VRBAS Media

Oznaka: sjeverni tok 2

  • Čelnik kompanije Eon: Njemačkoj je potreban ruski gas i tačka

    Čelnik kompanije Eon: Njemačkoj je potreban ruski gas i tačka

    Čelnik njemačke energetske kompanije Eon vjeruje da se njegova zemlja mora nastaviti oslanjati na snabdijevanje ruskim prirodnim gasom u cilju udaljavanja od uglja i sniženja cijena energije.

    “Vjerujemo da nam je potreban ruski gas. Tačka. Posebno ako se sada moramo oslanjati na više gasa jer se želimo odmaći od korištenja uglja”, izjavio je izvršni direktor Eona Leonhard Birnbaum u ponedjeljak navečer.

    Birnbaum je također govorio u korist plinovoda Sjeverni tok 2 koji povezuje Rusiju s Njemačkom, projekta koji su Washington i drugi njemački saveznici nazvali strateškom pogreškom Berlina.

    “U smislu energetske ekonomije, Sjeverni tok 2 je koristan. Politički gledajući, ocijena bi mogla biti drugačija. O tome se mora raspravljati u političkoj areni”, izjavio je on članovima Udruženja ekonomskih novinara.

    Sjedinjene Države i Njemačka tvrde da bi se Sjeverni tok 2 – koji je dovršen ali još nije potpuno operativan – mogao suočiti sa sankcijama ukoliko Rusija napadne Ukrajinu.

    U principu je takav plinovod jeftiniji od tečnog prirodnog gasa (LNG).

    “Ukoliko budemo morali da se oslanjamo na LNG, cijene gasa u Evropi bit će mnogo više nego ranije. Ukoliko cijene porastu, to će zahtijevati nove plinovode prema Evropi”, kazao je Birnbaum, prenosi dpa.

  • Odluka o operatoru gasovoda Sjeverni tok 2 tek nakon juna

    Odluka o operatoru gasovoda Sjeverni tok 2 tek nakon juna

    Operater gasovoda “Sjeverni tok 2”, “Nord Stream 2 AG”, vjerovatno neće biti certifikovan prije kraja juna, uprkos činjenici da ima filijalu u Njemačkoj, rekao je predsjednik Federalne mrežne agencije Jochen Homann.

    “Kao što njemački zakoni nalažu, kompanija potrebna za certifikaciju je osnovana i upisana u trgovački registar. Ali nedostaju dalji koraci. Očekujemo da Sjeverni tok 2 podnese sva neophodna dokumenta”, rekao je Homann za list Frankfurter Allgemeine Zeitung.

    On je naveo da će tek kada budu dostavljeni u cjielosti proces biti nastavljen.

    “Ako pogledamo različite vremenske rokove, dolazi se do zaključka da je velika vjerovatnoća da će se razmatranje prijave završiti u prvih šest mjeseci”, rekao je on, prenio je TASS.

  • Scholz: Njemačka bi mogla zaustaviti Sjeverni tok 2 ako Rusija napadne Ukrajinu

    Scholz: Njemačka bi mogla zaustaviti Sjeverni tok 2 ako Rusija napadne Ukrajinu

    Njemački kancelar Olaf Scholz je najoštrije do sada upozorio da bi njegova država mogla zaustaviti plinovod Sjeverni tok 2 ako Rusija napadne Ukrajinu, piše Politico.

