Oznaka: Srbija

  • Petković poručio da Prištinu ne interesuje sudbina nestalih Srba

    Petković poručio da Prištinu ne interesuje sudbina nestalih Srba

    Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković izjavio je da Priština ne želi da se rasvijetli sudbina nestalih već da ovim pitanjem pokušava da ucjenjuje i pritiska Beograd, postavljajući nemoguće uslove i formulacije kojima želi da kriminalizuje sve Srbe.

    Današnje istupanje predstavnika privremenih institucija samouprave u Prištini, na Međunarodni dan nestalih, pokazuje da njima nije stalo ni do sudbine nestalih, ni do rešavanja ovog pitanja, već isključivo do napada na zvanični Beograd, istakao je Petković.On ističe da je, za razliku od Prištine, Beograd nepokolebljivo opredijeljen da se potraga za nestalima izdigne iznad dnevne politike i rasvijetli sudbina 1.620 nestalih, te podsjeća da je Beograd zato u okviru dijaloga u Briselu pokrenuo ovo pitanje, saopšteno je iz Kancelarije za Kosovo i Metohiju.

    – Beograd je do sada pretražio sve, ukupno 23 lokacije, koliko je Priština zahtijevala u okviru potrage za nestalim licima, među kojima je i posljednja – rudnik Štavalj, dok vlasti u Prištini i dalje odbijaju da sa srpskim i međunarodnim ekspertskim timovima omoguće pretragu devet lokacija, za koje posjedujemo informacije da skrivaju tijela ubijenih Srba – navodi Petković.

    On podsjeća da je Beograd tražio da se pretraže Košare, Lapušnik kod Glogovca, Dojnice kod Prizrena, Javor kod Suve Reke, Jugovo kod Istoka, Budisavci i Baljevac kod Kline, Livačko jezero kod Gnjilana i Meja kod Đakovice, ali Priština to ne dozvoljava.

    Petković poručuje da će Beograd nastaviti da insistira da se rasvijetli sudbina svake pojedinačne osobe, koja se vodi kao nestala tokom sukoba na Kosovu i Metohiji i ulaže maksimalne napore da se i u okviru dijaloga u Briselu postigne sporazum koji bi trebalo da pruži osnovu za rješavanje ovog civilizacijskog pitanja.

    Premijer i predsjednik samoproglašenog Kosova Aljbin Kurti i Vjosa Osmani pozvali su danas međunarodnu zajednicu da izvrši dodatni pritisak na Beograd u pronalaženju nestalih.

  • Brnabićeva upozorava

    Brnabićeva upozorava

    Premijer Srbije Ana Brnabić rekla je da premijer samoproglašenog Kosova Aljbin Kurti želi nestabilnost i rat na Kosmetu, dok je cilj Srbije da sačuva mir i da po svaku cijenu izbjegne sukob.

    Brnabićeva je navela da iskra sukoba može u svakom trenutku da se zapali, kao što je moglo da se desi u noći 31. jula.

    Ona je istakla da svi bezbjednosni kapaciteti moraju da budu u službi države, a ne smanjeni što bi se desilo u slučaju održavanja “Evroprajda” u septembru u Beogradu.

    Brnabićeva je za televiziju Pink rekla da je ta manifestacija bez problema održavana od 2014. godine, ali da sada svi moraju da pokažu odgovornost.

    Ad
    – Postoje trenuci kada država mora da nam bude na prvom mjestu – naglasila je Brnabićeva.

  • Vučić: Evroprajda neće biti i ta se odluka ne može promijeniti

    Vučić: Evroprajda neće biti i ta se odluka ne može promijeniti

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da, bez obzira na optimistične izjave nekih evropskih predstavnika, trenutno ne vidi rješenje za tablice na KiM. Kaže da Evroprajda neće biti i da ta odluka ne može da se promijeni.

    Aleksandar Vučić je rekao da će Priština svakako od 1. septembra nastaviti sa svojom kampanjom i pokušati da natjera Srbe da promjene tablice na svojim vozilima.

