Oznaka: Srbija

  • Brnabić o bombardovanju izbjeglica tokom akcije “Oluja”

    Brnabić o bombardovanju izbjeglica tokom akcije “Oluja”

    Predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić izjavila je da je nevjerovatno i neshvatljivo na ljudskom nivou da Hrvatska nije željela i nije ništa uradila da sudi odgovornim za bombardovanje u avgustu 1995. godine kolona izbjeglica koje su bile Srbi, ali i državljani te zemlje odakle su ih protjerali.

    To im nije bilo dovoljno, pa valjda – “da, hajde da ih zatremo”. Nevjerovatno je da tamo niko nije želio da uradi taj ljudski čin, da pokaže odgovornost – istakla je Brnabićeva.

    Ona je ukazala da Srbiju muče za vladavinu prava kako bi postala članica EU i gledaju svaki slučaj organizovanog kriminala, a kada poslije 27 godina Srbija zatraži pravdu za žrtve dobije prijetnje da će joj biti blokiran evropski put.

    Komentarišući izjavu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da će Vlada Hrvatske iskoristiti sve mehanizme da zaštiti hrvatske pilote i “dostojanstvo dovinskog rata” i poslati jasnu poruku o tome šta su osnovne vrijednosti na kojima je sazdana savremena Hrvatska, Brnabićeva je rekla da je to potpuno u skladu sa “dostojanstvom tog domovinskog rata”.

    Vi ste etnički očistili Hrvatsku, ne postoji etnički čistija država na teritoriji Evrope od Hrvatske. Vi ste istjerali sve te ljude, pa onda kažete “nisu morali da bježe”. Vidjeli smo kako nisu morali da bježe pošto su oni koji su ostali su uglavnom pobijeni – izjavila je Brnabićeva za televiziju Pink.

    Ona smatra da je “posebno odvratno” što predsjednik Hrvatske Zoran Milanović kaže da su se dogovorili da ne podižu optužnicu protiv predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i dodala da je zanimljivo da uvijek targetiraju Vučića kada treba da se obračunaju sa Srbijom.

    – To govori o tome kako njega percipiraju kao stub stabilnosti Srbije – zaključila je Brnabićeva.

    Tužilaštvo za ratne zločine Srbije podiglo je optužnicu protiv četiri visoka oficira Hrvatske vojske zbog ratnog zločina nad srpskim civilima jer su u akciji “Oluja” 7. i 8. avgusta 1995. godine naredili avionsko raketiranje kolone izbjeglica na Petrovačkoj cesti kod Bosanskog Petrovca i u mjestu Svodna kod Novog Grada.

  • Vučić izjavio da Srbija ne podliježe pritiscima

    Vučić izjavio da Srbija ne podliježe pritiscima

    Predsjednik Srbije Aleksandar vodi samostalnu i nezavisnu politiku uprkos svakodnevnim pritiscima, te istakao da postoji nevjerovatna potreba svih da vode politiku Srbije.

    Sa pritiscima živimo svaki dan. Neverovatna je potreba svih da vode politiku Srbije i svi sa strane bolje znaju kakvu politiku bi trebalo da vodimo – rekao je Vučić novinarima u Beogradu.

    On je istakao da nije lako reći dokle će Srbija moći da izdrži vodeći samostalnu i nezavisnu politiku, ali, kako je primjetio “nije bilo lako reći ni prije 90 dana”, prije otpočinjanja sukoba u Ukrajini, ali je Beograd uspio da zadrži isti stav.

    Vučić ističe da se na Srbiju vrše pritisci, prije svega po pitanju Kosova i Metohije, jer je Zapadu potrebno da se kosovsko pitanje što prije riješi, po mogućnosti priznanjem samoproglašenog Kosova, jer bi to osnažilo poziciju Zapada u odnosu prema Ruskoj Federaciji.

    On je ukazao da su “ti pritisci zloupotreba svega”, a prije svega će se ticati Kosova i Metohije.

    – Upravo zbog toga da se ne ostavi kao presedan to kosovsko rješenje, o kojem su govorili, jer oni hoće da kažu da to ne može da važi za bilo koga drugog i da je to sui generis slučaj, i to je ono što suštinski nikada nije bilo u svijetu – rekao je Vučić.

