VRBAS Media

Oznaka: Srbija

  • Brnabićeva upozorava

    Brnabićeva upozorava

    Predsjednik Vlade Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da su Srbi na Kosovu i Metohiji na ivici strpljenja i snage.

    Brnabićeva je navela da su Srbi sa Kosova i Metohije današnjim protestom u Rudaru pokušali da upute apel svim međunarodnim partnerima da iskažu razumijevanje za njihove probleme

    – Jedino što Srbi na Kosovu i Metohiji žele jeste poštovanje vladavine prava i garantovanje ljudskih prava za sve i to osnovnih ljudskih prava – rekla je Brnabićeva.

    Ona je napomenula da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u stalnoj konsultaciji sa evropskim i partnerima u SAD, kao i sa Srbima na Kosovu i Metohiji da bi se održala mirna situacija i pod kontrolom koliko može, prenose beogradski mediji.

    – Ali, čini mi se da nema dovoljno jasnog ograđivanja od poteza Prištine i da to nije u skladu sa vladavinom prava i da ne mogu takve stvari da se tolerišu. To bi bila jasna poruka, a na kraju krajeva to što Srbi traže ne da nije mnogo, već osnovna stvar koja ne treba ni da se traži već se u 21. vijeku podrazumijeva – rekla je Brnabić.

  • Brnabić: Regionalna saradnja ključna za uspjeh zemalja Zapadnog Balkana

    Brnabić: Regionalna saradnja ključna za uspjeh zemalja Zapadnog Balkana

    Premijer Srbije Ana Brnabić rekla je danas da je regionalna saradnja jedan od ključeva uspjeha za sve zemlje na Zapadnom Balkanu, naglasivši da će one biti uspješnije u budućnosti u mjeri u kojoj uspijevaju da sarađuju, prije svega u oblasti ekonomije, ali i u infrastrukturnim projektima.

    Brnabićeva je na panelu po završetku dvodnevne konferencije “Јedan region – jedno tržište – Korak ka zajedničkom tržištu EU” u Novom Sadu ukazala i na važnost bolje saobraćajne povezanosti regiona, kao i saradnje u oblastima obrazovanja, inovacija, nauke i razmjene iskustava, posebno mladih ljudi.

    “Voljela bih da svi sa strane imaju još manje vremena da se bave nama zato što mislim da mi dobro znamo jedni druge, da prilično dobro razumijemo kakva je bila skora prošlost i koliko nam je svima donijela muka i problema, pri čemu sve bolje razumijemo kakvi su potencijali u drugačijem pristupu našoj budućnosti”, rekla je Brnabićeva.

    Ona je ukazala da je inicijativa “Otvoreni Balkan” posljednja u nizu regionalnih inicijativa koja je autohtono pokrenuta iz ovih krajeva, saopštila je Vlada Srbije.

    “Mi smo mali region i svaka zemlja je operativno mala, sa malim brojem stanovnika. Ukoliko ne naučimo da se međusobno poštujemo, radimo, povezujemo i nastupamo zajedno, naš razvoj i rast neće biti onoliko brz, kvalitetan i održiv koliko je svima potrebno da nadoknadimo propušteno vrijeme”, naglasila je Brnabićeva.

    Konferencija “Јedan region – jedno tržište, Korak ka zajedničkom tržištu EU”, održana je u sedmi put u Novom Sadu.

    Konferenciju su organizovali Fond “Evropski poslovi” Vojvodine u partnerstvu sa Nacionalnom alijansom za lokalni ekonomski razvoj /NALED/, Regionalnim forumom mladih lidera regiona, Fondacijom Konrad Adenauer, Privrednom komorom Srbije /PKS/ i Privrednom komorom Vojvodine /PKV/, uz podršku grada Novog Sada.

  • Srbi traže zaštitu od nasilja iz Prištine

    Srbi traže zaštitu od nasilja iz Prištine

    Više hiljada ljudi sa prostora cijelog Kosova i Metohije poručilo je danas sa svenarodnog protesta ispred krsta u mjestu Rudare, u opštini Zvečan, da Srbi žele da ostanu i opstanu na svom, a od međunarodnih organizacija zatražilo da ih zaštiti od nasilja Prištine.

    Gradonačelnik Zvačana Dragiša Milović rekao je u obraćanju okupljenima da su barikade postavljene zbog premijera samoproglašenog Kosova Aljbina Kurtija i njegovih institucija, jer on i njegovi saradnici ne mogu da razumiju i shvate da se sa Srbima mora razgovarati i da silom ništa ne mogu postići.