    Vučić je tako odgovorio na pitanje novinara da prokomentariše to što je Žozep Borelj imao optimističku izjavu da će pitanje tablica biti rješeno kao pitanje dokumenata.

    “Evropski političari su od mene mnogo pmentniji i ozbiljniji i ne moraju da budu mrgudi kao ja i da imaju optimističan scenario u glavi. Ne vidim u ovom trenutku nikakvo rješenje i 1. septembra će oni će ići sa svojom kampanjom i pokušati da natjeraju Srbe da promjene tablice. Mislim da u tome neće imati velikog uspjeha”, istakao je Vučić.

    Kaže da je Aljbin Kurti u Briselu rekao da vjeruje da će imati velikog uspjeha da Srbi zamene KM tablice.

    “To je proces koji će da traje, mi smo svakako od 1. septembra suočeni sa tim problemom, ne postoji mogućost da se prije 1. septembra to riješi. Ali, ostaje nam da čekamo i vidimo, očekujem poslije važne razgovore poslije Otvorenog Balkana i posete Erdogana. Imaćemo mnogo posrednika koji će dolaziti iz Evrope i svijeta, ali u ovom trenutku ne vidim nikakvu mogućnost pomaka jer ne postoji želja kod Prišine da razgovara o racionalnim i kompromisnim rješenjima”, rekao je Vučić.

    Na kraju je ironično dodao da možda, ipak, Evrpljani bolje znaju šta će se desiti.

  • Rusija odgovorila potpredsjednici Vlade Srbije

    Rusija odgovorila potpredsjednici Vlade Srbije

    Nakon što je potpredsjednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović optužila ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova da zloupotrebljava Srbiju u ratu protiv Ukrajine, oglasilo se i Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije.

    Između ostalog, iz ministarstva su naglasili kako je Mihajlović po svemu sudeći slabo upućena u realnost odnosa Srbije i Rusije.
    “Sa Srbijom imamo puno međusobno razumijevanje o aktuelnim temama međunarodne agende. U kontaktima s partnerima otvoreno iznosimo naše viđenje situacije u Ukrajini. Poštujemo želju Beograda da u ovim teškim uslovima održavati uravnoteženu, i što je najvažnije, nezavisnu liniju”, saopćili su iz Rusije.

    Tom prilikom, Rusija je optužila Zapad da stvara pritisak na Srbiju.


    “Kada je riječ o odluci Srbije, riječ je o suverenom izboru koji na Zapadu ne može biti prihvaćen. Za razliku od nas, oni pokušavaju izvršiti pritisak na Srbe”, zaključili su.

    Podsjetimo, potpredsjednica Vlade Srbije je kazala kako Lavrov zloupotrebljava činjenicu da Srbija nije uvela sankcije Rusiji, pokušavajući da pokaže da Srbija podržava napad Rusije na Ukrajinu.

    “Srbija se jasno opredijelila prema ratu u Ukrajini, a time što nismo uveli sankcije Rusiji, kao što je uradila čitava Evropa, pokazuje da vodi samostalnu i nezavisnu politiku”, rekla je Mihajlović u saopćenju koje je prenijela agencija Beta.

    Kaže kako on neuvođenje sankcija zloupotrebljava umjesto da poštuje odluku Srbije da tako postupi uprkos pritiscima sa kojima se suočavaju.

    “Time vrši dodatni pritisak na predsjednika Aleksandra Vučića i Vladu Srbije. Iako govori o prijateljstvu dvije države, ovakvim ponašanjem na djelu pokazuje suprotno”, napisala je ona.

  • Vađenje njemačkih brodova iz Dunava trajaće godinu i po

    Vađenje njemačkih brodova iz Dunava trajaće godinu i po

    Vađenje 21 potopljenog njemačkog ratnog broda koji od 1944. godine leže na dnu Dunava kod Prahova trajaće više do godinu i po dana, a vrijednost ovog projekta je oko 30 miliona evra.

    “Razlog je što je u njima veliki broj neeksplodiranih ubojnih sredstava”, izjavio je danas u Prahovu ministar građevinarstva, saobraćaja i infsrasturkture Tomislav Momirović, prenosi B92.

