Oznaka: Srbija

  • Sretenjski orden za Stevandića, Kuzmanovića, Spomenka Gostića, Biljanu Čekić i Nikolu Pejakovića

    Sretenjski orden za Stevandića, Kuzmanovića, Spomenka Gostića, Biljanu Čekić i Nikolu Pejakovića

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odlikovao je, povodom Dana državnosti Srbije, sretenjskim ordenom pojedince i institucije iz Srbije, Republike Srpske, Crne Gore, ali i inostranstva.

    Sretenjskim ordenom prvog stepena odlikovani su predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, akademik Rajko Kuzmanović, dok je posthumno zlatnom Medaljom za hrabrost “Miloš Obilić” odlikovan Spomenko Gostić, jedan od najmlađih boraca Vojske Republike Srpske koji je u 15. godini poginuo 1993. godine u BiH.

    Karađorđevu zvezdu dobili su i glumac Nikola Pejaković i glumica Biljana Čekić iz Republike Srpske, čuvena Dara iz Јasenovca.

    Predsjednik Srbije je odlikovanja dodijelio pojedincima i institucijama iz različitih oblasti kulturnog, privrednog, sportskog i društvenog života.

    Vučić je odlikovao Večernje novosti Sretenjskim ordenom prvog stepena, objavio je ovaj list.

    Sretenjskim ordenom prvog stepena odlikovani su, osim Stevanduića i Kuzmanovića, i akademici Vlada Urošević, Zoran L. Kovačević, Bela Balint i Ninoslav Radovanović, episkop niški Arsenije, te igumanija Pećke patrijaršije mati Haritina.

    Ovaj orden, prvog, drugog i trećeg stepena, dobile su i institucije Letopis Matice srpske, Specijalna bolnica za rehabilitaciju i edukaciju Banja Koviljača, Klinika za ginekologiju i akušerstvo KBC Srbije, KBC Kosovska Mitrovica, Škola za muzičke talente u Ćupriji…

    Među dobitnicima je više ličnosti iz Crne Gore, pa je tako Radomir Uljarević, književnik i kulturni djelatnik, dobio Sretenjski orden trećeg stepena, a Marko Kovač, bivši crnogorski ministar pravde, Orden srpske zastave drugog stepena.

    Odlikovanja su dobile i institucije i pojedinci iz oblasti kulture.

    Dječaci koji su ranjeni na Badnji dan prošle godine u Gotovuši kod Štrpca na Kosmetu, Miloš i Stefan Stojanović, odlikovani su Zlatnom medaljom za hrabrost “Miloš Obilić”, dok je djevojčica anđeoskog glasa Pavlina Radovanović iz Orahovca odlikovana Karađorđevom zvezdom trećeg stepena.

    Visoka državna priznanja Srbije dobili su i stranci, pa je Orden srpske zastave prvog stepena dobila predsjednica Kineskog instituta za međunarodne odnose i nekadašnja ambasadorka Kine u Srbiji Čen Bo.

    Predsjednik Svjetskog ekonomskog foruma Berge Brende dobio je Orden srpske zastave prvog stepena, a ambasador Španije u Srbiji Raul Bartolome Molina odlikovan je Ordenom srpske zastave prvog stepena.

    Ambasador Mađarske pri Savjetu Evrope Hari Aleks Rus odlikovan je Ordenom srpske zastave trećeg stepena.

  • Srbija slavi Dan državnosti; Borba za slobodu srpskog naroda i dalje traje

    Srbija slavi Dan državnosti; Borba za slobodu srpskog naroda i dalje traje

    Srbija obilježava Dan državnosti – u znak sjećanja na 15. februar 1804. godine, kada je podignut Prvi srpski ustanak i Sretenje 1835. godine, kada je donesen Sretenjski ustav. Ovaj dan se u Srbiji slavi kao državni praznik od 2002. godine. U Orašcu je održana centralna manifestacija, uz prisustvo najviših zvaničnika Srbije i Srpske, gdje je poručeno da borba za slobodu srpskog naroda i dalje traje. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, zaslužnim pojedincima i institucijama, uručiće večeras odlikovanja, a dodjelu možete pratiti na RTRS-a od 18 časova.

    Brnabić: Sretenjski ustav proklamovao temeljne vrijednosti-slobodu i nezavisnost

    Predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić izjavila je da je Sretenjski ustav proklamovao temeljne vrijednosti srpskog naroda – slobodu, nezavisnost i miroljubivost.

