VRBAS Media

Oznaka: Srbija

  • Ubijeno 19 ljudi, oko 4.000 protjerano: Navršilo se 19 godina od martovskog pogroma nad Srbima

    Ubijeno 19 ljudi, oko 4.000 protjerano: Navršilo se 19 godina od martovskog pogroma nad Srbima

    U Gračanici će danas biti obilježeno 19 godina od martovskog pogroma nad Srbima na Kosovu i Metohiji u kojem je ubijeno 19 ljudi, oko 4.000 Srba protjerano, a srpske imovina i svetinje uništeni i zapaljeni.
    U Manastiru Gračanica u 11 časova parastos će služiti Njegovo preosveštenstvo episkop raško-prizrenski Teodosije, a potom će biti položeno cvijeće ispred umjetničke instalacije “Mising” na kojoj se nalaze fotografije nestalih.

    U Domu kulture biće otvorena izložba radova sa Likovne kolonije “Jesen u Prizrenu 2022” i svečana akademija.

    Iz Doma kulture je najavljeno da će akademiji prisustvovati predstavnici Eparhije raško–prizrenske i kosovsko-metohijske, Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju, lokalnih samouprava, Udruženja porodica “Kosmetski stradalnici”, te učesnici Likovne kolonije.

    Nastupiće Ansambl “Venac”, Hor prizrenske bogoslovije, glumac Narodnog pozorišta Priština Nebojša Đorđević i članovi Škole baleta “Gračanica”.

    U martovskom pogromu 17. i 18. marta 2004. godine ubijeno je najmanje 19 ljudi, od kojih su 12 bili Srbi. Oko 150 Srba je ranjeno ili premlaćeno u kućama.

    Ubijeni su Borivoje Spasojević i Jana Tučev u Kosovskoj Mitrovici, Nenad Vesić je podlegao ranama zadobijenim od bombe u Lipljanu, Dobrivoje i Borko Stolić u selu Drajkovce u opštini Štrpce, Slobodan Perić u Gnjilanu, Zlatibor Trajković u Kosovu Polju i Dragan Nedeljković je izgorio ispred ulaza u Bogosloviju u Prizrenu. Prema zvaničnim podacima Unmika i Kfora, protjerano je oko 4.000 Srba, uništeno 800 srpskih kuća i zapaljeno 35 manastira i crkava, a više desetina srpskih grobalja devastirano.

    Na meti albanskih hordi su bili Srbi, crkve i manastiri u svim urbanim sredinama i prigradskim naseljima poput Srba u Svinjaru oslonjenom na južni dio Kosovske Mitrovice, Cerskoj ulici i Mašinskom parku u Obiliću, stambenim četvrtima “Ju program” u Prištini i Kosovu Polju, Patrijaršijskoj ulici u Peći, Gavran naselju i Srpskoj ulici u Gnjilanu i nizu drugih “džepova” u kojima su Srbi pretekli tokom prethodnih pet godina apsolutnog bezvlašća na Kosovu i Metohiji.

    Gorjele su crkve Svetog Nikole u Prištini, Bogoslovija i Sveti Arhangeli u Prizrenu, Devič u Srbici, Sveti Ilija u Vučitrnu, Crkva Svetog Andreja u Podujevu čiji su krst polomile i oborile razularene albanske horde slaveći progon posljednjih Srba iz te opštine i još niz srpskih svetinja širom južne srpske pokrajine.

  • Borel: Vrijeme je da se preuzme odgovornost i napravi iskorak ka EU

    Borel: Vrijeme je da se preuzme odgovornost i napravi iskorak ka EU

    Visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnu politiku Žozep Borel najavio je novi sastanak, novi dijalog između predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijerom Kosove Aljbinom Kurtijem gdje bi se radilo na normalizaciji odnosa između ove dvije države i otvoriti im put ka EU.

    Prema njegovim najavama, sastanak će se održati u subotu u Ohridu u Makedoniji, i dodaje da ovoj problematici želi pristupiti na drugačiji način.

