Oznaka: Srbija

  • Vulin: Milanović napada Vučića zato što ne ćuti o zločinima

    Vulin: Milanović napada Vučića zato što ne ćuti o zločinima

    Ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin kaže da napadi hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića na predsjednika Vučića ne dolaze zato što je Aleksandar Vučić zločinac, već zato što neće da ćuti o hrvatskim zločinima.

    “Ako u Srbiji ima zakona, onda će protiv Milanovića biti podignuta optužnica za širenje verske i nacionalne mržnje. Čovek koji se hvali ustaškim poreklom i pozdravlja progon Srba iz Hrvatske može da bude predsednik Hrvatske, ali ne bi smeo da bude na slobodi”, rekao je Vulin.

    Vulin je dodao da napadi na predsjednika Srbije Vučića od strane predsjednika Hrvatske Milanovića ne dolaze zato što Aleksandar Vučić “ima zločin na savesti”.

    “Napadi dolaze zato što Hrvatska ima nepokajane zločine koje je Aleksandar Vučić otkrio i odbio da prećuti”, rekao je Vulin komentarišući izjavu Milanovića da će Hrvatska podići optužnicu protiv predsjednika Srbije zato što je Srbija podigla optužnicu protiv hrvatskih pilota koji su granatirali kolonu Srba na Petrovačkoj cesti, a među ubijenim srpskim civilima bila su i djeca.

  • Srbija trguje puževima, bumbarima i zmijama

    Srbija trguje puževima, bumbarima i zmijama

    Među hiljadama carinskih brojeva, koje prate uvoz robe u Srbiji, jesu i oni iza kojih se kriju – insekti, morski puževi, ljudska kosa, dlake domaće i divlje svinje.

    I oni koje prate tovare u inostranstvo nisu manje egzotični. Srbija je tako, za prvih šest mjeseci ove godine, u Veliku Britaniju izvezla žive reptile, a među njima i zmije i kornjače, vrijedne 308.000 evra.

    U istom ovom periodu, Srbija je uvezla oko 19 tona insekata, vrijednih oko 34.000 evra. Većina njih stigla je kako bi voće i povrće bilo zdravije i plodnije. Ozbiljni proizvođači paradajza, borovnica i jagoda ne mogu se pouzdati da će čista sreća natjerati bumbare na njihove sadnice.

    Srđan Dragojević, inženjer poljoprivrede i vlasnik firme koja uvozi ove insekte, objašnjava da su bumbari važni za oprašivanje, poput pčela.

    “Za razliku od pčela, oni idu i na paradajz. Oplodnja utiče na kvalitet i količinu proizvoda. Primena bumbara garantuje da nema opasnih pesticida, jer su osetljivi na njih. U prirodi nema dovoljno bumbara, a i brojnost pčela je sve manja, pa će oplodnja postati ozbiljan problem u budućnosti. U zaštiti bilja se upotrebljavaju i korisni predatori, insekti koji uništavaju štetočine. Oni se upotrebljavaju i u Srbiji. Trips se, na primer, zbog stvaranja rezistencije u mnogim regionima sa intenzivnom proizvodnjom, često ne može kontrolisati primenom insekticida, pa je upotreba predatora jedino dobro rešenje”, kaže Dragojević.

    Srbija u prvoj polovini ove godine uvezla i žive i rashlađene morske puževe, vrijedne skoro dva miliona evra. Stigli su iz Indonezije, Malezije, Singapura i Sri Lanke. Mahom iz susjednih zemalja nam je stiglo i 249 tona njihovih kopnenih i znatno jeftinijih imenjaka. Koštali su 313.000 evra. Srbija je, međutim, nešto veći izvoznik puževa. Prodali su strancima čak 574 tone.

    “Godina je bila sušna, pa smo morali i da uvozimo puževe”, kažu u fabrici koja je jedan od najvećih prerađivača puževa.

    “Mi smo klanica puževa i imamo klanični broj i u Briselu, kako bismo mogli da izvozimo. Uglavnom sve količine ovog mesa idu u inostranstvo. Svega nekoliko restorana u Beogradu i Novom Sadu naručuju i to po nekoliko kilograma. Ne postoji kultura jela puževa u Srbiji. Mi smatramo da je najbolje da novac ostane kod kuće, odnosno da otkupimo na domaćem tržištu puževe. Kada su sušne godine, da bismo ispoštovali dogovorene količine, moramo da uvozimo. Takva je ova, a takva je bila i prošla godina”, navode u ovoj fabrici.