    • Ideje i ideali sadržani u Sretenjskom ustavu odlučno su i javno proklamovali temeljne vrijednosti koje već vijekovima baštini naš srpski narod. Sloboda, nezavisnost, miroljubivost samo su neki od ideala vješto inkorporiranih u sadržaj Sretenjskog ustava – rekla je Brnabić.

    Predsjednik privremenog organa grada Kragujevca Nikola Dašić izjavio je da Srbija ima veliku odgovornost prema onome što baštini, kao i da je važno da nastavi da gradi most između prošlosti i sadašnjosti.

    • Danas, 189 godina kasnije, s ponosom ističemo da smo naslednici tradicije i ideje da ovaj narod ne trpi tuđinsku vlast već se bori za svoju slobodu. Nastavljamo da gradimo most između prošlosti i budućnosti, svesni odgovornosti da je naša obaveza čuvanje vrednosti koje su nam ostavili Karađorđe Petrović i Miloš Obrenović – poručio je Dašić.

    Naglasio je da je ponosan jer je Kragujevac dosta toga uradio i najavio nove projekte.

    • Pred nama su još veći i značajniji projekti za čiju realizaciju je država opredijelila 1,2 milijarde evra – kazao je Dašić.

    Položeni vijenci na grob vožda Karađorđa na Oplencu

    Na Oplencu je, u Crkvi Svetog Đorđa, održano opelo. Nakon toga su državni zvaničnici položili vijence na grob Vožda Karađorđa.

    Vučević: Prošlost je putokaz kako ćemo ići napred

    Izaslanik predsjednika Srbije i potpredsjednik Vlade Srbije Miloš Vučević rekao je da je jedna od osnovnih okolnosti koje formiraju ličnost svakog čovjeka, njegovu sadašnjost i njegovu budućnost, jeste zapravo njegova prošlost.

    • Prošlost njegove porodice, prošlost njegovih predaka, njegovog naroda. Ta prošlost predstavlja jedno nevidljvio, ali vrlo jako utemeljenje. Orijentir kako ćemo napred, putokaz i nadahnuće da se sjetimo ko smo i šta smo – rekao je Vučević.

    Dodik: Srpska slavi Dan državnosti Srbije – mi smo jedan narod

    Ljudi u Republici Srpskoj danas slave Dan državnost Srbije jednako kao svoj dan državnosti i to ne mogu da zabrane ni lažni ni stvarni predstavnici Zapada, poručio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u obraćanju.

    Dodik je istakao da je važno pokazati sabornost i zajednički slaviti sve velike praznike Srbije i Srpske.

    Čestitajući Dan državnosti, Dodik je poručio da su Srbi iz Srbije i Republike Srpske jedan i jedinstven narod.

    Dačić: Srpska sloga danas potrebnija nego ikad

    Srbija i danas mora da brani one vrijednosti za koje su se borli sprski ustanici prije 220 godina – slobodu, mir, nezavisnost i teritorijalnu cjelovitost, te naglasio da je srpska sloga danas potrebnija nego ikad, rekao je na u Orašcu ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić.

    Dodik i Vučević položili vijence kod spomenika voždu Karađorđu

    Predsjednik Republike Srpske i izaslanik predsjednika Srbije Miloš Vučević položili su vijence kod spomenika voždu Karađorđu, vođi Prvog srpskog ustanka.

    Obilježavanje u Orašcu počelo je pomenom za pokoj duši precima, Karađorđu i ustanicima, koji je služio episkop šumadijski Јovan.

    Episkop Јovan: Narod koji se ne sjeća svoje prošlosti, nije dostojan budućnosti

    Episkop šumadijski Јovan poručio je u besjedi da narod koji se ne sjeća svojih prethodnika i prošlog vremena nije dostojan ni sadašnjosti, niti budućnosti.

    • U životu je važno sjećanje, da se sjećamo prethodnik i pokojnika, naše divne prošlosti, istina, mukotrpne i dugotrajne, ali istrajne istorije našeg naroda, jer narod koji se ne sjeća prethodika i prošlog vremena, taj narod nije dostojan ni sadašnjosti, ni budućnosti – rekao je episkop Јovan.

    Odlikovanja za Stevandića, Kuzmanovića, Spomenka Gostića, Biljanu Čekić, Nikolu Pejakovića

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odlikovao je, povodom Dana državnosti Srbije, sretenjskim ordenom pojedince i institucije iz Srbije, Republike Srpske, Crne Gore, ali i inostranstva.