    “Zapadni Balkan je drugačiji od bilo kojeg drugog regiona u neposrednom susjedstvu EU, što sam shvatio i prije nego sam u decembru 2019. godine preuzeo dužnost visokog predstavnika EU i potpredsjednika Evropske komisije. Jedan od koraka koji prethode imenovanju na poziciju šefa diplomatije EU jeste saslušanje pred Evropskim parlamentom. U mojoj polemici sa parlamentarcima, posebna pažnja je bila posvećena ovom regionu u evropskom okruženju, a iznad svega mojim planovima i idejama u vezi Dijaloga o normalizaciji odnosa, koji je u tom trenutku EU podržavala već cijelu deceniju. Tom prilikom sam se obavezao da će moja prva bilateralna posjeta u svojstvu visokog predstavnika EU i potpredsjednika Evropske komisije biti Kosovu i Srbiji. To obećanje sam i održao”, naveo je Borel.

    Navodi da mu je Zapadni Balkan postao jedno od težišta njegove pažnje, piše Europa.ba.

    “Čim sam zvanično preuzeo dužnost visokog predstavnika EU za vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednika Evropske komisije, Zapadni Balkan je prirodno postao jedno od težišta moje pažnje. Svaki put kad se sastanem sa predstavnicima civilnog društva tokom brojnih posjeta regionu, uvijek mi jasno naglašavaju da većina ljudi koji žive na Balkanu ne želi da bude zaglavljena u devedesetim, stalno suočena sa zaostavštinom prošlosti. Žele da gledaju naprijed, a ne unazad, da žive u demokratijama vođenim vladavinom prava, u društvima koja pružaju mogućnosti za sve. Želja da budu dijelom naše zajednice vrijednosti nije nedosanjani san te stoga cijelo rukovodstvo EU, te ja lično, podržavamo njihove težnje. Zapadni Balkan je dio Evrope i nije moneta za Putinovo potkusurivanje u njegovim imperijalističkim snovima”, kaže Borel.

    Posebno se osvrnuo na odnos Srbije i Kosova, te da EU radi sve što je njenoj moći kako bi se normalizovali odnosi između ove dvije zemlje.

    “Ne postoji način da se to zaobiđe. EU ispunjava svoj dio zadaće i Dijalog Beograda i Prištine je okosnica mog mandata. Vijeće se usaglasilo sa mojim prijedlogom imenovanja ambasadora Lajčaka za specijalnog predstavnika EU za Dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana, a njegov prvi zadatak je da ubrza proces. A to smo i uradili. U 2020. godini smo održali niz sastanaka na visokom nivou te u svojstvu glavnog pregovarača u Briselu sa fokusom na pregovore o sveobuhvatnom pravno obavezujućem sporazumu o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova koji uređuju sva otvorena pitanja”, tvrdi Borel.

    Ističe da niko nikada nije rekao da će tako monumentalan zadatak, kao što je postizanje sporazuma o normalizaciji, biti jednostavan. Dodaje da je bilo uspona i padova, a često su se naizgled mala i tehnička pitanja pokazivala kao izrazito osjetljiva i politička, sa potencijalom da prerastu u nasilje.

    “Ruska agresija protiv Ukrajine promijenila je cijelu sliku. Dijalog nije samo o Kosovu i Srbiji, već se mora posmatrati u aktuelnom širem geopolitičkom kontekstu, u odlučujućem trenutku u evropskoj istoriji. Ali umjesto da napredujemo ka široj slici normalizacije odnosa kako bismo Evropu učinili bezbjednijom i osigurali bolju budućnost za sve u regionu, u drugoj polovini 2022. godine, naše vrijeme i energija su se crpili na upravljanje krizama, barikade i prijetnje nasiljem te pritiskajućim rokovima. Nije bilo lako smiriti situaciju i izbjeći potpuni sukob, ali smo uspjeli”, kategoričan je Borel.

    Borel kaže da je začarani krug kriza na ivici eskalacije ili čak nasilja morao da prestane.

    “U septembru 2022. godine, uz podršku lidera Njemačke i Francuske i naših američkih prijatelja, predstavili hrabar prijedlog predsjedniku Srbije Vučiću i premijeru Kosova Kurtiju. Prijedlog koji bi stavio tačku na upravljanje krizama i umjesto toga preusmjerio pažnju na normalizaciju i pomirenje te pomogao cijelom regionu da napravi korak ka Evropi”, navodi Borel.

    Ističe da su tokom posljednjeg sastanka na visokom nivou između dva lidera, koji je sazvao 27. februara ove godine, postigli saglasnost da nisu potrebne dalje diskusije o Prijedlogu Evropske unije o putu normalizacije odnosa između Kosova i Srbije, dokumentu kojeg je podržalo svih 27 država članica EU na sastanku Evropskog vijeća u februaru, što nije mali podvig i predstavlja važan korak naprijed. Ali, smatra da to još nije gotovo.