    Ovo je izjavio na današnjoj konferenciji za medije na kojoj se obratio i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

    “Jasno je da će to biti visoka cijena i da će se o svemu tome morati razgovarati ako dođe do vojne intervencije protiv Ukrajine”, rekao je Scholz. Poručio je da njegova vlada, kako je naveo, stoji pri svim aspektima sporazuma koji je njegova prethodnica Angela Merkel postigla s američkim predsjednikom Joeom Bidenom prošle godine, a prema kojem je Njemačka obećala poduzeti mjere na nacionalnom nivou i primorati Evropsku uniju na sankcije ako Rusija počini agresivna djela protiv Ukrajine. Primjedbe kancelara Njemačke dolaze u trenutku kada je Rusija rasporedila 100.000 vojnika na ukrajinskoj granici, pojačavajući strah od invazije. Niz prošlosedmičnih sastanaka između Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i saveznika iz NATO-a nije uspio ublažiti napetosti. “Očekujemo da će Rusija deeskalirati situaciju. To bi moglo uključivati, na primjer, smanjenje trupa na ukrajinskoj granici”, rekao je Scholz. Također je nagovijestio spremnost na razgovor s Moskvom, rekavši, “naravno, spremni smo ući u ozbiljan dijalog s Rusijom o sigurnosnim pitanjima u Evropi”.

  • Ništa od novih sankcija SAD-a Rusiji, u Senatu nedostajalo pet glasova

    Ništa od novih sankcija SAD-a Rusiji, u Senatu nedostajalo pet glasova

    Američki Senat u četvrtak nije uspio usvojiti zakon o sankcijama ruskom plinovodu Sjeverni tok 2, za koji se zalagao republikanski senator Ted Cruz, dan nakon što su demokrate predstavile vlastiti prijedlog.

    Rezultat je bio 55 glasova za i 44 protiv zakona za koji je bilo potrebno 60 glasova za usvajanje. Glasanje je trajalo skoro sedam sati, dok je lider većine Chuck Schumer razmatrao opcije o zakonu o glasačkim pravima.

    Senator Robert Menendez dobio je podršku mnogih svojih kolega demokrata, uključujući predsjednika Joea Bidena, za alternativni zakon koji je predstavio u srijedu. Njegovo zakonodavstvo bi uvelo sveobuhvatne sankcije najvišim ruskim vladinim i vojnim zvaničnicima i bankarskim institucijama ako se Moskva uključi u neprijateljstva protiv Ukrajine.
    Senatorka Jeanne Shaheen, članica demokrata, koja je s Cruzom prvobitno bila kosponzor zakona o sankcijama za Sjeverni tok 2, glasala je protiv njegovog zakona rekavši da rizikuje razbijanje jedinstva u Washingtonu i Evropi zbog ruske agresije na Ukrajinu.

    Ona je rekla da bi Cruzov zakon “zabio klin” između SAD-a i njihovih saveznika, posebno Njemačke.

    Sjedinjene Države, kao i neke evropske zemlje, uključujući Ukrajinu i Poljsku, protive se gasovodu koji bi Kijev lišio tranzitnih taksi, kao i povećao utjecaj Moskve na Evropu, gdje cijene plina rastu.

    Cruz je rekao da je glasanje pokazalo da većina u Senatu podržava brzu akciju u vezi s naftovodom, koju promiče ruski predsjednik Vladimir Putin i koju vodi državna energetska kompanija Gazprom.

    “Samo hitno uvođenje sankcija može promijeniti Putinovu kalkulaciju, zaustaviti ukrajinsku invaziju i ukloniti egzistencijalnu prijetnju koju predstavlja Sjeverni tok 2”, rekao je Cruz.

    Nekoliko demokrata, uključujući senatore Tammy Baldwin, Marka Kellya i Raphaela Warnocka, podržali su nacrt zakona koji bi uveo sankcije “Nord Stream 2 AG”, kompaniji koja gradi projekt, u roku od 15 dana od usvajanja. Cruzov prijedlog zakona bi također omogućio Kongresu da glasa za poništavanje bilo kakvog predsjednikovog odricanja sankcija.

    Gasovod Sjeverni tok 2, vrijedan 11 milijardi dolara, bi slao ruski gas ispod Baltičkog mora u Evropu preko Njemačke. Završen je krajem prošle godine, ali čeka se odobrenje Njemačke i EU koje će možda stići tek sredinom godine.

  • Borba protiv Sjevernog toka 2 – beskorisna?