    Gugl u bojama srpske zastave

    Vučić čestitao građanima Dan državnosti

    Dačić: Sretenje podsjeća koliko je važno čuvati slobodu i nezavisnost

    Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić čestitao je građanima Srbije Dana državnosti, navodeći da Sretenje uvijek podsjeća koliko je važno da Srbija čuva svoju slobodu i nezavisnost.

    Selaković položio vijenac i upisao se u spomen knjigu na grobu Neznanog junaka

    Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nikola Selaković, kao izaslanik predsjednika Srbije, upisao se u Spomen knjigu, nakon polaganja vijenaca kod Spomenika Neznanom junaku na Avali, a povodom obilježavanja Dana državnosti.

  • Srbija obilježava Dan državnosti – začetak moderne države

    Srbija obilježava Dan državnosti – začetak moderne države

    Srbija obilježava Dan državnosti – u znak sjećanja na 15. februar 1804. godine, kada je podignut Prvi srpski ustanak i Sretenje 1835. godine, kada je donesen Sretenjski ustav. Ovaj dan se u Srbiji slavi kao državni praznik od 2002. godine.

    U znak sjećanja na obnovu srpske državnosti početkom 19. vijeka, odnosno začetak moderne srpske države Srbija obilježava Dan državnosti – Sretenje.

    Na Sretenje 1804. godine, prije 220 godina, grupa istaknutih srpskih prvaka sa prostora tadašnjeg Beogradskog pašaluka, zvanično Smederevskog sandžaka, izabrala je Karađorđa, Đorđa Petrovića, za vožda, predvodnika.

    Bila je to dobro promišljena odluka zbog činjenice da je Karađorđe posjedovao ne samo lične kvalitete, odlučnost i čvrstinu, već i ratno iskustvo u sklopu austrijskih frajkora 1788-1791.

    Njegov izbor izvjesno je bio i posljedica sasvim osobenog ugleda koji je uživao. Važio je za žustrog, preduzimljivog, oštrog i odlučnog, ali i čovjeka britke pameti. Bio je takođe vješt trgovac, stokom. Pretežni izvor znatnijih prihoda onovremenih Srba sa prostora Beogradskog pašaluka bio je izvoz stoke u Austriju.

    Bilo je poznato i da ne trpi neposlušnost, da je katkad prijek, pa i da lako poteže oružje.

    Na zboru u Marićevića jaruzi kod Orašca, u središtu Šumadije odlučeno je da se podigne buna protiv dahija, četvorice samovoljnih gospodara u beogradskom pašaluku. Njihov položaj zapravo nije bio legalan ni sa stanovišta vlasti na Bosforu, ali je uglavnom nevoljno tolerisan.

    Neposredan povod bio je teror dahija poznat kao Sječa knezova, uklanjanje viđenijih i preduzimljivijih među Srbima.

    Teror dahija je tada umjesto da sputa buntovnost Srba zapravo nenadano doveo do rasplamsavanja bune. Oni su prethodno 1801. godine ubili beogradskog pašu, da bi se samovolja potom uvećavala do početka ustanka 1804.

    Pod vođstvom Karađorđa ustanici su ubrzo oslobodili veći dio pašaluka. Buna je najprije zahvatila krajeve zapadno od Kolubare, Šumadiju, potom Pomoravlje, Podrinje, odakle su buna nadalje širila prema jugu.

    Kada je njihov položaj postao nemoguć, a pad Beograda bio nadomak, dahije su pokušale beg niz Dunav. Posjekao ih je vojvoda Milenko Stojković, jula 1804, na dunavskom ostrvu Ada Kale, u Đerdapu. Odstranjivanje dahija dogodilo se uz podršku predstavnika legitimnih vlasti na Bosforu.

    U prvoj fazi ustanka bitan moment bio je Boj na Ivankovcu, kod Ćuprije, avgusta 1805. kada su ustanici potukli vojsku Hafiz-paše, novopostavljenog čelnika Beogradskog pašaluka, koji je u potpunosti oslobođen 1807. godine. Ishod Prvog srpskog ustanka odredio je mir Rusije i Turske potpisan u Bukureštu 1812. godine.

    Rusija se tada, suočena sa Napoleonovom invazijom, okreće ratu protiv Francuza i široke koalicije koju su oni predvodili.

