VRBAS Media

Oznaka: sjeverna makedonija

  • Varhelji i Mišel čestitali Sobranju

    Varhelji i Mišel čestitali Sobranju

    Evropski zvaničnici pozdravili su izglasavanje vladinih zaključaka o nastavku pregovaračkog procesa o priključenju Sjeverne Makedonije Evropskoj uniji.

    Komesar za proširenje Oliver Varhelji pozdravio je glasanje u Sobranju koje, kako je poručio, daje vladi jasan mandat za početak prve međuvladine konferencije Sjeverne Makedonije i EU.

    “Radujemo se otvaranju pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom”, napisao je Varhelji na Tviteru.

    Ovim povodom čestitke je uputio i predsednik Evropskog savjeta Šarl Mišel i ocijenio da je izglasavanje vladinih zaključaka u Sobranju “značajan korak” za Sjevernu Makedoniju i EU.

    “Naša budućnost je zajednička i pozdravljamo vas raširenih ruku”, napisao je Mišel na Tviteru.

    Izvjestilac EU za Severnu Makedoniju Ilhan Čučuk je poručio da je makedonsko Sobranje napisalo istoriju za budućnost zemlje, čime su, kako je naveo, otvorena vrata za članstvo Sjeverne Makedonije u Evropskoj uniji.

    “Francuski prijedlog je usvojen sa 68 glasova za i time su konačno otvorena vrata za članstvo zemlje u Evropskoj uniji. Vrijeme je da krenemo naprijed!”, napisao je Ćukuk na Tviteru.

  • Burna reakcija na odluku Sobranja: “Ništa nije gotovo”

    Burna reakcija na odluku Sobranja: “Ništa nije gotovo”

    Lider opozicione VMRO-DPMNE Hristijan Mickovski poručio je danas da u makedonskom Sobranju neće proći promjena Ustava koja predviđa “bugarizaciju”.

    Mikovski je naveo da promjena Ustava proizilazi iz pregovaračkog okvira koji je predviđen zaključcima o francuskom prijedlogu nastavka pregovora te zemlje sa EU koje je danas usvojilo Sobranje u odsustvu poslanika VMRO-DPMNE.

    On je istakao da još “ništa nije gotovo” i da će njegova stranka i građani pobijediti.

    Govoreći o suštini danas usvojenog dokumenta, Mickovski je rekao da je vlada prihvatila pregovarački okvir bez objavljivanja Protokola, koji, prema pisanju bugarskih medija, eksplicitno sadrži zahtjeve za bugarizaciju.

    “Sada bugarski asimilacioni zahtjevi za promjenu udžbenika, za odricanje od narodnih heroja, za promjenu istorije postaju uslov za ulazak u EU, a dok se oni ne ispune nema početka pregovora, nema napretka na putu ka Uniji”, rekao je Mickovski na konferenciji za novinare.

    On dodao da je ovo “težak debakl i nokaut za diplomatiju” i neke koji su, kako je rekao, radili za strane interese iako su im usta puna Makedonije.

    “Ovim se odriču i pljuju na višijevekovnu borbu Ilindenčana, partizana. Oni gaze po grobovima naših heroja, na stradanje našeg naroda. Trajni i duboki ožiljak za partiju SDSM, koja kao nasljednica komunista od danas postaje šegrt bugarske stvari. Sramota koju ćete nositi, ali teret za sve buduće generacije”, naveo je lider VMRO-DPMNE.

    Mickoski je ponovio da vladini zaključci predstavljaju sramotu za cijelu državu, a sam čin prihvatanja predstavlja izdaju nacionalnih i državnih interesa, objavili su mediji u Sjevernoj Makedoniji, a prenosi Srna.

    “Sadašnja izdaja, koja sadrži plan za bugarizaciju i asimilaciju Makedonije i makedonskog naroda, biće nemirna savest sa kojom mora da živi svaki poslanik i svaki član vlade koji je podržao ovaj sramni dokument”, rekao je Mickoski i dodao da će oni za koju godinu ponovo morati da gledaju narod na ulicama.

  • Brisel i Washington traže da se prihvati francuski prijedlog

    Brisel i Washington traže da se prihvati francuski prijedlog

    Lideri EU i SAD-a zatražili su od parlamenta Sjeverne Makedonije da prihvati prijedlog Francuske o ukidanju bugarskog veta i početka pregovora o dobijanju statusa kandidata za članstvo Sjeverne Makedonije u EU.