    Borba protiv Sjevernog toka 2 – beskorisna?

    Hipotetičko blokiranje puštanja u rad Sjevernog toka 2 neće naneti štetu ruskoj ekonomiji, napisao je američki ekspert Kris Miler u članku za Forin afers.

    “Neki članovi Kongresa insistiraju na blokadi gasovoda Severni tok 2. To su mere usled kojih Rusija skoro da neće imati nikakve ekonomske troškove. Ako zatvore Severni tok 2, Rusija će samo nastaviti sa isporučuje gas u Evropu postojećim maršrutama”, napisao je on.

    Prema riječima eksperta, već sada postoji višak kapaciteta gasovoda zbog koga će obim prodaje ruskog gasa u Evropi ostati nepromenjen, prenosi Sputnjik. Sjeverni tok 2 je gasovod kapaciteta 55 milijardi kubnih metara godišnje koji se proteže od obale Rusije preko Baltičkog mora do Nemačke. Trenutno je njen operator kompanija Nord strim 2 AG sa jedinim akcionarom Gaspromom.

  • Baerbock: Ako Rusija nastavi koristiti energiju kao oružje, Berlin će blokirati Sjeverni tok 2

    Baerbock: Ako Rusija nastavi koristiti energiju kao oružje, Berlin će blokirati Sjeverni tok 2

    Ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock boravit će danas u posjeti Italiji, a uoči sastanka sa šefom italijanske diplomatije Luigijem di Maiom govorila je o budućnosti Evropske unije, ali i o saradnji Italije i Njemačke u kontekstu migrantske krize.

    Između ostalog, Baerbock je za italijansku La Stampu govorila i o projektu Sjeverni tok 2 te je naglasila kako je Njemačka spremna blokirati plinovod ukoliko Rusija počne koristiti energiju kao oružje.

    “Kao nova savezna vlada, jasno smo utvrdili sporazumom da projekti energetske politike u Njemačkoj moraju biti u skladu s evropskim zahtjevima i to se odnosi i na Sjeverni tok 2. To sada nije slučaj i zbog toga je projekt blokiran. Taj projekt također ima geopolitičke implikacije. Zbog toga smo u zajedničkoj deklaraciji s američkom vladom dogovorili da ćemo, ukoliko Rusija koristi energiju kao oružje ili krene u agresivne akcije prema Ukrajini, preduzeti efikasne mjere”, rekla je Baerbock.

    U kontekstu prisustva migranata u Evropi, Baerbock ističe kako ekonomski uspjeh Njemačke i Evrope počiva na ljudima koji su u evropske zemlje došli sa svojim idejama, biografijama i energijom.

    “Ne mogu i ne želim se pomiriti sa činjenicom da ljudi i dalje ginu na vanjskim granicama Evropske unije. Iz Berlina je lako uprijeti prstom u države koje snose težinu na vanjskim granicama, bilo da se radi o kopnenoj granici između Poljske i Bjelorusije ili mediteranskim granicama Italije i Grčke. Međutim, ako kao Evropljani afirmišemo svoja pravila, moramo biti spremni da pokažemo solidarnost. Namjeravamo proširiti legalne kanale za dolazak u Evropu i Njemačku. To neće biti lak put, ali kao savezna vlada, mi to želimo”, ističe ministrica.

    Također, Baerbock ističe kako svaka država unutar EU migrantsku krizu i dalje procjenjuje sa svog nacionalnog stajališta.

    “Međutim, mi ne možemo zabijati glave u pijesak dok svih 27 zemalja ne postigne zajednički stav o mehanizmu raspoređivanja migranata. Ako želimo da garantujemo humanost i red na vanjskim granicama EU, onda kao rezultat toga solidarnost i jednakost moraju postojati i unutar EU”, pojašnjava šefica njemačke diplomatije.

    Na kraju, Baerbock je istakla važnost saradnje Italije i Njemačke u kontekstu evropske vanjske politike.