    Turska je Karađorđev ustanak ugušila 1813. Uslijedio je egozodus ustaničkih prvaka, i samog Karađorđa, potucanje “od nemila do nedraga” po Austriji i Rusiji.

    U Srbiji, Turci u to vrijeme sprovode strahovit, neopisiv teror.

    Pošto namjera primirivanja ustanika autoritetom Bećir paše, iz Bosne, nije donijela rezultate, Sultan na Srbe šalje Hafiz pašu. Bio je to prelomni moment, jer od njegovog poraza na Ivankovcu, postaje nesumnjivo da su Srbi u ustanku protiv turske vlasti uopšte.

    Uslijedila je Hadži Prodanova buna 1814, i Drugi srpski ustanak aprila 1815. godine, na Cveti, u Takovu.

    Prvi i Drugi srpski ustanak 1804. i 1815. godine, postupno su doveli do obrazovanja novovjekovne srpske države. Veliki njemački istoričar Leopold Ranke nazvao je taj period – Srpska revolucija.

    Takođe, Srpskom revolucijom započinje i proces oslobađanja hrišćanskih naroda Јugoistočne Evrope od Turske. Ustanak Grka 1821. uslijedio je po srpskom uzoru.

    Borba Srba za nezavisnost, započeta Karađorđevom bunom na Sretenje 1804. godine, uspješno je okončana decenijama potom, pored drugog zahvaljujući mudrosti i vještini knjaza Miloša Obrenovića.

    Karađorđe je tokom Prvog srpskog ustanka (1804–1813), u sklopu obnove srpske državnosti, između ostalog ustrojio i niz važnih institucija, nephodnih za postupno oblikovanje državnog ustrojstva, počev od heraldičkih znamenja, pa do Velike škole, najviše zaslugom Dositeja Obradovića, prvog ministra (popečitelja) prosvjete obnovljene Srbije, što se uzima kao daleki začetak današnjeg Univerziteta u Beogradu.

    Prvi Ustav Kneževine Srbije

    Sretenje je odabrano za Dan državnosti Srbije i zbog činjenice da je 1835, na taj dan, u Kragujevcu, donesen prvi Ustav Kneževine Srbije, nazvan – Sretenjski. Formalni naziv je tada zapravo bio Knjažestvo.

    Njegov tvorac Dimitrije Davidović izradio ga je po uzoru na francuska ustavna rješenja iz 1791, 1814. i 1830, kao i ustav novoobrazovane Belgije iz 1831. Davidović je tvorac i termina – ustav. Prethodno je korišten termin – konstitucija, čemu je uostalom pridavano maglovito značenje.

    Davidović je ustrojio zakonsko rješenje po najvišim standardima onovremenog poimanja političkih sloboda, ali sasvim neprimjereno prilikama u kojima se tadašnja vazalna Srbija nalazila. Između ostalog, u to vrijeme, ni Austrijsko carstvo, ni Turska, ni Rusija, nisu imale ustave. Upravo te zemlje izvršile su pritisak da se od Sretenjskog ustava odustane.

    Na snazi bio samo 55 dana

    Ustrojen po uzoru na najslobodoumnija ustavna rješenja onovremenog svijeta, poput Francuske, odnosno Belgije, Davidovićev ustav, iako usvojen, ostao je formalno na snazi svega 55 dana.

    Sretenjski ustav bio je podijeljen na 14 poglavlja, i sadržao je 142 člana.

    Predviđao je punu podjelu vlasti na zakonodavnu, sudsku i izvršnu. Zamišljeno je da knjaz i Sovjet dijele izvršnu vlast. Veoma važno, Ustav je proklamovao ličnu neprikosnovenost, slobodu kretanja, zanimanja, punu pravnu ravnopravnost svih građana. Feudalni odnosi su sasvim odbačeni, kao i ropstvo.

    Poređenja radi, u Habzburškoj Monarhiji feudalni odnosi su bili na snazi, većim dijelom, do revolucionarne 1848/49, u Rusiji do 1861. Njegov tvorac Dimitrije Davidović bio je znameniti novinar, diplomata, ministar.

    Ustav koji je napisao, u poređenju sa ustavima evropskih zemalja tog vremena, bio je krajnje slobodouman. Osim rijetkih izuzetaka poput Francuske, Belgije, ili SAD. Kneževina i Kraljevina Srbija imala je potom više različitih ustavnih rješenja: 1838, 1869, 1888, 1901. i 1903. godine.