    Nakon što je taj dio Dunava obišao u društvu ambasadora EU u Beogradu Emanuela Žiofrea i šefa Regionalne kancelarije Evropske investicione banke (EIB) Aleksandra Bragoncija, Momirović je istakao da je “apsolutni prioritet bezbednost građana i okoline”.

    “Prethodnih godinu dana smo kamerom snimili brodove i utvrdili način na koji ćemo raditi, jer brodovi se ne mogu fizički vaditi u komadu. Oni će podvodno da se seku, deminiraju i da se onda priđe uništavanju mina”, objasnio je Momirović.

    Naglasio je da je čitav posao vrlo delikatan, jer nije poznato kako će se eksplozivna sredstva ponašati prilikom vađenja.

    “Imajte na umu da je to 21 brod sa različitim ubojnim sredstvima, od kojih su najosetljivije i najopasnije protivpodmorničke mine koje su teže do 100 kilograma i nismo sigurni kako će reagovati kada dođu u kontakt sa vazduhom. Svega smo toga svesni i zato će projekat trajati sigurno više od godinu i po dana, ali ćemo to uspešno realizovati u saradnji sa našim prijateljima iz EU i EIB-a”, rekao je Momirović.

    Ministar je naveo da su u prethodnom periodu sa istim partnerima na kratkom toku Dunava započela tri važna projekta vrijedna blizu 100 miliona evra koji se odnose na revitalizaciju i modernizaciju prevodnica Ðerdap 1 i Ðerdap 2 čija vrijednost je 32 miliona evra, vađenje potopljenih brodova vrijedno 30 miliona evra i proširenje Luke Prahovo.

    Rekao je da luka ima veliku važnost za Hemijsku industriju Prahovo, željezaru u Smederavu i borski basen.

    Momirović je istakao da je ponosan što je vlada u uslovima izuzetno niskog vodostaja obezbijedila plovnost Dunava kroz Srbiju i izrazio nadu da će, zahvaljujući pomoći Srbije, ubrzo početi bagerski radovi u Bugarskoj kako bi i u toj zemlji Dunav ponovo bio plovan.

    Ambasador Žiofre je istakao da potopljeni brodovi kod Prahova predstavljaju veliku opanost za plovidbu, ali su veliki ekonomski i ekološki problem.

    “Ovaj projekat je dio našeg šireg projekta koji zovemo ‘Tim Evropa’ u okviru koga radimo na obnovi i modernizaciji prevodnica Ðerdap 1 i Ðerdap 2, kao i povećanja kapaciteta i modernizaciji Luke Prahovo. Svi projekti su važni za Negotin i EU, jer je vodni saobraćaj ekonomičan, a s druge strane ekološki i energetski opravdan. Jedan brod može da preveze žitarica ili drugog materijala koliko stane u 120 kamiona, što je 120 kamiona manje na putevima”, objasnio je Žiofre.

    Naglasio je da je “Tim Evropa” zajedno sa EIB-om obezbijedio oko 100 miliona evra za različite projekte na toku Dunava kroz Srbiju koji se prostiru na svega 10 kilometara obale, što će sve pomoći da se plovidba skrati za četiri i po sata.

    Bragonci je naveo da je modernizacija prevodnice Ðerdap 1 već povećala plovnost 30 odsto.

    “Sve institucije iz ‘Tima Evropa’ su pokazale veliku posvećenost realizaciji projekata koji će omogućiti bolju saobraćajnu povezanost čitavog regiona”, rekao je Bragonci.

  • “Vučić je posvećen regionalnoj stabilnosti”

    “Vučić je posvećen regionalnoj stabilnosti”

    Specijalni predstavnik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar izjavio je danas da poslije razgovora sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem može da kaže da je on potpuno posvećen regionalnoj stabilnosti.

    Eskobar je za Juronjuz Srbija, na marginama Strateškog foruma na Bledu, rekao da treba iskoristiti tu dobru volju, kao i, kako tvrdi, dobru volju prištinske strane.