    “Evropa je štab njemačke vanjske politike, a Italija je jedan od temeljnih stubova Unije. Kako bismo našu Evropu učinili jačom, želimo dati snažne signale za više socijalnih politika, bolju zaštitu klime i jaču ulogu Evropske unije u svijetu. Važno je da ljudi u našim zemljama osjete da im Evropa nešto nudi. Ta ponuda obuhvata mir, ekonomske mogućnosti, slobodu i sigurnost za buduće generacije”, zaključila je Baerbock.

  • Pretnja iz Pariza: Moguće zatvaranje Sjevernog toka 2

    Pretnja iz Pariza: Moguće zatvaranje Sjevernog toka 2

    Zvanični Pariz preti ozbiljnim posledicama ukoliko dođe do agresije Rusije na Ukrajinu, pa se tako pominje i blokada Sjevernog toka 2.

    Naime, ministar spoljnih poslova Francuske Žan Iv le Drijan izjavio je da bi među merama, u slučaju pogoršanja situacije oko Ukrajine zbog Rusije, moglo da se nađe pitanje zatvaranja gasovoda Sjeverni tok 2.

    “To je pre svega pitanje Nemačke. Francuska je uvek pokazivala veliku uzdržanost prema ‘Sjevernom toku 2’. Ali mislim da će to pitanje biti razmotreno ukoliko dođe do nove agresije u Ukrajini”, odgovorio je Le Drijan za televiziju BFM na pitanje voditelja da li smatra da je potrebno zatvoriti “Severni tok 2” ako Rusija izvrši “invaziju” na Ukrajinu, prenosi Sputnjik.

    Ministar je ponovo naglasio da “će strateške posledice biti ozbiljne u slučaju dođe do nove agresije protiv Ukrajine”.

    “Ali to ne znači da nema potrebe da se razgovara sa Rusijom”, dodao je šef francuske diplomatije.

    Prema njegovim rečima, zvanični Pariz za sada ne primećuje povlačenje ruskih snaga sa ukrajinske granice, zbog čega ga i dalje brine napetost u tom regionu.

  • „Sjeverni tok 2“ završen, Rusija spremna da poveća isporuku gasa

    „Sjeverni tok 2“ završen, Rusija spremna da poveća isporuku gasa

    „Sjeverni tok 2“ u potpunosti je spreman za eksploataciju, a čeka se još sertifikacija u Njemačkoj. Očekuje se da će ovaj gasovod doprinijeti stabilizaciji situacije na evropskom tržištu i sniženju cijena gasa u Evropi, koje su posljednjih mjeseci vrtoglavo skočile.
    Potpredsjednik ruske vlade Aleksandar Novak precizirao je da maksimalni rok za završetak sertifikacije gasovoda kraj prvog polugodišta 2022. godine, ali je istovremeno napomenuo da, ako to žele evropske kolege, isporuke mogu da počnu i prije sredine godine. Rusija je sada u mogućnosti da poveća izvoz gasa u Evropu i to za 55 milijardi kubnih metara, koliko će gasa teći ovim gasovodom koji polazi od obale Rusije preko Baltičkog mora do Njemačke.

    Ruski ekspert Aleksandar Dudčak ocjenjuje da trenutna gasna kriza u Evropi jasno pokazuje potrebu za „Sjevernim tokom 2“.

    „Da je ‘Sjeverni tok 2’ ranije pušten, Evropa vjerovatno ne bi imala toliko problema sa gasom, a cijene bi bile niže. Time se osigurava energetska bezbjednost Evrope, s obzirom na to da Amerikanci donedavno nisu žurili da priteknu u pomoć i slali su svoje tankere sa tečnim prirodnim gasom u Aziju, kao i skoro svi drugi dobavljači LNG“, rekao je Dudčak za Sputnjik.