  • Vučić: Spaljivali su kuće i crkve, pa mogu i lutke

    Vučić: Spaljivali su kuće i crkve, pa mogu i lutke

    Srbija će ljubomorno da čuva svoju vojnu neutralnost, ali i da čuva svoje građane, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

    Tokom boravka u Nišu, rekao je da je najvažnije gledati kako da zemlja gura unapred, da se razmišlja o većim platama i penzijama, ali i o jednoj najvažnijoj stvari – slobodi.Govoreći o formiranju Pokreta za narod i državu, on je rekao da će o tome više pričati narednih dana.

    “Mislim da je krajnje vreme i da je pravo i najbolje vreme za formiranje jednog širokog narodnog pokreta. Pred nama nisu laka vremena, mi moramo da ujedinimo sve snage svih ljudi koji žele dobro Srbiji. To je moj pokušaj da pronađemo najbolji odgovor za sve one koji bi da pokušaju da slome Srbiju i spolja i iznutra,” rekao je Vučić u Nišu.

    Kako je rekao, “mi moramo da ujedinimo sve snage svih ljudi koji žele dobro Srbiji, bez obzira na njihova, ne uvek istovetna mišljenja po različitim pitanjima”.

    On se osvrnuo i na paljenje lutke sa njegovim likom u Kaštelu Starom u Hrvatskoj, on kaže da “kada znamo da su spaljivali kuće i crkvu, šta fali da pale lutku”.

    “Kod njih je tradicionalno da spaljuju, sve što mogu da spaljuju su lutke,” istakao je Vučić.

    Upitan o ukidanju dinara od strane Prištine, Vučić kaže da je bio u pravu na sednici Saveta bezbednosti UN da Priština neće suspendovati odluku o dinaru.

    “Lagali su svoje zapadne partnere, oni ne puštaju dinare da ulaze više na Kosovo i Metohiju, u skladu sa tim na dnevnom nivou ćemo reagovati i gledati kako da pomognemo našem narodu, a videćemo kakva će biti reakcija onih koji su napravili prištinsku vlast,” rekao he Vučić.

    “Hoću svima u Nišu i celoj Srbiji da čestitam praznik, sutrašnje Sretenje, dan koji najrečitije govori o našoj istoriji, ali koji nam ukazuje i na put u budućnosti, put Karađorđeve hrabrosti, put Miloševe mudrosti i uvek borbe za očuvanje srpske nezavisnosti i slobode,” poručio je Vučić.

  • Dodik: Srpska želi sposobnost nezavisnog djelovanja; Srbija naš veliki prijatelj

    Dodik: Srpska želi sposobnost nezavisnog djelovanja; Srbija naš veliki prijatelj

    Republika Srpska želi da izgradi sposobnost nezavisnog djelovanja i postojanja sa jakim vezama koje bi mogli da uspostavumo sa Srbijom, rekao je Milorad Dodik predsjednik Republike Srpske nakon sastanka sa poslanicima u Narodnoj skupštini Srbije Branimirom Nestorovićem, Brankom Lukićem i Aleksandarom Pavićem.

    • Želimo da Srpska i Srbija sarađuju. Zahvalan sam Nestoroviću koji je bio i gost Srpske kada je obilježavala Dan Republike, 9.januara. Na sastanku smo razmijenili mišljenja i političke poglede na trenutnu situaciju – rekao je Dodik.

    Dodik je naglasio da je situacija na Kosovu pitanje svih Srba gdje god se nalazili.

    • Ono sto sada doživljavaju je zajednička opservacija nas, da je cilj međunarodne zajednice da se Srbi isele. Naš cilj je da Srpska izgradi sposobnost nezavisno djelovanje i postojanje sa jakim vezama koje bi mogli da uspostavumo sa Srbijom – rekao je Dodik.

    Kaže da ne vide da u procesu razgradnje Dejtonskog sporazuma ima mjesta za Republiku Srpsku i Srbe.

    • BiH je protektorat, kojim upravljaju “nezavršene situacije” potut Kristijana Šmita, koji je u “pokušaju da bude visoki predstavnik”.

    Dodik je poručio da u Republici Srpskoj američki ambasador ne može da drži predavanje niti može da se miješa u naša unutrašnja pitanja.