    On je dodao da se nada da neće morati da se govori o podjelama na Zapadnom Balkanu.

    Ukazao je i da su mnogi ljudi u regionu zabrinuti za orijentaciju Srbije, ali da on vjeruje da je članstvo u EU težnja Srbije.

    – Zaista vjerujem i nadam se da je težnja Srbije da bude punopravni član EU i da nećemo morati da govorimo o podjelama na Zapadnom Balkanu. Poslije razgovora sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem mogu da kažem da je potpuno posvećen regionalnoj stabilnosti, da ne želi nasilje. Treba da iskoristimo tu dobru volju, i dobru volju druge strane, Kosova i nadam se da će lideri u regionu čuti šta je rekla (predsednica Evropske komisije) Ursula Fon der Lajen, da Zapadni Balkan zaista želi da bude dio Evropske unije i da to žele građani ovog prostora. Vidimo optimizam na svim stranama – poručio je Eskobar.

    Šef diplomatije EU Žozep Borelj saopštio je u subotu da su Beograd i Priština postigli dogovor o dokumentima.

    – Postigli smo sporazum. U sklopu dijaloga pod okriljem EU Srbija je pristala da ukine dokumente za ulazak/izlazak za nosioce kosovskih ličnih dokumenata, a Kosovo se složilo da ih ne uvodi za nosioce srpskih ličnih karata – naveo je Borelj na Tviteru.

  • Vučić: Srbija pozornica za rat Istoka i Zapada

    Vučić: Srbija pozornica za rat Istoka i Zapada

    Srbija je pozornica za posrednički rat između Istoka i Zapada, izjavio je za Rojters Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije

    Britanska novinska agencija navodi da ova Vučićeva konstatacija dolazi dan nakon protesta u Beogradu protiv gej parade, apostrofirajući da su na tom protestu okupljeni nosili ruske zastave i postere ruskog predsjednika Vladimira Putina.

    Srpski predsjednik je rekao da ne može da kaže da je neko posredovao u ovom “napadu”, jer je bilo mnogo običnih ljudi na protestu, ali je dodao i da nema dilemu da se u Srbiji odvija posredni konflikt.

    “Bez dileme, ovde postoji posredni sukob između Istoka i Zapada”, dodao je Vučić.

    Rojters dodaje da je Srbija kandidat za člansvo u EU, da je vojno neutralna, međutim, da održava veze sa NATO i da je kupila oružje od članica zemalja Alijanse.

    Navodi se i da je Beograd skoro potpuno zavisan od ruskog gasa i da je kupio oružje od Rusije, a da je Kina glavni investitor u Srbiji, uglavnom u rudarstvu i infrastrukturi.

    Rojters konstatuje da je Srbija osudila ruski napad na Ukrajinu u UN, ali da je odbila da uvede sankcije Moskvi, kao i da Rusija i Kina podržavaju Srbiju u očuvanju Kosova i Metohije.

    “Pokušavamo da preživimo, sa što manje rana i ožiljaka koliko je to moguće”, rekao je Vučić.

    Rojters se osvrnuo i na nedavni dogovor između Beograda i Prištine oko dokumenata, ali da vlasti u Prištini traže od lokalnih Srba da promjene registarske tablice, sa srpskih na kosovske.

    Vučić je rekao da ne vjeruje da Priština želi “ozbiljan razgovor ili ozbiljan dijalog”, ali da oni vjeruju da mogu da nametnu svoje planove uz podršku Zapada.

    “Verujem da će te zemlje koje štite takozvanu nezavisnost Kosova uveriti režim u Prištini da se ne igraju sa konfliktom u regionu, koji je svakako pun problema”, dodao je Vučić.

    Srpski predsejdnik je istakao da se više razgovora i “šatl diplomatija” izaslanika EU i SAD očekuje narednih nedjelja.

  • Milanović: Optužnicama protiv hrvatskih pilota Vučić ugrožava savezništvo Hrvata i Srba u BiH

    Milanović: Optužnicama protiv hrvatskih pilota Vučić ugrožava savezništvo Hrvata i Srba u BiH

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović smatra da bi se tužbom Srbije protiv četvorice pripadnika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) mogli pogoršati odnosi između Hrvata i Srba u Bosni i Hercegovini.