    Prema njegovim riječima, nesposobnost zelene energije da se izbori sa trenutnom situacijom potvrdila je da je prerano govoriti o „skorom kraju ere fosilnih goriva”.

    „Priče o hitnom prelasku na zelenu energiju ispostavile su se kao bajke, pa je potrebno unaprijediti tehnologije korišćenja fosilnih goriva, povećati njihovu efikasnost, a ne treba očekivati da će sve probleme rješavati vjetrenjače ili druge tehnologije koje još nisu do kraja razrađene“, kaže Dudčak.

    „Sjeverni tok 2“ u interesu Njemačke
    Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok iz redova Zelenih izjavila je da „Sjeverni tok 2“ igra veliku geostratešku ulogu i da se stoga ne može smatrati komercijalnim projektom. Time je ukazala na svoje neslaganje sa stavom novog njemačkog kancelara Olafa Šolca, koji smatra da proces sertifikacije „Sjevernog toka 2“ ne bi trebalo da ima političku konotaciju, uz napomenu da je novi gasovod zajednički ekonomski projekat Rusije i Njemačke. Takva protivrječnost ukazuje na krizu u Njemačkoj vladi.

    Međutim, eksperti smatraju da iako neki njemački zvaničnici istupaju protiv ovog gasovoda, neće moći da odbiju sertifikaciju, a to i ne žele, jer „Sjeverni tok 2“ Njemačkoj donosi ozbiljnu korist i u ekonomskom planu, pošto će zarađivati od tranzita ruskog gasa preko njene teritorije, a takođe i u političkom planu, jer dobija status gasnog čvorišta.

    Eventualno odlaganje sertifikacije gasovoda „Sjeverni tok 2“ išlo bi na štetu evropskim potrošačima, koji bi morali u tom slučaju da više plaćaju za ruski gas.

    Ima čak i prognoza njemačkih stručnjaka da bi u slučaju blokiranja projekta „Sjeverni tok 2“, Njemačka mogla da se suoči sa prekidima u snabdijevanju električnom energijom zbog nedovoljnih isporuka gasa iz Rusije. Oni takođe podsećaju da je Rusija ispunjavala svoje obaveze prema kupcima gasa na Zapadu čak i tokom Hladnog rata dok je bila u sastavu Sovjetskog Saveza.

    „Sertifikaciono tijelo živi svoj život, a privreda živi svoj, birokrate u ovoj situaciji ne mare za probleme privrede. Osim toga, ne može se isključiti da iza odluke o odlaganju sertifikacije stoji velika politika. Veoma je teško predvidjeti rokove. I njemački kancelar i predstavnici regulatora rekli su da konačnu sertifikaciju ‘Sjevernog toka 2’ ne treba očekivati prije druge polovine 2022. Znajući za inertnost briselske birokratije, teško da se može očekivati da to prije tog navedenog roka sertifikacija bude završena…“, smatra ruski ekspert Aleksandar Kamkin.

    Međutim, neki analitičari ocjenjuju da bi Evropljani, ipak, mogli da puste u rad „Sjeverni tok 2“ prije roka ukoliko dođe do prekida u toku grejne sezone u Evropi.

    Podsećanja radi, njemačka Savezna mrežna agencija u novembru je privremeno suspendovala sertifikaciju „Sjevernog toka 2“, jer operater gasovoda, „Gaspromova“ ćerka-firma, „Sjeverni tok 2 AG“ sa sjedištem u Švajcarskoj mora da registruje filijalu u Njemačkoj. Dok se to ne učini, proces sertifikacije će biti zamrznut.
    Da bi gasovod bio pušten u rad, operater „Sjevernog toka 2“ mora da dobije „zeleno svjetlo“ te njemačke agencije i uskladi sve sa evropskim energetskim zakonodavstvom, a prema direktivi Evropske unije, firma koja transportuje gas i firma koja nudi gas moraju biti striktno razdvojene.