    “Sada je trenutak da se fokusiramo na širu sliku i ne dozvolimo da se još jedan prozor mogućnosti zatvori pred očima ljudi u regionu, kao što je već više puta viđeno u novijoj istoriji. Sada je vrijeme da Srbija i Kosovo postignu saglasnost o Aneksu o implementaciji, kao sastavnom dijelu Sporazuma, te usaglase načine provedbe njegovih odredbi”, dodaje Borel.

    Borel kaže da EU nije tek puki zapisničar ali ni strana u Dijalogu, već da su i ostaju posrednici u Dijalogu.

    “EU je krajnja destinacija za Srbiju i Kosovo. Nastaviću neumorno da radim na konačnom postizanju sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji odnosa koji je prihvatljiv za države članice EU, u skladu je sa međunarodnim pravom i evropskom pravnom stečevinom i doprinosi regionalnoj stabilnosti. Sporazum koji je na stolu predstavlja važan korak ka tom cilju”, tvrdi Borel.

    Smatra da je ovo je trenutak da lideri Kosova, Srbije i cijeloga Zapadnog Balkana pokažu hrabrost i zajedničku odgovornost za uspjeh procesa pridružavanja čitavog regiona u EU.

    „Zadaća lidera je da svoje ljude sa sadašnjih pozicija dovedu tamo gdje nikada nisu bili“, rekao je jedan njegovih iskusnih kolega. Borel dodaje da zadaća lidera jeste da ljudima osiguraju željenu kvalitetu života, ali i kvalitetu života koju nosi članstvo u EU.

  • Vučić: Nismo još dobili nacrt onoga što želi EU, papir i dalje ne postoji

    Vučić: Nismo još dobili nacrt onoga što želi EU, papir i dalje ne postoji

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas, u obraćanju građanima, da Srbija još nije dobila nacrt onoga što želi EU o pitanju Kometa, kao i da je srpski strana dostavila svoj prijedlog, a albanska svoj.

    “Radio sam sa njima tri dana po tom pitanju, mi smo dostavili svoj prijedlog, a Albanci svoj prijedlog. Ništa još nismo dobili iz Brisela i taj papir i dalje, do danas do 18 sati ne postoji”, rekao je Vučić nakon sastanaka prethodnih dana sa Miroslavom Lajčakom i Gabrijelom Eskobarom.

    Istakao je da ne postoji taj papir i da čim bude postojao da će da obavijesti javnost i ukazati šta je loše ili dobro, ako tog dobrog bude bilo u nečemu, što je za Srbiju svakako teško.

    “Ćutao sam danima o KiM. Nisam izlazio u javnost ni sa izjavama, ni sa analizama, želeći sve da prikupimo. Mi smo prethodnih dana razgovarali o tome šta je potrebno da bi se stiglo do normalizacije odnosa sa Prištinom. Normalizacija za mene nije eufemizam za priznanje Kosova de fakto ili de jure. Normalizacija koju smatram potrebnom je da imamo bolje odnose sa Albancima nego što ih imamo danas i da pokušamo da živimo koliko je moguće zajedno i koliko jedni pored drugih”, izjavio je Vučić.

    Vučić je rekao da se sutra navršava 19 godina od pogroma srpskog stanovništva na KiM.

    “Albanci su iskoristili stradanje dečaka u selu Čabra i za to bez ikakvih dokaza optužili Srbe iz sela Zubče kod Zubinog Potoka i u jeku organizovanja mitinga pripadnika tzv. OVK, a ćutanja srpskih zvaničnika, protjerali su više od 4.000 Srba, osmoro Srba ubili, uništili 35 vjerskih objekata, preko 40.000 predmeta, ikona i mnogih drugih važnih, uglavnom sakralnih religijskih predmeta su zauvek izgubljeni, nestali. Čitava mjesta poput Belog Polja kod Peći i Svinjara u Mitrovici gotovo u potpunosti očišćeni od srpskog življa”, rekao je Vučić.

    “U Ohridu neće biti nikakav sudbonosni dan, daćemo sve od sebe da sačuvamo mir”
    Predsjednik Srbije je naveo da u Ohridu nije i neće biti nikakav sudbonosni dan i da nije nikakav problem u tome šta se potpisuje, nego što se svi nadaju da će on da potpiše.