    • Smatram da svako ko je državljanin Republike Srpske treba da ima automatski i državljanstvo Republike Srbije. To pravo imaju i drugi narodi i tu ne bi trebalo da bude ništa sporno – poručio je predsjednik Srpske.
  • Vučić: Vrijeme je za osnivanje velikog Pokreta za narod

    Vučić: Vrijeme je za osnivanje velikog Pokreta za narod

    Aleksandar Vučić objavio je na svom Instagram nalogu da je “vreme za osnivanje velikog Pokreta za narod.”

    “Vreme je za osnivanje velikog Pokreta za narod i državu koji će imati snage da ubrza ekonomski rast Srbije i odbrani naše nacionalne i državne interese,” napisao je on.

  • Eskobar o zabrani dinara na KiM: Takvi potezi imaće posljedice

    Eskobar o zabrani dinara na KiM: Takvi potezi imaće posljedice

    Specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar izjavio je danas da je ta zemlja bila potpuno jasna da ne može biti jednostranih poteza, kao i da će takvi potezi imati posljedice.

    On je to rekao za Tanjug, a povodom odluke Prištine da odloži primenu uredbe tzv. CBK o zabrani dinara na KiM i istakao da bi o tim pitanjima trebalo da se komunicira sa rokovima koji ne utiču na stanovništvo.

    “Mi smo spremni da pomognemo u rješavanju problema, ali Beograd i Priština moraju da se vrate dijalogu i poštuju postojeće dogovore”, rekao je on.

    Prema njegovim riječima, mnoga od tih pitanja mogla bi da se riješe uspostavljanjem Zajednice srpskih opština.

    Na pitanje da li je adresa za pomoć Srbima na Kosovu i Metohiji u Briselu ili Vašingtonu, naglašava da SAD u potpunosti podržavaju dijalog pod okriljem EU, i ulažu sve naše napore da se on nastavi, kao i da je dijalog jedini kanal za rešavanje “bilateralnih pitanja”.

    “Naša tehnička podrška, naša ekonomska podrška, i naš politički uticaj su iza njega, jer na kraju dana, naše najveće aspiracije je da se i Kosovo i Srbija priključe Evropskoj uniji. I da u međuvremenu razviju mirne, produktivne i efikasne bilateralne odnose”, rekao je Eskobar.

    Eskobar je i povodom Dana državnosti Srbije rekao da mu je želja “da nastavimo sa razvijanjem prijateljstva između dvije države”.

    “Uradili smo mnogo toga u protekle tri godine sa Markom Đurićem ovdje i želimo da nastavimo sa tim. On je uradio mnogo toga za Srbiju i nedostajaće nam”, rekao je Eskobar, koji je bio gost na prijemu koji je povodom Dana državnosti organizovala ambasada Srbije u Vašingtonu.

  • Stevandić i Todorov: Puna podrška inicijativi “Otvoreni Balkan”

    Stevandić i Todorov: Puna podrška inicijativi “Otvoreni Balkan”

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić primio je danas u Banjaluci u nastupu posjetu ambasadora Republike Srbije u BiH Ivana Todorova. Sastanku je prisustvovao i generalni konzul Srbije u Banjaluci Miloš Vujić i zamjenik ambasadora Nataša Đorđević.

    Stevandić je upoznao Todorova sa aktuelnom političkom situacijom u Republici Srpskoj i BiH, naglasivši predanost miru i politici koja se zasniva na dejtonskom principu dogovora dva entiteta i tri naroda, uz poštovanje suvereniteta i bez uplitanja međunarodne zajednice.

    Na sastanku je takođe naglašena uloga Srbije kao glavnog faktora stabilnosti u regionu.

    Sagovornici su se složili da je potrebno dodatno razviti ekonomsku saradnju na regionalnom nivou, kroz dalji razvoj i unapređenje infrastrukturnih projekata.

    Na sastanku je pružena puna podrška inicijativi “Otvoreni Balkan” koji bi dodatno razvio ekonomsku saradnju i robnu razmjenu.

    Stevandić i Todorov su u tom prilikom poručili da će Republika Srpska i Srbija nastaviti zajednički njegovati ekonomske, kulturne i duhovne veze.

  • Veliki protestni opštenarodni skup Srba na Kosovu

    Veliki protestni opštenarodni skup Srba na Kosovu

    Srbi sa Kosova održali su u 12 sati u Sjevernoj Mitrovici veliki protestni opštenarodni skup kojim žele da skrenu pažnju čitavom svijetu i međunarodnoj zajednici na svoj obespravljen položaj, posebno zbog odluke Prištine i kosovskog premijera Aljbina Kurtija o ukidanju dinara kojom im se ugrožava opstanak na njihovim ognjištima.

