odluka ima veze i sa pozicioniranjem Berlina kako u NATO, tako i u regionu.

    – Odluka Njemačke može da ima veze sa njenim namjerama da osnaži svoj značaj u okviru NATO, jer je ona generalno povećala broj vojnika koje stavlja na raspolaganje misijama. S druge strane, to može da odražava njenu zainteresovanost da ima uticaj na Kosovu i ovom regionu. U svakom slučaju, odluku o povećanju vojnika na Kosovu donosi se na nivou NATO, a pojedinačne članice odlučuju da tome doprinesu u skladu sa svojim interesima i mogućnostima – ocjenjuje Gogić.

    NATO vodi mirovnu operaciju na Kosovu prema Rezoluciji 1244 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Kfor broji više 4.687 vojnika, što je skoro 1.000 više nego prošle godine.

    Najveći broj vojnika je iz Italije – 869, Sjedinjenih Američkih Država – 593, Mađarske – 433 i Turske – 369.

    Njemačka obavijestila NATO
    Boris Pristorijus, ministar odbrane Savezne Republike Njemačke je u eksluzivnom intervjuu za “Blic” rekao da je zabrinut što je situacija na Zapadnom Balkanu posljednjih mjeseci u više navrata bila obilježena tenzijama.

    – Obavijestili smo NATO da smo spremni da povećamo naš angažman kako bismo mogli fleksibilno da reagujemo na zaoštravanja situacije poput onog 24. septembra. Ostajem pri svojoj riječi. Od aprila ove godine ćemo poslati dodatne snage veličine čete i neophodne snage za podršku na Kosovo. Time značajno povećavamo naš kontingent sa trenutno oko 70 vojnika na oko 250. Istovremeno, važno je naglasiti da vojska može da doprinese rješenju, ali ga sama ne može postići. Mora da uspijemo u tome da stabilizujemo situaciju dugoročno kroz pristup integrisane bezbjednosti. To takođe jasno ističem u svojim razgovorima tokom ovog putovanja – kazao je njemački ministar odbrane.

    Mađari i Italijani
    U ranijim izjavama za “Blic”, Vlade Radulović, vojni analitičar, ocijnio je da se u prethodnom periodu pokazalo koji vojnici Kfora su naklonjeniji Srbima.

    – Zbog dobrih odnosa Srbije i Mađarske, mađarski kontigent Kfora bio nam je značajan posljednjih godina. Takođe, italijanski vojnici su se dobro pokazali prema nama jer su, pre svega, čuvali naše manastire i objekte kulturne baštine – ocjenjuje Radulović.

    S druge strane, postoje predrasude o pripadnicima Kfora iz pojedinih zemalja.

    – Prije svega, imamo negativno mišljenje o Nijemcima i Turcima koji su u prethodnom periodu naoružavali kosovske pripadnike bezbjednosti. Takođe, Turci su jednu kasarnu nazvali “Sultan Murat”, što mnogi Srbi tumače kao simboličnu poruku da su na strani Albanaca – dodaje Radulović.

    Ko je sve poslao dodatne trupe na Kosovo:
    Turska – 500 vojnika

    Velika Britanija – 200 vojnika

    Rumunija – 130 vojnika.

  • Tragičan kraj potrage: Mladić pronađen mrtav u bunaru

    Tragičan kraj potrage: Mladić pronađen mrtav u bunaru

    Tijelo Nusreta Destanovića koji je nestao u četvrtak na teritoriji Raške oblasti u Srbiji pronađeno je, potvrđeno je za Telegraf iz MUP-a.

    Prema nezvaničnim informacijama, tijelo je pronađeno u bunaru u selu Karajukića bunari na Pešteru.

    Podsjetimo, na društvenim mrežama proširio se apel o nestanku mladića Nusreta Destanovića na teritoriji Peštera. Posljednji put viđen je u četvrtak, od kada mu se gubi svaki trag.

    “Viđen je u svom vozilu ‘golf IV’, registarskih oznaka TT029-MO, oko dva sata nakon ponoći na pumpi u selu Karajukića bunari. Od tada mu se gubi svaki trag. Molim svu braću u sestre ako bilo šta saznaju ili vide da prijave policiji”, rekao je za RINU jedan od prijatelja koji je podijelio apel o mladićevom nestanku.

    Kako je objavljeno na društvenim mrežama, u međuvremenu je pronađena njegova vozačka dozvola.

    Preko 200 ljudi od jutros tražilo je nestalog mladića Nusreta Destanovića iz sela Đerikara sa Pešteri.

    Pojavile su se sumnje da je njegovo tijelo pronađeno u bunaru, a čekali su se vatrogasci kako bi to mogli da potvrde.