    “Nikoga na političkoj i javnoj medijskoj sceni nije briga ništa oko KiM. Јedino za čime brinu to je da imaju priliku da izvrše javno streljanje na predsjednika Srbije. Oni se svi nadaju, oni koji organizuju protest ovdje sutra, i ovi drugi, svi se nadaju da ću da potpišem da bi mogli da traže moju glavu na tacni, kao da sam ja pravio taj plan, a ne zato što bi bili uplašeni ili nezadovoljni ili nesrećni što bi taj plan bio prihvaćen. Naprotiv, biće nesrećni ako taj plan bude prihvaćen”, istakao je Vučić.

    Poručio je da će “u ime pristojne, normalne Srbije” pokušati da urade ono što je za Srbiju najbolje.

  • Eskobar: Nadamo se da ćemo učiniti boljim i jačim položaj Srba na KiM

    Eskobar: Nadamo se da ćemo učiniti boljim i jačim položaj Srba na KiM

    Nadamo se da ćemo učiniti boljim i jačim položaj Srba na KiM, i nadamo se da će Zajednica srpskih opština biti implementirana, jer to je nešto zaista dobro, izjavio je specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar u Beogradu.

    Ne očekujem neko potpisivanje sada, ali se nadam napretku rekao je odgovarajući na pitanje o predstojećim razgovorima Beograda i Prištine u Ohridu, piše RTRS.

    Eskobar je izjavio da niko ne treba da se plaši sporazuma između Beograda i Prištine, i da je on potreban cijelom Zapadnom Balkanu.

  • Vučić i Eskobar razgovarali o političkoj situaciji

    Vučić i Eskobar razgovarali o političkoj situaciji

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas sa zamjenikom pomoćnika američkog državnog sekretara i specijalnim izaslanikom Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom.

    Sastanak je odražan u Predsjedništvu Srbije.

    Vučić je ponovio nepromijenjenu poziciju Srbije u pogledu očuvanja mira i stabilnosti u regionu i rješavanja otvorenih pitanja između Beograda i Prištine, sa akcentom na potpunoj primjeni do sada potpisanih sporazuma i očuvanju državnih i nacionalnih interesa.

    Predsjednik Vučić je zahvalio SAD na podršci koju pružaju dijalogu Beograda i Prištine, kao i na angažmanu kada je riječ o bezbjednosti i zaštiti srpskog naroda na Kosovu i Metohiji i formiranju Zajednice srpskih opština, saopštila je Služba za saradnju sa medijima predsjednika Srbije.

    – Otvoren i korektan razgovor sa američkim predstavnikom. Vjerujem u dalje unapređenje odnosa između Srbije i SAD – napisao je Vučić na Instagramu.

    Razgovor sa Eskobarom uslijedio je pred sastanak koji će na najvišem političkom nivou biti održan 18. marta u Ohridu, čiji su učesnici predsjednik Srbije i prištinski premijer Aljbin Kurti, a posrednici šef evropske diplomatije Đuzep Borelj i izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak.

    Američki Stejt department saopštio je da SAD potpuno podržavaju dijalog Beograda i Prištine uz posredstvo Evropske unije, kao i da specijalni izaslanik za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar putuje u region kako bi podržao taj proces.

    Eskobar se kasnije sastaje i sa premijerkom Srbije Anom Brnabić, piše Blic.

  • Poruka ruskog ambasadora: Bravo, Srbi

    Poruka ruskog ambasadora: Bravo, Srbi

    Ambasador Rusije Aleksandar Bocan-Harčenko saopštio na Tviteru da njegova zemlja pozitivno gleda na “odlučan, pošten stav” predstavnika rukovodstva Srbije.

    On je to rekao za onaj deo zvaničnika Srbije koji su se ogradili od “antiruskih apela” srpskog ministra privrede Radeta Baste da se Beograd pridruži zapadnim sankcijama protiv Rusije.

    Ruski ambasador je potvrdio opredeljenost Moskve za jačanje “bratskog prijateljstva” između naroda Rusije i Srbije.

    Harčenko se založio i za razvoj bilateralnog strateškog partnerstva koje odgovara interesima Moskve i Beograda.

  • Lajčak o situaciji između Beograda i Prištine

    Lajčak o situaciji između Beograda i Prištine

    Specijalni izaslanik EU za dijalog Miroslav Lajčak izjavio je da je na sastanku sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem čuo njegove komentare o implementaciji evropskog prijedloga za normalizaciju odnosa Beograda i Prištine.