    Prisutni građani nose zastave Srbije i transparent “UN USA 1244 HELP”, “Evropo otvori oči”, “Bez socijalnih primanja nećemo imati ni za hranu”, “Ovo je okupacija”. “Penziju sam čitav život sticao, ne dam je Kurtiju”.

    Prisutni su i predsjednik i potpredsjednik Srpske liste Zlatan Elek i Dragoša Milović.]

    Predsjednik Udruženja penzionera, koje je najavilo održavanje velikog opštenarodnog skupa, Vesko Stojković, rekao je da je to prilika da se ukaže na arogantno ponašanje vlasti u Prištini.

    – Treba uputiti poruku svetskoj javnosti da nema opstanka i ostanka Srba na KiM ako se to sprovede do kraja. Opstanak vezujem da je to neka politička opcija ali ostanak je upravo vezan za primanja, za ekonomiju, za osnovne životne uslove da se ostane – rekao je Stojković za Dnevnik RTS.

    Kako je dodao, odluka Prištine da zabrani dinar pogađa najviše penzionere, piše Blic.

    Srpska lista podržala je mirni protest građana u Severnoj Mitrovici, i pozvala je sve građane sa Kosova da uzmu učešće u tom, kako su naveli, demokratskom protestu.

  • Vučić: Kurtijev glavni i konačni cilj da protjera sve Srbe sa KiM

    Vučić: Kurtijev glavni i konačni cilj da protjera sve Srbe sa KiM

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je, uprkos suštinskim neslaganjima među državama članicama Savjeta bezbjednosti UN, nesumnjivo nezadovoljstvo povodom postupaka premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija opipljivo među predstavnicima SAD, Francuske, Kine, Rusije i drugim, istakavši da je Kurtijev “glavni i konačni cilj” da protjera sve Srbe sa KiM.

    Vučić je rekao da je “bilo očigledno da zemlje članice Savjeta bezbjednosti UN nisu uopšte bile srećne zbog Kurtijevih akcija, zato što to nije korak ka deeskalaciji.

    • Baš suprotno – ukazao je Vučić.

    Na pitanje u vezi sa glavnim zaključcima sa sjednice Savjeta bezbjednosti UN posvećene KiM i da li se situacija možda polako pomjera ka više razumijevanja za srpsku poziciju, Vučić je odgovorio da ne može to tačno da kaže, ali da može da potvrdi da je “bez sumnje, najmanje 13 od 15 država članica Savjeta bezbjednosti UN primijetilo da Kurtijeve jednostrane odluke, posebno u vezi sa pitanjem srpske valute, nisu dobrodošle, nisu bile dobre i ne doprinose miru i stabilnosti regiona”.

    Vučić je istakao važnost toga što je imao priliku da iznese podatke i konkretne brojke koje rasvjetljavaju “progon srpskog naroda na Kosovu i Metohiji i stvaranje nepodnošljivih uslova za život Srba na Kosovu”.

    Predsjednik Srbije je istakao značaj mogućnosti da se obrati državama članicama SB UN i “objasni neka pitanja”.

    Osvrćući se na to što je na sjednici Savjeta bezbjednosti UN Kurti optužio Srbiju da prevozi džakove novca na sjever KiM za finansiranje raznih kriminalnih aktivnosti, Vučić je rekao:

    • Tada smo rekli, to je uradila ovlašćena i specijalizovana britanska kompanija i ljudi su bili zapanjeni kada su to čuli. Nisu mogli vjerovati u prvom trenutku kada sam spomenuo ime kompanije, a to je Henderson. Znali su da govorim istinu. I vidjeli ste da je Kurti poslije toga zaćutao i nakon toga nije to spomenuo.

    Na pitanje da li nakon poruke Savjeta bezbjednosti UN Kurtiju i ponovljenih poziva SAD vjeruje da će vlada privremenih prištinskih institucija suspendovati odluku, Vučić je odgovorio da ne vjeruje.

    • Kurti se nada velikoj pobjedi na izborima koje će uskoro raspisati. I to je njegova ideja. Kurti je ideološki negdje u periodu prije 80 godina, kao najbolji nasljednik politike Envera Hodže, anarhista, marksista, ideološki veoma jako usmjeren protiv Srbije. Bez kompromisa. Kompromis je loša riječ za njega. Bez ustupaka, i nastaviće protiv srpskog naroda kako bi ih sve protjerao sa Kosova. Ne sumnjam u to. I znam da je to njegova glavni i konačni cilj – kaže Vučić.