    Prodali pčele
    Od početka ove godine Srbija je strancima prodala i žive pčele. U Jordan ih je odletjelo u vrijednosti od 45.000 evra. Izvezli su i 491 tonu crijeva, bešika i želudaca od životinja. Istovremeno su ove iznutrice i uvezli i to – 207 tona. Stižu iz Austrije, Italije, Kine, Libana, Njemačke, Rumunije, Slovačke…

    Srbija ih prodaje Albaniji, Bosni i Hercegovini, Gani, Grčkoj, Mađarskoj, Obali Slonovače.

  • Eskobar dolazi da pomiri Prištinu i Beograd

    Eskobar dolazi da pomiri Prištinu i Beograd

    Oduvijek su imali ulogu u dijalogu Beograda i Prištine, nekad manje a nekad više javnu, ali se posljednjih dana Sjedinjene Američke Države sve aktivnije uključuju u razgovore o rješenju kosovskog pitanja kojima posreduje Evropska Unija (EU).

    Specijalni izaslanik Stejt departmenta Gabrijel Eskobar poslednjih dana rame uz rame sa specijalcem EU Miroslavom Lajčakom lobira za postizanje konsenzusa i rješavanje krize na Kosovu, pa je pitanje da li SAD za stalno zadržava takvu poziciju?


    Uslijedile su varnice koje su prijetile da prerastu u požar, koji su ugasile SAD i EU, a ostalo je samo sedam dana za dogovor do 1. septembra i najavljenog sprovođenja reciprociteta.

    SAD došla i ostaje?

    U svemu tome SAD pojačala svoju ulogu, o čemu svjedoči da su se oba glavna pregovarača, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i Kurti pred nastavak dijaloga sastali sa Eskobarom u Briselu.


    Kako je susret bio fijasko a dijalog nije pokrenut sa mrtve tačke, Eskobar nije sišao sa scene, krenuo je sa Lajčakom u posjetu Prištini, pa Beogradu. Njegova uloga na tom putu biće, kako je najavljeno iz Stejt departmenta, da podrži dijalog dve strane.

    A uloga SAD se možda neće zastaviti samo na Eskobarovom posredovanju, iz Stejt departmenta je najavljeno da je i američki državni sekretar Entoni Blinken spreman da se uključi u dijalog ako bude potrebno.

    Da li sve ovo znači da SAD “preuzimaju” ulogu ili će se i dalje uključivati s vremena na vrema, kada je potrebno?

    “Problem se reši tek kad se uključe SAD”
    Govoreći o tome, Dimitrije Milić programski direktor Novog trećeg puta podsjeća da su problemi na Balkanu riješeni tek onda kada se SAD uključila.

    – Američki predsjednik Džo Bajden je još u svojoj kampanji za predsednika 2020. govorio da jedan od pet regiona kojima će posvetiti pažnju u spoljnoj politici je Zapadni Balkan. U tom kontekstu se javlja i pojačano interesovanje Amerike i za rješavanje kosovskog pitanja. Većina problema koji su našli rešenje u našem regionu u prethodnih tridesetak godina desili su se tek kada su se SAD direktno uključile, od BiH 1990-ih do pitanja imena Sjeverne Makedonije – podsjeća on.

    U slučaju Kosova ta važnost je dodatno naglašena, ističe on, jer je uticaj Vašingtona na Prištinu najveći u odnosu na ostale važne sile. Ukoliko SAD ne uspeju da dovoljno pritisnu Prištinu i poguraju dijalog napred, to neće uspeti bilo koja druga država. Srbija mora da investira svoje maksimalne kapacitete na predstavljanje svog ugla gledanja Vašingtonu ne samo u smislu administracije predsednika, već i u Senatu i Predstavničkom domu, jer i male promene u američkoj spoljnoj politici mogu da naprave solidnu razliku u rezultatu dijaloga i pozicije Srbije – napominje Milić.

    Uz Eskobara, i ambasador SAD u Beogradu Kristofer Hil je ovih dana glasan u izjavama i isticanju da je potreban kompromis, i poslednjih dana zalagao se za formiranje Zajednice srpskih opština, na čemu insistira Beograd.

    “Raste zainteresovanost za dijalog”

    Na to ukazuje Milan Igrutinović iz Instituta za evropske studije i ocenjuje da raste zainteresovanost SAD za dijalog.