    Upitan za sutrašnju posjetu komesara za proširenje Olivera Varheljija i poslanika Evropskog parlamenta Viole fon Kramon, i očekuje li nove zahtjeve za uvođenje sankcija Rusiji, Vučić je rekao da Fon Kramonova može da govori u svoje i u ime evroparlamentaraca, a dobiće odgovor u skladu sa politikom koju vodi Srbija.

  • “Putin mi je rekao da postoji ratni sporazum između Moskve i Kijeva”

    “Putin mi je rekao da postoji ratni sporazum između Moskve i Kijeva”

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je danas telefonom sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom.

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i ruski lider Vladimir Putin razgovarali su telefonom o situaciji u Ukrajini i razvoju događaja oko Kosova, saopštio je Kremlj.”Održan je telefonski razgovor predsednika Ruske Federacije Vladimira Putina sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem… Dogovoreno je, između ostalog, da Rusija nastavi nesmetane isporuke prirodnog gasa Srbiji”, navodi se u saopštenju.

    “Nastavljena je razmena mišljenja o brojnim međunarodnim temama – situaciji u Ukrajini i razvoju situacije oko Kosova”, dodaje se u tekstu.

    Vučić je rekao da je imao konstruktivan razgovor sa predsedniko Ruske Federacije.

    “Imali smo vrlo dobar razgovor, govorili smo o više tema, najvažnija za nas je bila naši bilateralni odnosi. Za nas je bilo najvažnije istek gasnog sporazuma, 31. maja. Ono što mogu da kažem je da smo dogovorili glavne elemente koji su veoma povoljni po Srbiju. Ono što mo dogovorili je da ćemo potpisati ugovor na 3. godine, ne na mesec dana kako su neki predviđali, što odgovara Srbiji i pod dva je da će platforma i formula biti ista, tako da će cena biti povoljna”, rekao je Vučić.

    Vučić je rekao da mu je Putin rekao kakva je situacija na terenu, na ratišitu, kao i da postoji sporazum koji je na stolu u Moskvi i Kijevu, ali da to nije tema, kako je rekao, kojom mi moramo da se bavimo.

    On je rekao da mu je Putin rekao da kad god ima potrebu može ponovo da ga pozove.

    Vučić je osvrnuo na dolazak Viole von Kramon u Srbiju.

    “To se ne zna kad ko dolazi. Ona dolazi u svoje ime. Dobiće i odgovoru u skladu sa politikom Republike Srbije. Razmena mišljenja je uvek dobro došla, ali mnogo je bitnije šta misli Varhelji”, rekao je Vučić.

    Iz kabineta predsednika Srbije saopšteno je da će se sastati sa poslanicom Evropskog parlamenta Violom von Kramon u ponedeljak, 30. maja 2022. godine u 10.30 časova, u zgradi Generalnog sekretarijata predsednika Republike.

  • Vučić razgovarao sa Putinom; Oglasio se Kremlj

    Vučić razgovarao sa Putinom; Oglasio se Kremlj

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je danas telefonom sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.

    Vučić i Putin razgovarali su telefonom o situaciji u Ukrajini i razvoju događaja oko Kosova, saopštio je Kremlj.

    “Održan je telefonski razgovor predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučicćem… Dogovoreno je, između ostalog, da Rusija nastavi nesmetane isporuke prirodnog gasa Srbiji”, navodi se u saopštenju.

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić danas obilazi Skladište generalnog tereta Republičke direkcije za robne rezerve na Vilinim vodama u Beogradu, da bi se uvjerio u stanje robnih rezervi osnovnih životnih namirnica, poslije čega će obavijestiti javnost, kako je povrđeno Tanjugu, o telefonskom razgovoru sa predsjednikom Putinom koji je imao danas u 11 časova.

    Predsjednik Vučić je, kako najavljeno, sa predsednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom trebalo da razgovara o novom aranžmanu koji Srbijagas treba da sklopi sa Gaspromom za snabdijevanje gasom.

    Aktuelni sporazum o isporukama ruskog gasa ističe 31. maja, a Vučić je ranije najavio da će tokom razgovora s Putinom pokrenuti pitanja količina isporuka gasa, cijene i sigurnosti snabdijevanja ovim energentom.