    “Veličanstveni protest u istorijskom mestu Rudare ispred krsta je potvrda da smo tu, da ovde živimo i da ćemo opstati svoji na svome. Čuli smo Kurtijevu poruku da će barikade biti uklonjene uz žrtve. Iz Prištine ne dolaze poruke mira, već nasilja i zastrašivanja da bi se Srbi zaplašili i proterali”, rekao je Milović.

    On je istakao da ovoliki broj okupljenih na svenarodnom protestu govori da Srbi imaju snage da ostanu na svojim ognjištima, te da barikadama mirno i demokratskim putem šalju poruku na nasilje koje dolazi iz Prištine.

    “Mi nismo kriminalci, teroristi i naoružane bande, već naord koji želi da živi na svom i da pregova u miru sa Albancima”, rekao je Milović.

    On je naglasio da Srbi traže od međunarodnih organizacija da ih zaštite od terora Kurtija, da se povuče kosovska policija sa sjevera Kosmeta, da se uklone policijske baze i da se ponište spiskovi na kojima je Priština stavila imena osumnjičenih za navodna različita krivična djela.

    Sudija Nikola Kabašić govorio je o narušavanju ljudskih prava uhapšenih pripadnika KPS-a Dejana Pantića i Slađana Trajkovića.

    “NJihova prava se i danas krše, a sutra će svih nas”, rekao je Kabašić, optužujići specijalno tužilaštvo samoproglašenog Kosova da su Srbi jedine njihove mete.

    On je upitao da li je kriv onaj koji se bori da ostane na svom ognjištu, te od međunarodnih organizacija zatražio da stanu u zaštitu prava Srba i da jasno kažu zajedno sa ambasadorima zapadnih zemlja da li su u slučaju Pantića pogažena sva ljudska prava.

    Predsjednik Srpske liste Goran Rakić ponovio je zahtjeve Srba koje je iznio Milović, te poručio da će Srbi istrajati složno u zajedništvu i jedinstvu u odluci da ostanu na svome.

    Nakon obraćanja zvaničnika okupljenim Srbima, protest je završen mirno bez ijednog incidenta.

  • Vučić poslao snažnu poruku srpskom narodu na KiM

    Vučić poslao snažnu poruku srpskom narodu na KiM

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poslao je snažnu poruku srpskom narodu na Kosovu i Metohiji, pred veliki narodni protest na barikadi u Rudaru.
    – Srbi ne traže mnogo, traže samo ono što pripada svim civilizovanim ljudima u Evropi. Na šta svi drugi imaju pravo, samo je Srbima uskraćeno. Da budu slobodni, da imaju pravo da se kreću, da idu u škole i bolnice, da čuvaju živote i perspektivu svoje djece. Traže da budu pušteni na slobodu oni koji su bez ikakvog razloga uhapšeni. Traže da se povuku oni koji su sa dugim cijevima došli bez prava da okupiraju sjever Kosova i Metohije rekao Vučić u video-poruci na društvenim mrežama.

    Podsjećamo, danas u 12 časova u Rudaru zakazan je veliki protest Srba sa Kosova i Metohije, s porukom da ne pristaju na progon i ubijanje. Sjever Kosova i dalje je blokiran, a Srbi su još uvijek na barikadama.

  • “Srbi, računajte na Rusiju”

    “Srbi, računajte na Rusiju”

    Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko izjavio je da Srbija može da se osloni na Rusiju u pogledu situacije na Kosovu i Metohiji.

    On je istakao da će dve zemlje nastaviti da koordiniraju stavove po ovom pitanju. “Ljudi u Srbiji znaju da uvek mogu da se oslone na Rusiju. Bez obzira na ozbiljne izazove za našu zemlju u kontekstu konfrontacije sa NATO-om, koja nam je nametnuta. Nastavljamo da učestvujemo u rešavanju aktuelnih međunarodnih kriza, uključujući i na Kosovu”, navodi se u tekstu objavljenom u časopisu Internešenel Afers (International Affairs), a prenosi agencija TASS. Kako je rekao Bocan-Harčenko, Rusija će nastaviti blisku saradnju sa Beogradom u odbrani zakonskih prava Srbije u vezi sa Kosovom i Metohijom.

    Prema rečima diplomate, ključni instrument Moskve po ovom pitanju je činjenica da je Rusija stalna članica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija.