    Političke igre protiv „Gasproma“ će se urušiti
    Ruski analitičari konstatuju da je „Sjeverni tok 2“ natjerao SAD i Ukrajinu da kapituliraju. Američki predsjednik Džozef Bajden odobrio je budžet za odbranu zemlje za iduću godinu u iznosu od 768 milijardi dolara, koji predviđa sredstva za obuzdavanje Rusije, ali bez sankcija gasovodu „Sjeverni tok 2“. Bajden smatra da bi uvođenje sankcija u fazi kada je gasovod skoro završen bilo „kontraproduktivno“, a eksperti ocjenjuju da je Vašington odustao od pooštravanja sankcija kako ne bi pokvario odnose sa njemačkim saveznicima.

    U svakom slučaju, puštanje u rad „Sjevernog toka 2“, čija je ruta za dvije hiljade kilometara kraća od alternativne rute kroz teritoriju Ukrajine, uticaće na cijenu gasa na tržištu, kao i na privredu i potrošače onih zemalja koji troše ruski gas, između ostalog i zato što će cijena transporta samim tim biti znatno niža.

    To će se odraziti i na smanjenje cijena gasa za Ukrajinu koja iz političkih razloga odbija da direktno kupuje ruski gas od Moskve, nego isti taj ruski gas nabavlja sa evropskog tržišta i na taj način ga višestruko pretplaćuje, plaćajući preko 1.000 dolara za hiljadu kubnih metara.

    Osim toga, Ukrajinci su se žestoko protivili izgradnji „Sjevernog toka 2“, jer se plaše gubitaka prihoda koje trenutno imaju kao tranzitna zemlja. Kijev novi gasovod doživljava kao „tragediju za zemlju“, jer će nakon puštanja u rad tog gasovoda godišnji gubici Ukrajine biti veći od 50 milijardi grivni, odnosno oko dvije milijarde dolara, što je ekvivalentno 1,5 odsto BDP-a zemlje.

    „Cijela kriza na evropskom tržištu gasa, nastala pokušajima blokade ‘Sjevernog toka 2’, izgleda suludo. Ovaj gasovod je neophodan evropskom tržištu, a posebno odgovara Njemačkoj. Međutim, sve akcije EU sada imaju za cilj da ‘Gasprom’ očuva tranzit kroz Ukrajinu u što većem obimu, a u formatu koji je nepovoljan za rusku kompaniju, podržavajući na taj način postojeći antiruski politički režim u Ukrajini, koji je otvoreno neprijateljski nastrojen prema nama. Istovremeno, oni žele da ruska kompanija bude u zavisna od volje evrokratije i berlinskih zvaničnika. ‘Sjeverni tok-2’ oni vide kao neku milostinju, kao nešto što su se udostojili da dozvole, a ne kao nešto što im je potrebno“, kaže ruski ekspert Vasilij Koltašov.

    On je dodao da „ovakve igre neće uspjeti“.

    „Cijene gasa rastu. A to će dovesti do toga da će se urušiti politike igre protiv ‘Gasproma’. ‘Sjeverni tok 2’ će biti pušten u rad i moguće čak prije vremena. Već su zaboravljene sve optužbe, pretenzije koje su izmišljali u posljednjih pola godine“, zaključio je Koltašov.

    Njemačka i druge zapadne zemlje smatraju da Ukrajina treba da zadrži status tranzitne zemlje za ruski gas. Postojeći sporazum između Rusije i Ukrajine o tranzitu, koji je sklopljen na pet godina, predviđa tranzit 40 milijardi kubnih metara gasa godišnje od 2021. do 2024. godine, ali je Rusija spremna da produži sporazum i nakon 2024. godine, dok će količine zavisiti od spremnosti evropskih partnera da kupuju ruske energente i ekonomske isplativosti.

  • Putin: Sjeverni tok 2 bi značio niže cijene plina u Evropi

    Putin: Sjeverni tok 2 bi značio niže cijene plina u Evropi

    Ruski predsjednik Vladimir Putin smatra da će plinovod do Njemačke Sjeverni tok 2 značiti niže cijene plina za evropske države.