  • Vučić i Putin danas razgovaraju o gasu – kakva su očekivanja

    Vučić i Putin danas razgovaraju o gasu – kakva su očekivanja

    Aktuelni desetogodišnji gasni aranžman Srbije i Rusije ističe za dva dana. Pod kojim uslovima ćemo ubuduće i koliko kupovati gasa iz Rusije trebalo bi da saznamo poslije današnjeg razgovora predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i predsjednika Rusije Vladimira Putina.
    Dok je proteklih mjeseci cijena gasa prelazila i 2.000 dolara za hiljadu kubika, prema važećem dogovoru Srbija je dio gasa plaćala svega 270 dolara.

    Telefonski razgovor predsjednika Srbije i Rusije zakazan je za danas u 11 sati. Tri najvažnija pitanja su količina gasa, cijena i sigurnost snabdijevanja. Za našu zemlju važno je da obezbijedi dovoljno gasa i za građane, i za industriju čije su potrebe sve veće.

    “To znači da nam treba još više energenata da bi servisirali našu privredu, pored toga što pod broj jedan moramo da obezbijedimo dovoljno energenata da nemamo restrikcije električne energije da ljudi mogu na to da računaju i da imamo grijanje”, kaže Ana Brnabić, predsjednica Vlade Srbije.

    Posljednjih dana spekuliše se o budućoj cijeni gasa, ali i periodu na koji će biti dogovoren novi aranžman sa Rusijom.

    “To zavisi isključivo od ruske strane. Nama bi odgovarala mnogo veća izvestnost”, dodaje Brnabićeva.

    Jelica Putniković, urednica Energije Balkana navodi da bi najbolje bilo kada bismo imali gas po onoj cijeni koja je aktuelna 270 dolara za 1.000 kubika.

    “Nisam toliki optimista da će nam Rusi dati tu cijenu, ali da će biti mnogo, mnogo niža nego što je sada na berzi. Neki analitičari spekulišu da je cijena oko 1.300 za pregovaranje, a ja se nadam da ćemo dobiti bar upola jeftiniji gas”, dodaje Putnikovićeva.

    Važno je kaže i to što su u Mađarskoj obezbijeđeni kapaciteti za skladištenje gasa. To se može pokazati presudnim za redovno snadbevanje.

    “Čuli su se neki komentari da ćemo za ovo punjenje skladištenje u Mađarskoj plaćati 1.300 dolara, to je skupo, ali ako imamo u vidu onu drugu opciju da je skuplja roba koje nema onda je dobro da uskladištimo svih 500 miliona kubika u Mađarskoj”, dodaje Putnikovićeva.

    Srbija je prije sedam godina pokrenula projekat gasne interkonekcije preko Bugarske sa Grčkom kojim bi stizao američki tečni gas. U finansiranju projekta sa 50 odsto učestvovala je i Evropa.

    Zbog birokratskih procedura u Uniji, navodi Brnabićeva, izgradnja je počela tek 1. februara ove godine.

    “Mi smo željeli da završimo taj gasni interkonektor do kraja ove godine, a od kada smo krenuli da ga gradimo, 24 dana prije izbijanja rata u Ukrajini, mi smo ponovom morali da stanemo. Zašto? Zato što su u međuvremenu cijene skočile i 20 odsto, a po uslovima Evropske investicione banke koja finansira projekat morate da dobijete posebu dozvolu za to”, ukazuje Brnabićeva.

    Geopolitička situacija je svakim danom sve komplikovanija, a pritisci na Srbiju jači, kaže premijerka – s jedne strane da ne uvede sankcije, s druge zato što ih ne uvodi.

    “Ne možete se kleti u nepovredivost teritorijalnog integriteta Ukrajine, a istovremeno reći – taj osnovni prinicip međunarodnog prava ne važi za Srbiju. Ne možete, nije u redu. Ako ste polomili taj princip na grbači našeg naroda i zemlje, ne znam kako ga branite u nekim drugim slučajevima. Zato je i pozicija Srbije specifična”, ukazuje premijerka.

    Poziciju koju je zauzela prema Rusiji i Ukrajini, Srbija ne mijenja, kaže premijerka, navodeći da je u potpunosti u skladu sa međunarodnim pravom i nacionalnim interesima.

