Deset godina nakon što se baskijska separatistička skupina ETA odrekla oružja, sjeverna španska regija još uvek nastoji da okrene stranicu decenije krvoprolića.
Trojica maskiranih čelnika ETA u video-snimci objavljenoj 20. oktobra 2011. proglasili su da je grupa, koju EU smatra terorističkom, “odlučila definitivno prekinuti oružane aktivnosti”.
“Vrijeme je da se u budućnost gleda s nadom. Takođe je vreme da se deluje odgovorno i hrabro”, rekli su tada u videu.
To je bio kraj posljednje oružane pobune u zapadnoj Evropi.
“Nakon deset godina, ostvarili smo napredak, ali još postoje rane koje nisu zacijelile”, ocijenio je Inigo Urkullo iz umjerene baskijske nacionalističke stranke PNV.
Osnovana 1959. na vrhuncu diktature Franciska Franka koji je gušio baskijsku kulturu i jezik, ETA optužuju da je ubila više od 850 ljudi u borbi za nezavisnu Baskiju na sjeveru Španije i jugozapadu Francuske.
“Njena odluka da položi oružje bila je ‘velika prekretnica’ za baskijski separatistički pokret”, rekao je politikolog Rafael Leonisio Kalvo, autor knjige o ETA.
Oslabljeni hapšenjima
Nekoliko nedjelja prije objave odluke, održani su tajni pregovori između čelnika ETA i španske vlade preko posrednika.
Okvir za pregovore dogovoren je s tadašnjim socijalističkim premijerom Hoseom Luisom Rodriguezom Zapaterom, rekao je jedan od bivših vođa ETA Josu Urrutikoetxea za AFP u nedavnom intervjuu.
Pregovori su rezultovali međunarodnom mirovnom konferencijom u oktobru 2011. u San Sebastianu gdje je ETA pozvana da prekine oružanu borbu u cilju “promovisanja mira”.
U to vrijeme ETA je bila jako oslabljena hapšenjima svojih visokih vođa i zaplijenama oružja.
“Pod pritiskom baskijskog javnog mnijenja i političko krilo ETA nagovaralo je oružanu grupu da “promijeni strategiju” i odrekne se nasilja”, rekao je Eguzki Urteaga, sociolog s Baskijskog univerziteta.
Dodaje da je tokom Frankove ere, ETA za dio stanovništva koje se protivilo režimu bila na neki način svetinja.
“Ali ideja da se odbaci oružana borba nije prestala da raste, naročito nakon 1995. kada je ETA odlučila da proširi svoje mete na pripadnike civilnog društva”, kazao je Urteaga.
Slijepa ulica
To misli i Kalvo, koji je rekao da je ETA tada bila u “slijepoj ulici”.
“Ankete su pokazale da je čak i među separatističkim biračima potpora ETA-i značajno pala i postala manjinska”, dodao je.
ETA je nastavila preobražaj nakon što je objavila da se odrekla nasilja. U aprilu 2017. predala je oružje, a iduće godine ispričala se žrtvama, a zatim se i formalno raspustila.
Ipak, ljutnja ostaje.
Organizacije žrtava osuđuju slavlja koja su priredili pripadnici ETA po oslobađanju iz zatvora i ističu da još nije riješeno oko 300 ETA-ih ubistava.
S druge strane, članovi porodica zatočenih pripadnika ETA-e tuže se da su mnogi još uvijek u zatvorima daleko od Baskije.
Protest planiran za septembar kako bi se zatražilo puštanje na slobodu člana ETA-e Henrija Parota, koji služi dugu zatvorsku kaznu zbog svoje uloge u 39 ubistava, otkazan je nakon što je podstakao protivproteste.
Arnaldo Otegi, vođa krajnje lijeve baskijske separatističke stranke EH Bildu, koju se smatra nasljednikom bivšeg političkog krila ETA-e, u ponedjeljak se izvinio zbog “patnje” koju su pretrpjele ETA-ine žrtve.
“To nikada nije smjelo da se dogodi”, rekao je u pokušaju jačanja pomirenja, prenosi Index.