    “Naravno, uz razumevanje da inicijativa uvek dolazi iz Beograda”, rekao je Bocan-Harčenko.

    On je poručio da Rusija deli stav po ovom pitanju sa njenim kineskim partnerima, jer Peking takođe insistira na striktnom poštovanju normi međunarodnog prava i zadržavanju teme KiM na dnevnom redu Saveta bezbednosti UN.

    Ruski diplomata je podsetio na reči predsednika Vladimira Putina da je stav Rusije po pitanju KiM nepromenjen.

    “Pozivamo na trajno obostrano prihvatljivo rešenje između Beograda i Prištine na osnovu međunarodnog prava i rezolucije 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija”, rekao je Bocan-Harčenko.

    Dodao je da ovakvo rešenje treba da zadovolji interese Beograda i srpskog naroda i da ga odobri Savet bezbednosti UN.

    Ruski ambasador je istakao da Rusija brige i probleme Srbije shvata kao svoje, jer ne popušta povodom stava o sankcijama i odbija da se pridruži zapadnim ograničenjima prema Rusiji.

    “Zapad koristi nemire na Kosovu kao sredstvo pritiska na predsednika Aleksandra Vučića kako bi ga saterao u ćošak i naterao da se pridruži antiruskim sankcijama”, ocenio je Bocan-Harčenko.

    Dodao je da je saradnja Rusije sa Srbijom usmerena na jačanje borbene sposobnosti te zemlje, obezbeđivanje njene socio-ekonomske stabilnosti i jačanje njenog suvereniteta.

  • Zapad ne dozvoljava Rusiji i Kini mješanje na Kosovo

    Zapad ne dozvoljava Rusiji i Kini mješanje na Kosovo

    Dijalog Beograda i Prištine u vezi sa najnovijim, modifikovanim francusko-njemačkim ili evropskim prijedlogom za rješenje kosovskog pitanja nikako da počne.

    To je, prije svega, zbog situacije na sjeveru KiM, ali i činjenice da prethodni sporazumi dvije strane (Briselski i Vašingtonski) nisu u potpunosti zaživjeli.

    Razlog za to su i garanti tih sporazuma – EU i SAD koji nisu do kraja iskoristili svoj autoritet kako bi natjerali obje strane da ispoštuju potpisano. Zbog toga se razmišlja o novoj sili koja bi imala dovoljno uticaja i na Beograd i Prištinu da se konačno sprovede dogovoreno i kao najrealnija opcija spominje se – Turska.

    Do sada su u vezi sa Kosovom potpisana dva “istorijska” sporazuma, ali je vrijeme pokazalo da su zaslužili sve sem tog epiteta i da im se prije smiješi zaborav umjesto “hola slavnih”.

    Kada je u Briselu 19. aprila 2013. godine potpisan Briselski sporazum, garant njegovog sprovođenja bila je EU. To nijednu od strana nije mnogo daleko odvelo, jer najveća tačka ovog dokumenta, Zajednica srpskih opština ni deceniju poslije nije formirana.

    Dva sporazuma, realizacija sporna
    Sedam godina kasnije, 4. aprila 2020. usred Bijele kuće potpisan je Vašingtonski sporazum, a njegov garant je bila Amerika, odnosno tadašnji predsjednik SAD Donald Tramp. Iako je najmoćnija zemlja stala iza njega, na ovaj ugovor sada svi žmire i, čini se, trude se da ga ni ne spomenu.

    Šta će biti sa francusko-njemačkim sporazumom? Ko će garantovati njegovo sprovođenje, ako se Beograd i Priština dogovore oko rješenja kojim se raspetljava kosovski čvor?

    Ima li prostora da to bude neka istočna zemlja, možda ona koja Kosovo vidi kao dio Srbije? Ili će prije biti ona koja ima dobre odnose i sa jednom i sa drugom stranom?

    Kad se sagledaju ti kriterijum pravo niotkuda u prvi plan izbija Turska kao istočna sila koja je članica NATO i pritom ima dobre odnose i sa Rusijom i Kinom, a već se pokazala kao dobar posrednik u mirovnim pregovorima pošto je izdejstvovala sporazum o izvozu žita iz Ukrajine uprkos ruskoj blokadi ukrajinskih luka na Crnom moru.

    Ne treba zaboraviti da je Ankara odbila da uvede sankcije Rusiji, privlačeći novac i imovinu ruskih oligarha i turista i tako udvostručila uvoz ruske nafte pod embargom.