    Pošto smo dobili povratne informacije od obje strane, završavamo pripreme uoči sastanka u Ohridu u subotu napisao je Lajčak na Tviteru, prenosi RTRS.

    Specijalni izaslanik EU je boravio u poseti Prištini, nakon čega je došao u Beograd, gdje se sastao sa Vučićem.

  • Bocan-Harčenko: Moskva i Beograd dokazuju partnerstvo djelima, uprkos zapadnim intrigama

    Bocan-Harčenko: Moskva i Beograd dokazuju partnerstvo djelima, uprkos zapadnim intrigama

    Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko izjavio je da Moskva i Beograd djelima dokazuju partnerstvo uprkos zapadnim intrigama, te poručio da Zapad neće uspjeti da naruši odnose dvije zemlje.

    Uprkos intrigama zapadnih zlonamernika, Rusija i Srbija će nastaviti da grade uzajamno korisno strateško partnerstvo – ne na riječima, nego na djelu, da dokazuju njegovu vrijednost, moralnu i materijalnu – rekao je Bocan-Harčenko, reagujući na izjavu ambasadora SAD u Srbiji Kristofera Hila da će Srbija morati da donese odluku u vezi sa sankcijama Rusiji jer zbog neuvođenja plaća visoku cijenu.

    On je naglasio da se Hil zabunio jer je krenuo od pogrešne informacije da Moskva negativno utiče na Beograd, prenosi RT Balkan.

    • Krenuo je od lažne teze o navodno negativnom uticaju Moskve na Beograd i o tome da Rusija ni na koji način ne pomaže Srbiji. Pa je onda demantovao svoje riječi, nazvavši hipotetičko uvođenje sankcija od Beograda “gorkom pilulom”. Što se kaže, dao je šah-mat, ali sam sebi – precizirao je ruski ambasador.

    Bocan-Harčenko je istakao da Sjedinjene Američke Države u svojoj dobro poznatoj neokolonijalnoj tradiciji raspravljaju o dobrobitima za Srbiju.

    • Ambasador SAD u Beogradu, u najgorim tradicijama neokolonijalnog pristupa koji je svojstven Vašingtonu, ovih dana je počeo da raspravlja o tome šta je ispravno za Srbiju, a šta nije – istakao je Bocan-Harčenko i dodao da to i nije ispalo dobro.
  • Kremlj: Na Srbiju se vrši pritisak bez presedana, cijenimo odlučan stav Beograda da ne uvede sankcije

    Kremlj: Na Srbiju se vrši pritisak bez presedana, cijenimo odlučan stav Beograda da ne uvede sankcije

    Grub pritisak bez presedana vrši se na mnoge zemlje, a posebno na Srbiju, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    Odlično znamo, dodao je on, kakav se glup, nezakonit pritisak, koji protivriječi normama međunarodnog prava, vrši na mnoge zemlje, uključujući Srbiju.

    • Na Srbiju posebno. I veoma cijenimo stav koji je do sada zauzimala Srbija. Shvatamo da se uslovi mijenjaju. Ali, očekujemo da najproblematičnija pitanja riješavamo u okviru naših partnerskih odnosa i dijaloga punog povjerenja sa srpskim liderima – rekao je Peskov na pitanje kakav će biti stav Moskve ako Beograd uvede sankcije Rusiji.
  • Lajčak: Ako nema ZSO, nema ni dogovora

    Lajčak: Ako nema ZSO, nema ni dogovora

    Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak govorio je za RTS o preduslovima za sprovođenje evropskog plana i kao osnovni naveo formiranje Zajednice srpskih opština.

    Miroslav Lajčak je rekao da ako se pogleda predlog EU, on govori o normalizaciji, a ne o nekoj kapitulaciji.

    Nije cilj, kaže Lajčak, da neko pobijedi ili izgubi.

    • Cilj je da tražimo vin-vin situaciju i da otvorimo evropska vrata – naglasio je Lajčak.

    Sastanak u Ohridu, napominje, ima cilj da se dogovorimo oko ispunjavanja sporazuma koji ima toliku podršku EU kakve se, kako je naglasio, on ne sjeća u prošlosti.

    Miroslav Lajčak od juče boravio u Beogradu. Danas nastavlja razgovore sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Lajčak je održao sastanak i sa dijelom opozicije.

    VIJESTI IZ ISTE RUBRIKE