  • Vulin: Republika Srpska nije nastala voljom velikih sila

    Vulin: Republika Srpska nije nastala voljom velikih sila

    Ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin rekao je danas u Krušedolu da Srbe neki najviše vole da slušaju kad pjevaju tužne pjesme ili prebrojavaju mrtve, ali ne vole da čuju da su Srbi tu i da su jaki, kao nikad prije.

    “Kad se mi Srbi ovako skupimo, onda neki vole da slušaju kako pevamo tužne pesme, kad prebrojavamo svoje mrtve, vole da nas čuju kako nam je teško i kako nas boli, ali ne vole kad progovorimo, da smo tu i da smo jaki i da ćemo se ujediniti”, rekao je Vulin, obraćajući se ispred fruškogorskog manastira Krušedol na 16. Krajiškom crkveno-narodnom svesrpskom saboru “Krušedolska zvona”.

    On kaže da neki ne vole ni da čuju kada Srbi upitaju ko je pobio djecu na Petrovačkoj cesti, ali vole raspravu i mržnju među Srbima.

    Vulin je naglasio i da Republika Srpska nije nastala voljom velikih sila, nego potrebom srpskog naroda da se Jasenovac i genocid nikad više ne ponovi.

    On je naglasio da iz tih razloga Srbi neće dopustiti nikad i nikome da odlučuje o njima umjesto njih samih i da neko drugi uređuje budućnost srpske djece, kako oni misle da treba.

    “Nećemo dopustiti da nam neko govori kojim pismo da pišemo, kako nam se zove jezik, koga da volimo i kako da se Bogu molimo”, naglasio je Vulin.

    On je napomenuo i da je mnogo puta srpski narod mislio naivno uvjeren da drugima donosi slobodu, da se Jasenovac neće ponavljati, a ćutao je o tome da nekog ne bi uvrijedio.

    “Verovali smo u dve Jugoslavije, da smo oslobodili, porobljenu južnoslovensku braću kako je to rečeno u Niškoj deklaraciji. Verovali smo da oslobađamo i Hrvate i Slovence, a oni su bili slobodni u Austrougarskoj. Verovali smo u Drugom svetskom ratu da Hrvate oslobađamo od Hitlera, a oni su bili slobodni u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj”, rekao je Vulin.

    On je naglasio da se Srbima zbog naivnog vjerovanja desila “Oluja”, Petrovačka cesta, te da stoga više nikad ne smiju da ćute i zaborave imena ubijene djece.

    Vulin je istakao i da vjeruje u potrebu stvaranja srpskog svijeta i da Srbi prvo treba da budu jedinstven politički narod, a to znači da o najvažnijim nacionalnim pitanjima odluke donose zajedno.

    On je rekao da je uvjeren da će ova generacija srpskih političara ujediniti mirnim putem Srbe i da će srpski svet koji se stvara u svakom od nas, jednog dana biti formalizovan.

    “Više nemamo prava na neslogu i moramo da budemo jedno ili nas neće biti”, poručio je Vulin.

  • Dodik podržao optužnicu Srbije protiv hrvatskih pilota

    Dodik podržao optužnicu Srbije protiv hrvatskih pilota

    Na Petrovačkoj cesti 7. i 8. avgusta 1995. godine počinjen je ratni zločin nad nevinim srpskim civilima, djecom, ženama i starcima, rekao je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

    “I mi u Republici Srpskoj podržavamo Tužilaštvo za ratne zločine Srbije i podizanje optužnice protiv počinilaca ovog zločina. Radi bolje i mirnije budućnost zemalja regiona svi treba da odgovoraju za ono što su radili tokom proteklog rata, kao što treba i da njegujemo kulturu sjećanja”, napisao je Dodik na Twitter nalogu.

    On je naglasio da nijedna žrtva ne smije biti zaboravljena.

    “To je naša moralna, ljudska i sveta dužnost i obaveza. Da se više nikada i nikome ne ponovi ubijanje!”, poručio je Dodik.

  • Josipović: Hrvatska ne treba da odbije optužnice iz Srbije

    Josipović: Hrvatska ne treba da odbije optužnice iz Srbije

    Komentirašiću optužnicu srpskog tužilaštva protiv hrvatskih oficira zbog zločina u akciji “Oluja” 1995, bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović rekao je da Hrvatska ne bi trebalo da odbije te optužnice nego da njima treba da se bavi pravosuđe.