    Turska se nametnula i kao nezaobilazan faktor širom istočne Evrope i središnje Azije u vezi sa distribucijom i jeftinijim uvozom energije što znači i prodor u rusku sferu uticaja i interesa.

    Poznato je da turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan uživa veliko poštovanje i u Beogradu i u Prištini i pritom ne skriva ambicije Turske da širi svoju zonu uticaja na Zapadni Balkan.

    Sve su to argumenti koji kandiduju Tursku kao eventualnog garanta potencijalno novog sporazuma Beograda i Prištine.

    Uloga Turske podređena SAD?
    Profesor Centra za geopolitiku Univerziteta Kembridž Timoti Les ističe za Blic da je Turska jedina istočna zemlja kojoj bi Zapad mogao da dozvoli da igra ulogu u obezbjeđivanju Kosova u budućnosti.

    FOTO: GORAN SRDANOV/RAS SRBIJAFOTO: GORAN SRDANOV/RAS SRBIJA
    – Sa jedne strane, ona je članica NATO, a sa druge, u dobrim odnosima je i sa Beogradom i sa Prištinom – podvukao je Les.

    Međutim, kako dodaje, to ne bi išlo tako glatko.

    – Ono što smo vidjeli posljednjih godina, zapadne sile bi nesumnjivo insistirale na tome da je uloga Turske podređena ulozi SAD i Evropljana, i ograničena na to da ih oslobodi od potrebe da posvećuju dodatne vojne resurse Balkanu umjesto da igraju bilo kakvu nezavisnu lidersku ulogu – kaže Les.

    Zapad rasterećuje naoružanje na Balkanu?
    I predsjednik Foruma za strateške studije (FORST) dr Neven Cvetićanin naglašava za Blic da bi Turska mogla da odigra značajnu ulogu u eventualnom sporazumu Beograda i Prištine.

    – Turska ima dobre odnose i sa Beogradom i Prištinom i sa SAD i Rusijom, a pritom se jedino njena od tri mirovne linije između Rusije i Ukrajine pokazala uspješnom. S tim što je veliko pitanje koliko je Zapad spreman da Turskoj prepusti značajnu ulogu na Zapadnom Balkanu – pita se Cvetićanin.

    On vjeruje da bi se našlo neko “srednje rješenje”.

    – Mislim da bi Zapad ustupio mjesto Turskoj na Zapadnom Balkanu, prije svega, u smislu rasterećenja svog naoružanja pošto je opterećen ratom u Ukrajini. Ne vjerujem da bi Zapad dozvolio Turskoj nezavisnu ulogu na Zapadnom Balkanu – apostrofira Cvetićanin.

    Kako kaže, zbog toga ne bi bilo nerealno očekivati rekonfiguraciju KFOR na Kosovu u skladu sa povjerenjem KFOR.

    – Mislim da se u vezi sa budućim sporazumom otvaraju dva potpitanja. Prvo se tiče pravne procedure sporazuma odnosno da li će se stari sporazumi implementirati u taj novi sporazum i uskladiti sa rezolucijom 1244. Drugo je bezbjednosno pitanje. Ko je na terenu u mogućnosti da garantuje sporazum? Mislim da su trenutno to tri sile: Turska, Španija i Italija – zaključuje Cvetićanin.

    Tri verzije jednog plana
    Šolc – Makron prijedlog isplivao je u javnost nakon što je situacija na Kosovu destabilizovana odlukom kosovskog premijera Aljbina Kurtija da traži preregistraciju vozila iz Srbije. Srbi sa sjevera Kosova uzvratili su barikadama, a varnice su ugušene šatl diplomatijom SAD i EU.

    To je bio okidač da francuski predsjednik Emanuel Makron i njemački kancelar Olaf Šolc pošalju svoje specijalne savjetnike Emanuela Bona i Jens Plotnera u misiju spašavanja dijaloga. Ubrzo je stigla i vijest da nisu sjedili skrštenih ruku, i da je iz Pariza i Berlina poslat prijedlog za rješenje nesuglasica.

    Zvanični primjerak tog plana do sada nije objavljen, a nezvanično su procurile dvije verzije ovog prijedloga: od 13 i 9 tačaka, a javno je rečeno da je i treća verzija na stolu.

    Prva verzija, koja navodno ima četiri stranice, obuhvata period od 10 godina i predviđa ulazak Kosova u UN bez protivljenja Srbije. Srbija zauzvrat dobija ubrzan ulazak u EU i značajnu finansijsku pomoć.