    “Sumnja se da je momak ubijen i da je njegovo telo bačeno u bunar. Međutim, sada se čekaju vatrogasci kako bi ušli u bunar i videli da li je to zapravo tačno. Velika je dubina, oko deset metara, ne može sa sigurnošću da se kaže da je to njegovo telo. Sve ćemo znati kad dođu vatrogasci. Inače, taj bunar se nalazi u blizini kuće osobe za koju se sumnja da je počinila zločin. Oni su pobegli”, kaže za RINU jedan od učesnika u potrazi koji se nalazi na licu mjesta.

    Iz MUP-a nisu mogli da potvrde za Telegraf da je mladić za kojim se tragalo ubijen.

  • Vučić: Đurić se vraća u Srbiju

    Vučić: Đurić se vraća u Srbiju

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je danas da se ambasador u Vašingtonu Marko Đurić vraća u zemlju i izrazio uvjerenje da će on obavljati jednu od veoma važnih funkcija.

    Vučić je na Instagram profilu “budućnostsrbijeav” objavio fotografiju sa Đurićem iz Njujorka gdje su u četvrtak prisustvovali sednici Savjeta bezbjednosti UN o situaciji na Kosovu i Metohiji.

    “Svojevremeno, kada bi se u Pomoravlju Bidža pojavio sa Miloševićem, ljudi su pitali ko je taj koji stoji pored Dobrivoja Budimirovića. Tako će, nadam se, jednog dana, ljudi da pitaju ko je bio taj što je stajao pored Marka Đurića. Elem, Marko se vraća u Srbiju i verujem da će obavljati jednu od veoma važnih funkcija u našoj zemlji”, napisao je Vučić u objavi.

  • Vučić: Sednica SB UN bila važna, dobro je što su se mogle čuti laži Prištine

    Vučić: Sednica SB UN bila važna, dobro je što su se mogle čuti laži Prištine

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je vanredna sjednica Savjeta bezbjednosti UN bila važan lakmus papir za Srbiju, a da je dobro i to što su na njoj mogle da se čuju laži Prištine.

    On je za RTS rekao da je napravljena prva analiza, a da će za nedjelju dana biti napravljena mnogo ozbiljnija analiza svake riječi.

    “Trinaest zemalja je izrazilo zabrinutost, Britanci i Švajcarci minimalno i oni su bili protiv nas, jer podržavaju Kurtija, ali ovi drugi su govorili o pogrešnosti ukidanja dinara i mislim da je to bilo važno. Isto tako imate nijanse ko se nama više dopao da li Koreja ili Japan i sl. Velika pomoć je došla od Rusa, Alžira, Ekvadora”, rekao je Vučić.

    Vučić je naveo da je predstavnik Ekvadora bio veoma korektan, jer je on rekao pozdravlja predsjednika Vučića i ništa više, a oni su u prevodu sa španskog na engleski rekli i premijera Kosova Aljbina Kurtija, iako on to uopšte nije rekao.

    “I onda je on tražio ispravku i izvinjenje sekretarijata UN zbog takve greške. Tu ste mogli da vidite i po tome kako su se kome obraćali, ko šta misli o državnosti Kosova, tako da je i to bio važan lakmus papir za nas”, ocenio je Vučić.

    Govoreći o izlaganju ambasadorke SAD pri UN on je rekao da je u pravu kada kaže da SBUN nema šta da raspravlja o situaciji, i da to treba da se radi u EU.

    “Ona je tu formalno u pravu jer je ta odluka doneta 2010, da se sve prebaci na EU. Sve to razumem nije bilo lako. Nemam šta da joj zamerim na govoru imajući u vidu američku podršku koja je drugačija od naše. Bio sam iznenađen koliko je to pozitivno za Srbiju, ali je ona morala da napravi balans i priča o Banjskoj, ali to je američka politika”, rekao je on.

    Vučić je naveo da se delegacija Srbije pripremila za kratko vrijeme koliko je to bilo moguće, ali da nije zadovoljan kako su urađene pripreme u zemljama odakle su dolazile članice Savjeta bezbjednosti.

    “Tu ćemo morati da radimo još više, ubedljivije, da se borimo za svako slovo, za svaku reč”, rekao je on.

    Govoreći o izlaganju Aljbina Kurtija on je u šaljivom tonu rekao da je dobro što se on kao državljanin Srbije uključio u politički život, i stao na stranu određenih političkih faktora, ali da je dobro da brine o političkom životu svoje Srbije.

    “Znam da imamo guvernere, sektor za tu provinciju, privremene institucije, ali da se baš mešam to ne radim. Ali ovo što oni rade pokazuje da su veoma zainteresovani za napredak svoje zemlje Srbije i to je dobro”, rekao je on pojašnjavajući da je to šaljivo rekao.