    – Od dolaska Bajdenove administracije jedan od važnijih ciljeva Vašingtona po pitanju pregovora je da deluju sinhronizovano sa Briselom, i tako da sa Lajčakom čini “duet” kad je potrebno ali i da ostavi prostor EU ako je Brisel sposoban da pomogne nekom proboju u pregovorima. S obzirom na tekuće stanje možda se nazire nešto aktivnija uloga Vašingtona, mada Eskobarove izjave i pomenuti sastanci nisu nužno jasan signal u tom smijeru, bilo je toga i ranije. Ali se svakako čini da im raste zainteresovanost za pitanje pregovora – ističe Igrutinović.

    Varnice između Beograda i Prištine rasplamsao je Kurti, kada je Vlada najavila da će od 1. avgusta početi sprovođenje odluke kojom se Srbi koji žive na sjeveru Kosova primoravaju da koriste registarske tablice izdate u Prištini.

    Ličilo je da se neće završiti samo na varnicama, pošto su Srbi kao odgovor na to postavili barikade na administrativnim prelazima, ali su mogući “požar” predupredili KFOR, EU a ponajviše Sjedinjene Američke Države. Tamošnji ambasador SAD Džefri Hovenijer izdejstvovao je da se problematična odluka odloži do 1. septembra.

    Vučić i Kurti su se u Briselu sastali prvi put posle više od godinu dana u Briselu, ali nikakav dogovor tim povodom nije postignut, piše Blic.

  • Vučić: Ime mandatara saopštiću u narednih 48 sati

    Vučić: Ime mandatara saopštiću u narednih 48 sati

    Predsjednik Srbije i lider SNS Aleksandar Vučić rekao je da će ime novog mandatara za sastav vlade saopštiti u narednih 48 sati, što je, kako je rekao u skladu sa Ustavom Srbije.

    “U skladu sa Ustavom Republike Srbije, saopštiću ime mandatara u roku od 48 sati. Saopštiću to kao predsednik republike, jer to ne mogu da radim kao predsednik stranke. Ili petak poslepodne ili subota jutro saznaćete ime mandatara”, rekao je on i dodao:

    Razgovarali smo o svim važnim temama, od stanja na KiM, izbora mandatara, do predstojećih zadataka pred svima nama. Čini mi se da sam mnogo toga saznao i čuo od ljudi iz predsedništva naše stranke i po pitanju novog predsednika vlade i ključnih političkim stvari”.

    Rekao je da će i Ana Brnabić i Miloš Vučević biti dio nove vlade, prenosi Euronews.

  • Eskobar: “Dobili smo uvjerenja da ne žele sukobe na sjeveru Kosova”

    Eskobar: “Dobili smo uvjerenja da ne žele sukobe na sjeveru Kosova”

    Izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar nakon sastanka sa čelnicima institucija u Prištini istakao je da su ga oni uvjerili da ne žele eskalaciju situacije.

    Eskobar je naveo da su Miroslav Lajčak i on tu kako bi se optimizam lidera Kosova i opozicionih stranaka da ne dođe do eskalacije, pretočio u činjenicu, prenosi Kosovo onlajn, pozivajući se na Kljan Kosova.

    – Uvjeravali su nas da ne žele nikakvu eskalaciju, ne žele nasilje 1. septembra. Dakle, danas smo ovde da se pobrinemo da sve te dobre želje i sav taj optimizam budu pretočeni u dobro zemlje – rekao je Eskobar, prenosi Blic.

  • Selaković o djelovanju UNDP na Kosovu “Srbija očekuje poštovanje Rezolucije Savjeta bezbjednosti”

    Selaković o djelovanju UNDP na Kosovu “Srbija očekuje poštovanje Rezolucije Savjeta bezbjednosti”

    Ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković rekao je danas da je UNDP obavezan da na Kosovu i Metohiji funkcioniše u skladu sa Rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN 1244, uz poštovanje principa statusne neutralnosti.

    Selaković je na sastanku sa novim rezidentnim predstavnikom UNDP-a u Srbiji Jakupom Berišom ukazao da se Srbija trudi da bude najveći promoter i garant mira i stabilnosti u regionu, boreći se, između ostalog, na taj način i za nastavak svog ekonomskog razvoja, saopšteno je iz Ministarstva spoljnih poslova Srbije.

    Šef srpske diplomatije istakao je da je za Srbiju UN jedna od najznačajnijih multilateralnih organizacija, kako u kontekstu očuvanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta, tako i kao partner u obezbjeđivanju osnova za održivi razvoj.