    “Jedina ispravna reakcija bi bila da Hrvatska naprosto preuzme to krivično gonjenje i da naša tijela, sudovi prije svega, razmotre slučaj i donesu svoju odluku. Ova sadašnja situacija i pravac u kojem idu događaji nažalost neće dovesti do dobroga ni za Hrvatsku ni za ljude koji su optuženi”, kazao je Josipović, prenosi N1 Hrvatska.

    “S jedne strane Hrvatska neće uživati simpatije međunarodne zajednice, a mislim da nismo u poziciji da nas baš briga za sve. Sa druge strane, dogodiće se loši efekti, pa i za ljude koji su na optužnici. Takav pristup bi doveo do njihovog doživotnog etiketiranja”, dodao je on.

    Josipović je istakao da bi politika trebalo da bude uzdržana i da bi trebalo omogućiti hrvatskom pravosuđu da razmotri slučaj.

    Bivši predsjednik smatra da u ovom slučaju vjerovatno postoje i neki politički koraci.

    “Relevantno je da ako postoje dokazi, pravosuđa, a prvenstveno hrvatsko, moraju reagovati i provjeriti navode, i pravosuđe, a ne politika treba da donese odluku”, naglasio je Josipović.

  • Brnabić: Situacija sve komplikovanija

    Brnabić: Situacija sve komplikovanija

    Predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da je geopolitička situacija svakim danom sve komplikovanija, da su pritisci ka Srbiji ogromni i da Beograd ne mijenja poziciju.

    Brnabić je za RTS istakla da je pozicija Srbije u skladu s međunarodnim pravnim poretkom i nacionalnim interesima i da “mi poziciju ne mijenjamo”.

    Odgovarajući na pitanje da li Rusija cijeni dovoljno poziciju Srbije, premijerka je rekla je da odgovor na to pitanje treba potražiti od ambasadora Ruske Federacije i ljudi koji mogu da govore šta i kako razumije Moskva i kako gleda.

    “Trpimo pritiske jer smo jedina zemlja u Evropi koja nije uvela sankcije Ruskoj Federaciji, imamo dodatne pritiske u zemlji od ljudi koji nam spočitavaju što ne uvodimo sankcije. To što se stvara iznutra je potpuno nepotrebno”, navela je Brnabićeva.

    Predsjednica Vlade rekla je da je pozicija Srbije u skladu s međunarodnim pravom i međunarodnim pravnim poretkom i u skladu s nacionalnim interesima.

    “Da li je laka, nije, da li se borimo svaki dan da to održimo, da, apsolutno. Nadam se da (u Moskvi) razumeju našu poziciju i da nas makar čuju partneri iz Ruske Federacije, ali i EU, SAD i ostali. Mi poziciju ne menjamo. To je jedina pozicija u skladu sa međunarodnim pravom i ne menja se u odnosu na deo sveta ili pojedinačnu zemlju ili versku, nacionalnu pripadnost ljudi, već u skladu s međunarodnim pravom”, istakla je Brnabićeva.

    Ukazala je da je to priznavanje i nepovredivost teritorijalnog integriteta međunarodno priznatih država kao što je Republika Srbija.

    “Ne možete se kleti u nepovredivost teritorijalnog integriteta Ukrajine, a istovremeno reći taj osnovni prinicip međunarodnog prava ne važi za Srbiju. Ne može. Ako ste polomili taj princip na grbači našeg naroda i zemlje, ne znam kako ga branite na drugim mestima”, istakla je predsjednica Vlade.

    Navela je da je zato pozicija Srbije specifična. “Makar moraju da nas čuju, mi smo ti koji smo platili najveću cenu za to kršenje međunarodnog prava i principa”, napomenula je predsjednica Vlade.

    Brnabićeva je rekla da se sutra očekuje vrlo važan telefonski razgovor predsjednika Srbije i Rusije, Aleksandra Vučića i Vladimira Putina, u vezi s novim gasnim aranžmanom.