    To je poručio prošle sedmice, ocijenivši da je ova tužba neutemeljena. Člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika je ponovo nazvao saveznikom Hrvata u Bosni i Hercegovini.
    “Nama ovo ne odgovara zbog odnosa s Republikom Srpskom i Dodikom. Sada su izbori u Bosni i Hercegovini. Dakle, Hrvati i Srbi u Bosni i Hercegovini su, nažalost, ali tako je, upućeni jedni na druge. Ovo kontaminira taj prostor. Ne očekujem od Dodika da sada optuži Beograd. No, Dodik je hrvatski saveznik u Bosni i Hercegovini. To moramo shvatiti i tako se ponašati. Ovo kvari relativno dobre odnose Hrvata i Srba u Bosni i Hercegovini. Ovim se time gazi, rastura”, poručio je Milanović.

    Apelacijski sud u Beogradu nedavno je potvrdio optužnicu protiv pripadnika HRZ-a Vladimira Mikca, Zdenka Radulja, Željka Jelenića i Danijela Borovića. Optuženi su da su 7. i 8. augusta 1995. naredili raketiranje kolone izbjeglica na Petrovačkoj cesti kod Bosanskog Petrovca i u mjestu Svodna kod Bosanskog Novog.


    Podsjetimo, ranije je Milanović više puta izjavljivao da za Hrvatsku nije problematična politika lidera SNSD-a Milorad Dodik jer se s njim “sve dogovori za deset minuta”.

    “Milorad Dodik je katkad neobuzdan i problematičan, ali on je zadnji problem u Bosni i Hercegovini, a posebno iz perspektive bh. Hrvata. Uopće ne znam zašto se spominje Dodika. S Dodikom se dogovorimo za deset minuta, i to ne o podjeli Bosne, nego o uređenju Bosne”, rekao je.

  • Zaharova: Situacija na  Kosovu na ivici međuetničkog sukoba

    Zaharova: Situacija na Kosovu na ivici međuetničkog sukoba

    Situacija na Kosovu je na ivici međuetničkog sukoba, a pokušaji EU da posreduje u uspostavljanju dijaloga Beograda i Prištine pokazali su nemoć Brisela, saopštila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
    “Pažljivo pratimo dramatičan razvoj događaja na Kosovu. Situacija tamo je još jednom eskalirala tokom prošlog mjeseca i došla do ivice međuetničkog sukoba”, rekla je Zaharova.

    Prema njenim riječima, neuspjeh posredničkih napora EU pokazali su nemoć bloka, nakon što je Generalna skupština UN 2010. godine naredila Uniji da uspostavi dijalog između Beograda i Prištine.

    “Komentari srpskih vlasti u vezi sa dogovorom potvrđuju da Beograd nema iluzije o tome šta je postignuto”, naglasila je Zaharova.

    Ona je dodala da je zaštita Srba na Kosovu, uključujući pravo kretanja, od najveće važnosti za Beograd.

  • Borelj: Vjerujem da je moguće riješiti i pitanje tablica

    Borelj: Vjerujem da je moguće riješiti i pitanje tablica

    Visoki predstavnik za spoljnu i bezbjednosnu politiku EU Žozep Borelj izrazio je uvjerenje da je moguće ijrešiti i otvoreni problem oko tablica između Beograda i Prištine.

    Žozep Borelj je u intervjuu za austrijski javni servis ORF naglasio da je mir u ovom regionu veoma krhak, ali da je sporazum o slobodi putovanja pozitivan korak.

    • Mi djelujemo u modusu sprečavanja kriza. Kriza je mogla da izbije 1. septembra da nismo postigli dogovor o prelasku “granica”. To je dobra novost – naveo je Borelj.

    Ukazao je da je i dalje otvoren problem u vezi sa tablicama.

    • Uvjeren sam da možemo i to riješiti – poručio je Borelj.