    Druga je praktično je kopija ugovora dvije Njemačke koji je potpisan 1972. godine, nema eksplicitnih odredbi nezavisnosti i samostalnosti dvije strane, ali sadrži one o nepovrepovredivost međusobnih granica i poštovanju teritorijalnog integriteta. Predviđa otvaranje stalnih misija koji će biti osnovana u sjedištu Vlade.

    Treća, najnovija verzija, ima 10 tačaka, ne spominje međusobno priznanje, ali spominje jednaka prava za Srbiju i Kosovo, nepovredivost granica, poštovanje teritorijalnog integriteta, zaštitu nacionalnih manjina, poseban status za SPC, kao i to da jedna i druga strana neće blokirati jedni druge u međunarodnim organizacijama. Vučić je upravo za nju rekao da ne sadrži ono što je Srbija tražila, piše Blic.

  • Vučić: Veliki bezobrazuk pojedinih zapadnih sila, očekuje se negativan odgovor KFOR-a

    Vučić: Veliki bezobrazuk pojedinih zapadnih sila, očekuje se negativan odgovor KFOR-a

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da se Srbija, po pitanju Kosova i Metohije, suočava sa velikim bezobrazlukom koji dolazi spolja od pojedinih zapadnih sila, te dodao da od KFOR-a očekuje negativan odgovor na zahtjev Beograda o povratku srpskih snaga na Kosovo.

    On je kao odgovor na zahtjeve pojedinih zapadnih ambasadora da se Srbi vrate u prištinske institucije i sklone barikade, poručio da treba prvo da se formira Zajednica srpskih opština i puste nepravedno uhapšeni Srbi na Kosovu i Metohiji, čije porodice prolaze kroz najdramatičniji dio svog života, jer žele da ostanu “svoji na svome”.

    Vučić je srpskim novinarima u Bakuu na kraju posjete Azerbejdžanu rekao da uhapšeni Srbin Dejan Pantić nije uradio ništa da bude uhapšen, nego se pojavio u svojoj zgradi i nosio hljeb i mlijeko.

    Na izjave njemačkog ambasadora u Prištini Јerna Rodea da je apsurdno da Srbija traži povratak svojih snaga na Kosovo i Metohiju u skladu sa Rezolucijom UN 1244, Vučić je konstatovao da im je to apsurdno, a nije da na svetoj srpskoj zemlji budu albanske, hrvatske i njemačke trupe.

    On očekuje da KFOR odgovori negativno na zahtjev o povratku srpskih snaga na Kosovo i da su sposobni da vrše svoje dužnosti.

    Vučić je rekao da je ponašanje KFOR u ovoj situaciji mnogo korektnije nego mnogih zapadnih vlada i da se Kfor ponaša po Rezoluciji 1244 i ima pravo i obavezu da odgovori Srbiji na zahtjev.

    • To rade na ozbiljan način, za razliku od drugih koji nemaju nikakve veze sa tim. Ali, jači su od nas i misle da mogu da nam diktiraju. Možete do jednog trenutka. A kad vas sateraju u ćošak, nemate šta da izgubite. Možeš da mi uzmeš kuću, kola, ali ne dam da mi ubiješ dijete. Boriću se do posljednjeg sekunda – rekao je Vučić.

    O izjavi njemačkog ambasadora u Prištini da je Njemačka razbila iluzije Srbije o dominaciji na Balkanu, Vučić je je rekao da Srbija nema dominaciju na Balkanu niti je o njoj maštala nego želi samo saradnju, kao i dobru saradnju i sa Njemačkom, bez obzira na sve.

    Govoreći na kraju susreta sa zvaničnicima Azerbejdžana, Vučić je rekao da će uskoro eksperti iz te zemlje ponovo doći u Beograd, ali i predsjednik Ilhan Alijev, čiji savjet je poslušao da ulaže u domaću vojnu industriju, u koju će uložiti stotine miliona evra.

    On je rekao da do kraja 2023. godine očekuje direktnu avio-liniju Beograd-Baku.

  • Vučić: Imaćemo bolje i veće specijalne jedinice

    Vučić: Imaćemo bolje i veće specijalne jedinice

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se iz Azerbejdžana.

    Rekao je da nastavljamo da radimo na razvoju Srbije, i da će uskoro eksperti iz Azerbejdžana ponovo doći u Beograd, ali i Alijev.Obavestio je da veruje da ćemo moći i električnu energiju i gas da dobijamo kroz dugoročne ugovore po relativno dobrim cenama.