    Kada se radi o Kurtijevim neistinitim tvrdnjama, on je ponovio da je odmah demantovao tvrdnje da se novac na KiM unosi u vrećama i da služi za finasiranje kriminalaca, ponovivši da to radi britanska kompanija Henderson.

    “Kada kažu u vrećama nosite pare za kriminalne aktivnosti a onda im kažemo da to radi specijalizovana kompanija, onda ljudi shvataju o kakvim lažima je reč, kao i za opozicionara Sandulovića. Laž je legitimno sredstvo. A onda on ne zna šta da vam odgovori pa počinje da se pravda oko dinara i ljudima postane jasno da možda ipak govorimo istinu”, rekao je Vučić.

  • Dačić: Vučić u SB UN pokazao šta se dešava na KiM i ko je krivac

    Dačić: Vučić u SB UN pokazao šta se dešava na KiM i ko je krivac

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u obraćanju SB Ujedinjenih nacija sve dobro odmjerio i na jasan način, istorijski važan, pokazao šta se dešava na KiM i ko je krivac i kreator svega, izjavio je danas ministar spoljnih poslova u tehničkom mandatu i prvi potpredsjednik Vlade Srbije Ivica Dačić.

    On je za Tanjug rekao da je bilo dovoljno argumenata da svako vidi šta je sada osnovni problem i zašto je Srbija tražila tu hitnu sjednicu, a to su nepoštovanje raznih rezolucija i SB i Briselskog sporazuma, kao i situacija na terenu.

    Dačić je dodao da ga je prijatno iznenadio govor šefice UNMIK-a Zijade, jer je ona, kako je naveo, pobrojala nekoliko stvari koje su dovele do ove situacije.

    Dačić je istakao da, kada se govori o sjednici SB, mora da se kaže da tu ima nekoliko nivoa i da ljudi treba da budu svjesni da, i pored našeg nastojanja da se tema KIM drži stalno u fokusu SB, odnosno cijelih UN, mnoge zemlje na zapadu žele da se što manje o tome govori.

    Prema njegovim riječima, nekada su se te sjednice održavale redovno na tri mjeseca i bile su četiri puta godišnje, a sada ih ima samo dvije i sa tog aspekta je veliki uspjeh što je uopšte održana ova posljednja sjednica SB.

    Dačić je naglasio da ovog puta nije ni održavno glasanje u SB o tome da li će sjednica biti sazvana na zahtjev Srbije, već je to Gvajana učinila sama, na šta kao predsjedavajuća ima pravo.

    On se zahvalio Gvajani, naglasivši da smo dobili novog prijatelja i navodeći da je, da nije bilo te zemlje, pitanje da li bi bilo sjednice i da li bi ona bila otvorena.

    “Mnogi kažu da Srbija ima pravo da traži održavanje sjednice i to je tako ranije bilo i niko se nije bunio, međutim, u posljednjih 10-20 godina se promijenila situacija i sada kada stigne zahtjev članice SB procjenjuju da li im odgovara da to bude na dnevnom redu, da li ne i traže glasanje. Tu nema prava veta i vi treba da dobijete devet glasova od 15 da biste nešto izgurali”, naveo je Dačić.

    Podsjetio je da je sada situacija bila takva da su, čim je Srbija uputili taj zahtjev, odmah krenule kalkulacije i najave da će neke zemlje da traže zatvorenu sjednicu i da dođe do proceduralnog glasanja da uopšte ne bude nikakva sjednica, ni otvorena, ni zatvorena.

    Dačić je dodao da je on tada odmah zvao (ministra spoljnih poislova Rusije Sergeja) Lavrova, koji mu se odmah javio na prvi poziv, što je, kako je naglasio, velika stvar.

  • Vučić: Donijeli smo Guteresu pripremljene dokumente u vezi sa ukidanjem dinara na KiM

    Vučić: Donijeli smo Guteresu pripremljene dokumente u vezi sa ukidanjem dinara na KiM

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je generalnom sekretaru UN Antoniju Guteresu, sa kojim se sastao danas u Njujorku, donio pripremelje papire i dokumeta u vezi sa ukidanjem dinara na Kosovu i Metohiji.

    – Prije svega, donijeli smo pripremljene papire i dokumenta vezane za ukidanje dinara. I to smo isporučili, dakle, u pisanoj formi. Razgovarali smo o svim problemima na Kosovu i Metohiji, u našem regionu – rekao je Vučić za RTS.

    Istakao je da je Guteres neko ko dobro poznaje probleme u regionu.

    – On dobro poznaje situaciju tu, razgovarali smo o geopolitičkim prilikama, o sinoćnoj sjednici Savjeta bezbjednosti, o značaju Ujedinjenih nacija – rekao je Vučić.

    Predsjednik Srbije kaže da mu se čini da svuda, u svakom razgovoru koji ima, pa čak i sa generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija, na kraju kao tema se pojave američki izbori.