    Nadležni u Njemačkoj i Evropskoj uniji trebaju odobriti upotrebu ovog plinovoda, čija je gradnja koštala 11 milijardi dolara. Pretpostavlja se da konačna odluka neće biti donesena u prvoj polovini sljedeće godine.

    Iz ruske energetske kompanije Gazprom su jučer, 29. decembra, saopćili sa su potpuno spremni za isporuku plina novim plinovodom. Putin uvjerava da bi se Sjevernim tokom brzo stabiliziralo tržište, odnosno da bi plin bio jeftiniji. Kako je kazao, to bi se odmah osjetilo.

    Ovim gasovodom, dugim 1.234 kilometra, bi se udvostručila godišnja količina plina, a koja bi se isporučivala direktno Njemačkoj.

    Njime nisu zadovoljni u Sjedinjenim Američkim Državama, Ukrajini i Poljskoj, jer strahuju da će se time povećati utjecaj Rusije nad Evropom. SAD se protivljenjem Sjevernom toku konfrontira ostvarivanju ruskih interesa u Ukrajini, koja je trenutno značajna tranzitna država u distribuciji plina.

    U Rusiji negiraju ove navode te tvrde da je novi plinovod isključivo komercijalni projekt, prenosi agencija Associated Press (AP).

  • Senat SAD-a sredinom januara odlučuje o novim sankcijama zbog gradnje Sjevernog toka 2

    Senat SAD-a sredinom januara odlučuje o novim sankcijama zbog gradnje Sjevernog toka 2

    Senat Sjedinjenih Američkih Država trebao bi sredinom januara naredne godine glasati o uvođenju novog seta sankcija zbog gradnje plinovoda Sjeverni tok 2 koji će povezati Rusiju i Njemačku.

    Iako su Joe Biden i zvaničnici američke administracije mišljenja kako nove sankcije ne bi bile poželjne prije svega zbog potencijalnog narušavanja odnosa s Njemačkom, glasanje o novom setu sankcija dolazi na inicijativu republikanskog senatora iz Teksasa Teda Cruza.
    “Senat je postigao dogovor da u trenutku koji odredi lider većine u Senatu, nakon konsultacija s liderom Republikanaca, najkasnije do 14. januara 2022. godine, pređe na razmatranje sankcija koje je predložio senator Ted Cruz”, saopćila je press služba Demokratske stranke u Senatu.


    Prema elektronskoj bazi podataka Kongresa SAD-a, zakon o sankcijama koji je predložio Ted Cruz predat je Senatu 18. decembra, ali tekst zakona još uvijek nije javno objavljen.

    Ipak, Cruz je ranije naglasio kako zahtijeva od američke administracije uvođenje sankcija protiv kompanija odgovornih za projektovanje Sjevernog toka 2, te onih koji učestvuju u izgradnji i radu plinovoda koji bi trebao povezati Njemačku i Rusku Federaciju.

    Upravo je Cruzova politika, kojom je tražio da se na dnevni red uvrsti i glasanje u zakonu, nekoliko puta dovela i do blokade imenovanja novih američkih ambasadora u svijetu, uključujući i ambasadora SAD-a u Bosni i Hercegovini Michaela Murphyja.


    Cruz je uslovljavao glasanje za njihovo imenovanje upravo stavljanjem na dnevni red zakona o sankcionisanju svih kompanija i zvaničnika koji učestvuju u gradnji Sjevernog toka 2.

    “Mislim da je savršeno razumno da senatori pokušavaju da dobiju glasove o političkim pitanjima koja su im bitna. Ono što mislim da je potpuno nerazumno jeste činjenica da nekoliko republikanskih senatora blokira imenovanje desetine ambasadora i drugih zvaničnika”, rekao je demokratski senator Chris Coons za magazin Politico.