    Vučić je rekao da u svjetskim medijima ima mnogo izmišljotina, mnogo neistina protiv suverenih i nacionalnih interesa Srbije, a kao najbolji primjer naveo je slučaj Sandulović.

    Ističući značaj sjednice Savjeta bezbjednosti UN, Vučić je rekao da je to bila dobra platforma i dobra prilika da se reaguje pravilno i odgovorno, dodajući da vjeruje da su to i uspjeli.

    U odgovoru na pitanje u vezi sa njegovom procjenom Kurtijeve taktike izbjegavanja u svjetlu izlaganja šefice UNMIK-a Karoline Zijade o ubjedljivim dokazima o pokazivanju Kurtijevih jednostranih akcija koje podstiču regionalnu nestabilnost, Vučić je rekao da je izjava Zijade bila relativno oštra, ali istinita.

    • Ona je veoma zabrinuta zbog situacije na Kosovu. Nije to mogla sakriti. Nije htjela to da sakrije. I naravno, Kurtiju se to nije svidjelo. Uopšte nije želio da je pominje, jer Kurti mrzi prisustvo Ujedinjenih nacija tamo. On, zapravo, mrzi Ujedinjene nacije kao instituciju, kao organizaciju – naveo je Vučić.

    Kurti je, kako kaže predsjednik Srbije, “insistirao samo na NATO, NATO i ništa osim toga, pokušavajući da se dodvori Sjedinjenim Američkim Državama, pokušavajući da ih ponovo prevari”.

    • Ali vjerujem da SAD to ovoga puta neće progutati i da će nastaviti sa svojim opravdanim pritiskom na njega kako bi samo izbjegle dalje eskalacije na terenu – rekao je Vučić.

    Vučić je na hitnoj sjednici Savjeta bezbjednosti UN govorio o ciljanom etničkom nasilju nad Srbima na KiM, posebno u slučajevima ubistava djece i drugih civila.

    Na pitanje da li je neko rekao nešto o slučajevima o ubistvima djece i drugih, Vučić je rekao da nije i da to nikada nije doprlo do međunarodne javnosti.

    Na pitanje zbog čega, odgovorio je: “Zato što se ne uklapa u narativ”.

    • Kako možete objasniti – iz njihovog ugla – zbog čega smo stvorili takvu lažnu državu? I kako objasniti da u toj državi, navodno, ili stvarno, postoje stvari koje samo umanjuju ugled onih koji podržavaju Albance u stvaranju, bilo “entitetskog” sa naše tačke gledišta, bilo sa njihove tačke gledišta – još jednu albansku državu na Balkanu. I zato im to nije trebalo. Ali svi su prihvatili svaku moguću priču o Banjskoj. I to je postala najveća priča kad smo mi u pitanju. To je ono što se dobro uklapa. To je to – rekao je Vučić.

    Dodao je da će i ubuduće navoditi slučajeve 470 etnički motivisanih napada na Srbe.

    • To je moje obećanje. I to je moja obaveza. To je nešto što je za mene obavezno – istakao je.

    Govoreći o kamionu britanske kompanije sa novcem namijenjenim Srbima na KiM koji su presrele tzv. kosovske policijske snage, Vučić je, na pitanje da li je imao priliku da se pozabavi ovim pitanjem sa britanskom vladom Rišija Sunaka, otkrio neke uvide.

    • Ne, nisam razgovarao sa njima jer vjerujem da bi oni podržali Kurtija – otvoreno je rekao Vučić.
    • Rekli bi: “OK, ubuduće će vam prebacivati evre” dodao je Vučić i primijetio da “šta god da radimo, oni su uvijek bili na strani Kurtija”.

    Istakao je da je Velika Britanija tradicionalna podrška Albancima na KiM.

    • Ali i oni, moram da budem veoma fer i da priznam, čak i oni su govorili da nisu baš zadovoljni Kurtijem – rekao je Vučić osvrćući se na izjavu ambasadora DŽejmsa Kariukija na sjednici SB UN o KiM, koji je osudio vladu u Prištini zbog toga što je pokazala “nedovoljnu pažnju” za uticaj na manjinske zajednice.