    On je podsjetio na to da Srbija učestvuje u kolektivnim naporima za postizanje Ciljeva održivog razvoja i sprovođenje Agende održivog razvoja do 2030. godine, odnosno stvaranje boljeg i prosperitetnijeg, ali i sigurnijeg i stabilnijeg svijeta.

    Selaković je naveo da Srbija sve više ulaže u zelenu agendu, da su budžetska izdvajanja za projekte u oblasti zaštite životne sredine veća nego ikada, te da pozitivno ocjenjuje saradnju sa UNDP u oblasti pružanja tehničke pomoći i ekspertize za razvojne projekte.

  • Eskobar u Prištini razgovarao s Osmani, nema izjava za medije

    Eskobar u Prištini razgovarao s Osmani, nema izjava za medije

    Izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar počeo je večeras svoju posjetu Prištini susretom sa predsjednicom privremenih prištinskih institucija Vjosom Osmani, prenose prištinski mediji, navodeći da je sastanak trajao dva sata i da američki zvaničnik nije želio da daje izjave za novinare.

    Osmani je poslije sastanka na Fejsbuku poručila da je partnerstvo Prištine sa SAD i dalje od suštinskog značaja, kao i da je svaka odluka Prištine donijeta u skladu sa demokratskim vrijednostima i ustavom tzv. Kosova.

    Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak doputovaće sutra u Prištinu gdje bi trebalo da razgovara sa Osmani i premijerom privremenih prištinskih institucija Aljbinom Kurtijem, nakon čega će zajedno sa Eskobarom u četvrtak posjetiti Beograd.

  • Napeta situacija na sjeveru Kosova, spremni spiskovi za hapšenje Srba

    Napeta situacija na sjeveru Kosova, spremni spiskovi za hapšenje Srba

    U baze kosovske pogranične policije Kosova nadomak Jarinja i Brnjaka osim teške građevinske mehanizacije za razbijanje barikada, dopremljene su i hladnjače sa hranom i određena količina oružja.

    KFOR je pojačao prisustvo na putevima po sjeveru. Najkraći opis stanja na terenu: Pripreme za moguće nemire. Srbi kažu: “Iščekujemo”, dodaju “prvi nećemo krenuti”. Prema procjenama svih službi koje djeluju na terenu KiM rizik od izbijanja sukoba je ogroman, prenosi Blic.

    Pregovori u Briselu završili su se bez pomaka i makar nekog rezultata. Za nekoliko dana, od 1. septembra treba da počne sprovođenje mjera vezanih za isprave i registarske oznake. Uvode se nove registracije koje će nositi oznake Republike Kosovo. Rok koji je Vlada u Prištini zacrtala za preregistraciju je 1. novembar. Nepoštovanje ove mjere kao posljedicu ima i zapljenu automobila.

    U većinski albanskom dijelu Kosova i Metohije, Srbi po enklava imaju tablice takozvane RKS međutim, za stanovništvo sjevera Kosova to nije pitanje tek pukih oznaka na automobilima. Većinski srpski sjeverni dio Kosova odbijanje tablica sa oznakom nezavisne države smatra jednostavno rečeno, odbranom dijela srpske teritorije.

    Kosovska policija i njene jedinice su u neprestanoj pripremi za nastupajući termin. U bazama koje se nalaze nadomak administrativnih prelaza Jarinje i Brnjak glačan je teren čime je pristor proširivan, dopremljena je tečka građevinska mašinerija koja treba da razbija barikade. Kako Blic saznaje od izvora u Euleksu danas tokom dana završeno je betoniranje jednog dijela baze, a postavljen je i primopredajnik za radio komunikaciju.

    Srpski izvori sa sjevera prenose za Blic da je u šumi iznad baze bila grupa koja je radila vršila mjerenja. Na pitanje ko su odgovorili su da su iz Prištine iz Ministarstva za lokalno planiranje i razvoj.

    Policajci iz pogranične policije ovog puta dobili su obećanje iz vrha policije da im se neće ponoviti iskustvo prošlogodišnjih nemira kada su pripadnici KP ostali u srpskom okruženju bez hrane i vode, a tek nakon dogovora sa srpskim liderima sa sjevera dozvoljen je konvoj..

    Kako prenosi Blicov izvor ovog puta dopremljena je i dodatna municija, ali i hladnjače sa hranom, gorivo.