    “Video sam u Azerbejdžanu koliko ulažu u vojsku i vojnu industriju. Sad želimo da preuzmemo njihova iskustva jer znaju kako se ratuje i pobeđuje. Važno je da mnogo toga menjamo u našoj vojsci. Specijalnih jedinica nemamo dovoljno, uvećaćemo ih 4 puta. Ti ljudi će da imaju mnogo veća primanja i moraće da budu mnogo bolje opremljeni”, rekao je Vučić i dodao:

    “Zahvaljujući dobrom radu ministarstva finanasija i ministra Siniše Malog moći ćemo dalje da ulažemo u vojnu industriju, ali ne više za pokrivanje njihove likvidnosti, već za ulaganje u tehnologije za budućnost koje će moći da donesu profit ali i da ojačaju odbranu naše zemlje. Reč je o desetinama da ne kažem stotinama miliona evra i ako možemo da ih obezbedimo, na to mora da se odgovori na odgovarajući način”.

    Rekao je da ćemo čuvati i zastavu i Lučane i Čačak…

    “Do kraja 2023. verujemo da možemo da uspostavimo direktnu liniju do Bakua. To vam je onda 3 sata i 10 minuta da vidite to prelepo mesto na Kaspijskom jezeru. Odlično za turiste – nova destinacija, ali i za poslovne ljude iz Srbije i Azerbejdžana”, izjavio je.

    “Nema te sile koja može da me natera da kažem nešto protiv Azerbejdžana. To su čvrsta istinska prijateljstva”, naglasio je on.

  • Vučić: Ovo je bezobrazluk

    Vučić: Ovo je bezobrazluk

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obraća se iz Azerbejdžana gde se nalazi u zvaničnoj poseti.

    On je komentarisao situaciju na KiM.

    “Mi se suočavamo sa velikim bezobrazlukom koji dolazi od velikih sila koje kažu, pa vartite se u institucije, ma nemoj? Pa formirajte vi ZSO, a onda tražite od Srba da to urade”, rekao je Vučić.

    “Da vam ne pričam kroz kakvu dramu prolaze porodice uhapšenih Srba. Ne možete da pročitate ništa o uhapšenim Srbima… Šta je uradio Pantić? To govori samo kakav je odnos prema Srbima i Srbiji. Nije apsurdo da budu nečije trupe, ali je apsurdno da budu srpske trupe”, dodao je Vučić.

    “Kada vas sateraju u ćošak nemate šta da izgubite”, dodaje on.

    Na konstataciju novinara da iz Prištine citiraju svi nemačkog ambasadora i kažu da je Nemačka razbila ilizije o dominaciji Srbije na Balkanu, predsednik kaže:

    “Mi nemamo dominaciju nikakvu, nikada nismo maštali o dominaciji, nego o sradnji. Želimo dobru saradnju sa Nemačkom, ali mi imamo svoju zemlju i svoj narod i želimo najbolje odnose sa Nemačkom.”

  • Vučić o odlasku na Kosovo i Metohiju

    Vučić o odlasku na Kosovo i Metohiju

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da bi rado otišao na Kosovo i Metohije da bude uz Srbe nakon izjava premijera samoproglašenog Kosova Aljbina Kurtija da uklanjanje barikada ne isključuje žrtve, ali da to ne bi doprinijelo smirivanju situacije.

    Vučić je naglasio da bi samo njegovo pojavljivanje na skupu Srba “raspalilo strasti” kod Albanaca, koji misle da je sva vlast na Kosovu i Metohiji samo njihova.

    On je istakao da je očigledno da neki misle da je pravi trenutak da se izvrši potpuni pritisak, jer im se ne sviđa situacija u Ukrajini.

    Vučić je naveo da više nije 100 odsto izvijesno da će strana koju Zapad podržava tako lako pobijediti kao što je to izgledalo prije dva, tri mjeseca, tako da je bitno što prije završiti kosovski problem kako ruski predsjednik Vladimir Putin ne bi pozvao na kosovski presedan.

    Putin je to već više puta uradio. I francuski i američki predsjednici Emanuel Makron i Džozef Bajden su to nedvosmisleno potvrdili. Rekao im je, kako ste vi napravili kosovski presedan, tako ću ja sada da radim sa različitim delovima teritorije Ukrajine – naveo je Vučić.

    Predsjednik Srbije koji danas boravi u Azerbejdžanu rekao je za Televiziju Pink da ga očekuju važni razgovori od energetike do vojne industrije.