    – Dakle, šta god pričali, o čemu god pričali, jer danas imate kao najveći sukob je rusko-ukrajinski, ukoliko dođe do promjena u Americi, očekuju svi da tu dođe do deeskalacije. Ali onda očekuju da bude eskalacija na drugom dijelu, gdje je upravo došlo do deeskalacije, a to je između Kineza i Amerikanaca. To su teme o kojima smo razgovarali, kakav to može da ima sveukupni uticaj na situaciju u Evropi i svijetu – rekao je Vučić.

    Dodao je da slijede i izbori u Evropi i da je i to bila tema razgovora sa Guteresom.

    – Očekuje se svakako manji broj glasova za ljevičarske stranke, a veći broj za desničarske stranke. Tako da, mnogo toga je pred nama, naše je bilo da mi kažemo šta mislimo o situaciji na Kosovu i Metohiji, da kažemo koliko je za nas važna i Generalna skupština i Savjet bezbjednosti UN – naveo je Vučić.

    Ističe da je svakako sa Guteresom imao vrlo dobar razgovor i da je važno da se uvijek održava taj kontakt i pokazuje značaj Ujedinjenih nacija.

    – I zbog poštovanja Povelje, a i zbog poštovanja Rezolucije 1244 – dodao je Vučić.

  • Za četvrtak zakazana vanredna sjednica SB UN o Kosovu i Metohiji

    Za četvrtak zakazana vanredna sjednica SB UN o Kosovu i Metohiji

    Vanredna sjednica Savjeta bezbjednosti UN o stanju na Kosovu i Metohiji, na zahtjev Srbije, biće održana u četvrtak u 21 čas po našem vremenu, potvrdio je za RTS šef srpske diplomatije Ivica Dačić.

    Vanredna sjednica Saveta bezbjednosti UN o stanju na Kosovu i Metohiji, na zahtjev Republike Srbije, biće održana u četvrtak u 21 čas po našem vremenu.

    Јoš uvijek nije poznato da li će sjednica biti otvorena ili zatvorena za javnost.

    Srbija je juče predala zahtjev misiji Gvajana za sazivanje vanredne sjednice SB UN zbog situacije na Kosovu i Metohiji.

    U zahtjevu se skreće pažnja na aktuelnu situaciju na teritoriji Kosova i Metohije koja je u oštroj suprotnosti sa Poveljom UN i Rezolucijom SB UN 1244 i ističe da takva situacija zahteva održavanje posebne sjednice Savjeta bezbjednosti.

  • Konstituisan novi saziv Skupštine Srbije

    Konstituisan novi saziv Skupštine Srbije

    U Skupštini Srbije danas je potvrđen mandat svih 250 narodnih poslanika, čime je konstituisan novi saziv parlamenta.

    Poslije potvrđivanja mandata poslanici su položili zakletvu.

    Tekst zakletve glasi:

    “Zaklinjem se da ću dužnost narodnog poslanika obavljati predano, pošteno, savjesno i vjerno Ustavu, braniti ljudska i manjinska prava i građanske slobode i po najboljem znanju i umijeću služiti građanima Srbije, istini i pravdi!”

    Dio poslanika je položio zakletvu u sali Narodne skupštine, dok su poslanici koalicija NADA i “Srbija protiv nasilja” to učinili u holu.

    Predsjedavajući najstariji poslanik sa liste “Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane” Stojan Radenović rekao je da se time današnji rad završava, a poslanici će o nastavku sjednice biti obaviješteni.

    Radenović je pozvao poslanike i da formiraju poslaničke klubove, a za jedan klub potrebno je pet poslanika.

    U nastavku konstitutivne sjednice treba da se izaberu predsjednik Narodne skupštine, potpredsjednici, da se imenuju generalni sekretar, izaberu članovi radnih tijela i članovi stalnih parlamentarnih delegacija u međunarodnim institucijama.

    Radenović će predsjedavati sjednicom do izbora sljedećeg predsjednika Narodne skupštine, u čemu mu pomažu po jedan najmlađi poslanik sa četiri izborne liste koje su dobile najveći broj poslaničkih mandata: Aleksandar Đukić ispred liste “Srbija ne sme da stane”, Anastasija Baković ispred liste “Srbija protiv nasilja”, Marko Milošević ispred liste “Ivica Dačić-premijer Srbije” i Slavica Škrbić iz koalicije NADA.

    Narodna skupština je konstituisana potvrđivanjem dvije trećine mandata narodnih poslanika pošto je prethodno verifikaciona komisija potvrdila mandate svih 250 poslanika.

    Sjednica je počela intoniranjem himne “Bože pravde”, a na ulazu u zgradu parlamenta poslanike je dočekala Garda.