    – Sada sudeći po aktivnostima, Priština se priprema za mogući duži sukob. Baze pogranične policije imaju sve što im je potrebno za najmanje 15 dana i to ekstremnih, vanrednih okolnosti – kaže izvor Blica iz Euleksa.

    Jedinica pogranične policije Kosova formirana je međutim, za sasvim druge potrebe – sprečavanje šverca i prenosa roba na alternativnim putevima. U ovom dijelu policije ima samo nekoliko Srba, koji nemaju ulogu ni u komandovanju niti obavještavanju. Ipak jedinica je odavno ‘prevazišla’ ciljeve zbog kojih je i formirana.

    Kako saznaje Blic u jedinicu pogranične policije prije oko četiri mjeseca ubačeno je preko 30 pripadnika NJSO (bivša ROSU) koji su umjesto za borbu protiv šverca obučeni za rukovanje automatskim naoružanjem. Šef te mobilne interventne jedinice je u direktnom kontaktu sa vrhom policije u Prištini. Upravo ova jedinice često radi poslove zaustavljanja i pregleda putničkih vozila. Tanka je linija da li se ovakvo djelovanje može podvesti pod aktivnosti koje im stoje u opisu zadataka jedinice.

    – Da oni zaustavljaju po sjeveru i kod lokalnog naroda to izaziva strah i zebnju. Često se ponašaju arogantno, a u kolima budu i djeca tako da je to dodatna trauma svima – kaže Petar sa sjevera Kosova.

    Dojče vele je prenio iskustva dvoje Srba. Irena Mirić iz Zubinog Potoka jedna je od više desetina građana ove opštine koje je proteklih nedjelja zaustavila interventna jedinica pogranične policije Kosova kada se vraćala sa Gazivodskog jezera.

    – Povoda za pretres nije bilo. Mi smo mladi par koji je doživio neprijatnost da nas specijalci ubacuju u auto dvocjevkama. Prijetili su nam da će nam napisati kaznu, govorili da je sve njihovo. Za mene je to bilo veoma stresno i očekujem da se situacija još pogorša – svjedoči ona za DW.


    Aleksandar Barać iz Leposavića kaže da “ljudi ne gledaju uopšte blagonaklono na njih“. On dodaje da je bio zaustavljen i legitimisan, ali za razliku od Irene, ponašanje policije opisuje kao korektno iako se osjećao neprijatno.

    Izvori Blica svjedoče da se interventna jedinica pogranične policije, a zapravo ubačeni pripadnici NJSO, voze u blindiranim vozilima koja su u vlasništvu njihove primarne jedinice – bivše ROSU. Kako saznajemo u posljednje vreme sa njima u pojedinim akcijama na sjeveru su i pripadnici FIT, koja je se vodi kao najelitnija jedinica na Kosovu. FIT je makar po opisu i zadacima odnosno onome na papiru, pandam srpskom SAJ-u.

    Diplomatski izvori iz Prištine kažu za Blic da upravo FIT ima spiskove za hapšenje Srba.

    Spiskovi za hapšenje Srba
    Pouzdan i precizan broj nije dostupan čak ni diplomatama država naklonjenih prištinskoj vladi. Sa sigurnošću se može ustvrditi da je na spisku najmanje 56 Srba koji se nisu odazvali na razne policijske pozive ili nisu bili na prijavljenim adresama pa su nedostupni kosovskoj policiji.

    – Ono što je sigurno jeste da je riječ o žiteljima sjevera Kosova koje su kosovske bezbjednosne službe ocenile kao remetilački faktor za bezbjednost Kosova jer su učestvovali u pojedinim incidentima – kaže diplomata sagovornik Blica.

    Aktivnost KFOR
    Kada je riječ o Kforu i angažmanu na sjeveru pojačano prisustvo je vidljivo na svakom koraku i bez truda. Snaga ima na svim lokalnim putevima. U Kforu ističu da je pojačano prisustvo i patroliranje “kako bi povećao svijest o situaciji”. Međutim, ostaje nedorečeno i kojoj situaciji.

    Srpski izvori sa sjevera sumnjaju da je Kfor pojačan kako bi pomogao Kosovskoj policiji u rušenju barikada. Izvor Blica navodi da su neke teške mašine za rušenje barikada pored onih koji je KP iznajmio od firmi južno od Ibra, ustupljene upravo od KFOR.