    “Kao što je predsednik Vučić rekao, tri najvažnije teme za taj razgovor su količine gasa, cena i sigurnost snabdevanja. Ne mogu da kažem da li je nešto od toga izvesno. Nešto je izvesnije u ovom trenutku i donosi određenu vrstu sigurnosti, ali je početak rešavanja zagonetke sa više nepoznatih, razgovor sa mađarskim partnerima i to da smo obezbedili skladištenje gasa i to može biti deo rešenja”, navela je premijerka.

    Odgovarajući na pitanje o tome da se spekuliše da bi novi aranžman mogao da se potpisuje na svakih mjesec dana, Brnabićeva je rekla da bi Srbiji odgovarala mnogo veća izvjesnost, ali da su Rusi ti koji određuju uslove.

    “Sigurna sam da će predsednik Vučić dati sve od sebe da obezbedi najbolji mogući ugovor za Srbiju kao i poslednjeg puta kad se video sa Putinom u novembru. Vidite koliko je to bilo značajno. To je bilo u okviru šest meseci kada je bila zima i počeo je rat u Ukrajini”, istakla je predsjednica Vlade.

    Ukazala je i da je industrija u Srbiji imala rast, zbog čega se sada troši duplo više gasa nego nekada.

    “Želimo da obezbedimo takve količine da industrija može da nastavi da se razvija. Kada pogledate prvi kvartal ove godine, naš BDP je rastao 4,3 odsto, dodatno smo povećali zaposlenost tri odsto. Sve to znači da nam treba još više energenata da servisiramo privredu. A pod jedan je da obezbedimo dovoljno da nema restrikcija električne energije i da ljudi imaju grejanje”, rekla je predsjednica Vlade.

    Istakla je da, koliko god da je složena situacija, svaki dan daju sve od sebe da zimu dočekaju spremni i da nakon sutrašnjih razgovora imaju čitavo ljeto da se spremimo za to, da obezbijede dodatan novac za to.

    Na pitanje da li je američki tečni naftni gas realna alternativa ruskom gasu, Brnabićeva je rekla da jeste i podsjetila da je Srbija još 2015. počela da radi na projektu gasne interkonekcije u Grčkoj.

    Taj projekat je, prema njenim riječima, EU prepoznala kao prioritet i finansirala ga sa 50 odsto.

    “Nažalost, zbog neverovatnih procedura, birokratije, taj projekat je krenuo da se gradi 1. februara 2022, sedam godina kasnije. Nije da nismo razmišljali o divesifikaciji, ali procedure su takve. Taj projekat je realan”, rekla je Brnabićeva.

    Kako je rekla, iako je Srbija željela da završi projekat do kraja godine, gradnja koja je ionako počela kasno ponovo je stopirana zbog procedura EU.

    “U ovom trenutu gledamo kako dodatno da diversifikujemo, i zarad životne sredine, mnoge toplane u lokalnim samoupravama prebacivali smo sa uglja na drvnu biomasu, gas i gledamo kako da obezbedimo potpunu sigurnost snabdevanja”, navela je predsjednica Vlade.

  • Trinaestogodišnjak slao mejlove o bombama u školi i drugim ustanovama

    Trinaestogodišnjak slao mejlove o bombama u školi i drugim ustanovama

    Trinaestogodišnjak iz Beočina osumnjičen je za lažne dojave o bombama u osnovnoj školi, predškolskoj ustanovi, sportskom i kulturnom centru u tom mjestu, saopštila je novosadska policija.

    Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu, u saradnji sa Upravom kriminalističke policije i Tužilaštvom za organizovani kriminal, rasvijetlili su lažne dojave o postavljenim bombama u Beočinu iza kojih, kako se sumnja, stoji trinaestogodišnjak iz ovog mjesta, navodi se u saopštenju MUP.

    Sumnja se da je on, u prethodna dva dana, na nekoliko adresa poslao mejlove u kojima se tvrdi da su bombe postavljene u osnovnoj školi, predškolskoj ustanovi, sportskom i kulturnom centru u Beočinu.

    Pripadnici policije su obavili kontradiverzioni pregled svih ovih ustanova i utvrdili da su dojave bile lažne.

    Policija je, takođe, o ovom događaju dostavila izvještaj Tužilaštvu za organizovani kriminal i obavestila Centar za socijalni rad u Beočinu, saopštila je policija.