    – Ostaje otvoreno pitanje da li će se KFOR uključiti i kako ukoliko dođe do barikada i sukoba. Ono što je sigurno Kfor se uključuje kada dodje do velikog incidenta – kaže diplomata izvor Blica.


    Jedan odgovor na dilemu je danas i stigao i to od bivšeg američkog ambasadora na KiM Grega Delavia. On je ustvrdio na svom tviter nalogu da je “Srbija je prava prijetnja miru ovde, a ne Kosovo. Kfor, NATO mirovne snage će obaviti svoj posao”.

    Procjene svih službi na Kosovu i Metohiji su identične – rizik od izbijanja sukoba je ogroman. Srbi nemaju dilemu, i stvari su kako kažu jednostavne. Prvi neće krenuti u sukobe, ali ako interventne jedinice krenu da izazivaju i provociraju ili hapse po sjeveru, odgovoriće.

    – Ne znamo da li će se išta dogoditi. Ali ako budu izazvali za šta se i pripremaju i mi uzvratimo posljedica može biti samo sukob velikih razmjera – kaže jedan od učesnika svih barikada.


    Oni koji dobro poznaju teren na sjeveru Kosova imaju i zebnju više u scenariju koji uključuje barikade i nemire. Na lokalnim putevima čak i da razbiju barikade, šta sa mostovima poput onih primjera radi na Gazivodama. Ne postavljaju se samo kamioni sa pijeskom već i cisterne. Kosovska policija sigurna je da ukoliko budu postavljene barikade da će hapsiti. Lokalni Srbi međutim, pitaju se gdje, kako i uz čiju pomoć će biti sprovedeni do južnog djela pa čak i baza nadomak Jarinja i Brnjaka.

    Ukoliko iko bude mogao da nagovori Srbe sa sjevera da na provokacije ne odgovore barikadama, drugi scenario je napuštanje kosovskih institucija. Institucije Kosova bez Srba su povratak na početak na 2000 godinu.

    Po nekima napuštanje institucija može biti način da se međunarodna zajednica pritisne radi kako bi se formirala Zajednica srpskih opština.

  • Lavrov ističe da je za Kosmet potrebno naći rješenje u skladu s međunarodnim pravom

    Lavrov ističe da je za Kosmet potrebno naći rješenje u skladu s međunarodnim pravom

    Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je danas da je, uzimajući u obzir nedavno zaoštravanje situacije na KiM, potrebno pronaći rješenje na osnovu striktnog poštovanja normi međunarodnog prava, na osnovu Rezolucije 1244 SB UN, uz puno poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta i legitimnih prava i interesa Srbije.

    Lavrov je istakao da je stav Rusije kada je riječ o Kosovu nepromijenjen, dodajući da je to više puta potvrdio ruski predsjednik Vladimir Putin.

    – Zalažemo se da Beograd i Priština postignu održivo, obostrano prihvatljivo rješenje na osnovu Rezolucije 1244 Saveta bezbjednosti Ujedinjenih nacija – rekao je Lavrov.

    Dodao je da to rješenje nesumnjivo mora biti, prije svega, u skladu sa međunarodnim pravom i mora biti odobreno od Saveta bezbjednosti UN.

    – Prihvatićemo samo takav ishod koji će odgovarati Srbima. Našim srpskim prijateljima pružićemo svestranu podršku u postizanju tog rezultata – rekao je Lavrov, navedeno je na sajtu Ministarstva spoljnih poslova Rusije

  • Stejt department: Eskobar dolazi u Beograd i Prištinu da podrži dijalog

    Stejt department: Eskobar dolazi u Beograd i Prištinu da podrži dijalog

    Zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD i specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan, Gabriel Eskobar, dolazi u Prištinu i Beograd kako bi podrži dijalog dvije strane, izjavio je za Tanjug portparol Stejt departmenta.

    Sa Eskobarom u Prištinu i Beograd dolazi i specijalni predstavnik EU za dijalog Miroslav Lajčak, potvrđeno je Tanjugu u diplomatskim krugovima u Briselu, a, kako se očekuje, oni će doputovati danas u Prištinu, a u Beograd će boraviti u četvrtak.

    Ova posjeta dolazi nakon neuspjele runde dijaloga Beograda i Prišine na najvišem nivou, kada su se u Briselu nakon godinu dana susreli predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predstavnik Prištine Aljbin Kurti.

    Eskobar i Lajčak posjetilii su zajedno Prištinu i u Beograd posljednji put početkom februara ove godine.