    “U ovom kritičnom trenutku u evropskoj historiji napredak Albanije i Sjeverne Makedonije na putu ka članstvu u EU od ključne je važnosti za jačanje kohezije i otpornosti cijelog evropskog kontinenta”, navodi se u zajedničkom saopćenju visokog predstavnika EU za vanjsku politiku i sigurnost Josepa Borrella i američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena.
    U saopćenju je pozdravljen kompromisni prijedlog kojim se uzimaju u obzir interesi i zabrinutosti Sjeverne Makedonije i Bugarske zasnovani na obostranom poštovanju, povjerenju i razumjevanju.

    “BUGARSKO PITANJE”
    Tamo gdje vječno sunce sja: Hoće li Sjeverna Makedonija zbog Brisela ponovo gutati gorke pilule
    Borrell i Blinken ističu da bi odluka parlamenta Sjeverne Makedonije bila važna za napredak.

    “EU i SAD su posvećeni bližoj saradnji na Zapadnom Balkanu. Zajednički cilj ostaje osiguranje stabilnosti i napretka te ostvarenje evropske i euroatlantske budućnosti država regiona”, dodaje se u saopćenju.

    Sjeverna Makedonija kandidat je za članstvo u EU već 17 godina, ali su razgovore o članstu blokirale prvo Grčka, a sada i Bugarska, koja želi da Skoplje prizna bugarsku manjinu i zajedničku historiju sa bugarskim jezikom.

    Sporazumom o promjeni imena države iz Makedonija u Sjeverna Makedonija 2017. godine je okončan spor sa Grčkom. Bugarska je uložila veto 2020. godine zbog historije i jezičkog pitanja. Građani Sjeverne Makedonije smatraju da je ovo napad na njihov nacionalni identitet.

    Francuska je prošlog mjeseca predložila da se u Ustavu Sjeverne Makeodnije prizna bugarska manjina i da Skoplje i Sofija razgovaraju o preostalim pitanjima. Ovim prijedlogom od Bugarske se ne traži da prizna makedonski jezik.

  • Stoilković: Pola veka je bila najcrnja jeres deklarisati se kao Srbin u Makedoniji, sada je – biti Makedonac u Makedoniji

    Stoilković: Pola veka je bila najcrnja jeres deklarisati se kao Srbin u Makedoniji, sada je – biti Makedonac u Makedoniji

    Mnogo je pitanja, ali nijedan odgovor i nijedno pitanje ne odslikava situaciju u Makedoniji bolje od pitanja koje je novinarka Ana Antevska postavila predsedniku Evropskog saveta Šarlu Mišelu prilikom njegovog nedavnog boravka u Skoplju: „Gospodine Mišel, zašto je Evropska Unija stala iza primitivnih zahteva Bugarske koja, inače, tvrdi da ne postoji ni makedonski jezik, ni makedonska nacija, dok vi u Evropskoj Uniji vašim građanima omogućavate, između ostalog, da se izjasne čak da li su muškog ili ženskog pola?

    Ne budite iznenađeni, a ne znam zašto bi i bili, Ana odgovor od Šarla nije dobila! Što bi se reklo, pobeže čovek kao…

    A sve je bilo jasno još na potpisivanju Prespanskog ugovora, posle čega je usledila decidna izjava grčkog Ministarstva spoljnih poslova da, između ostalog, građani Makedonije ne treba ni da sanjaju da će kao Makedonci ući u EU. I upravo na tom talasu je bugarska država upregla sve svoje kapacitete u besomučnoj bugarizaciji bukvalno svega makedonskog, a suštinski – svega onog što su makedonski rodoljubi utemeljili uglavnom u tzv. toliko ocrnjivanom srpskom vremenu, pa su im makedonski komunisti to bestidno ukrali i zatim, u okviru Jugoslavije, to nadograđivali kao svoju tekovinu, surovo se obračunavajući s njima, ali i sa nama Srbima do te mere da je pola veka bila najcrnja jeres deklarisati se kao Srbin u Makedoniji.

    Sada je izgleda došlo vreme da najcrnja jeres bude biti Makedonac u Makedoniji, a procesom rukovode makedonski kvislinzi i niko drugi do komunistički miljenici Albanci, koji u svojoj borbi za ostvarenje sveopštih albanskih nacionalnih interesa nemaju milosti ni za Makedonce, a kamo li za nas Srbe ili nekog drugog u Makedoniji. Štaviše, nesrećnim kvislinzima na IĆ, koji su raznim ucenama uvučeni u tu koaliciju, tradicionalno je dozvoljena samo uloga nemuštog glasača na sramotu svog naroda i svoje majčice Srbije, tek koliko da se kaže da, eto, i Srbi učestvuju u donošenju važnih odluka u Makedoniji, a to što iza istih ne stoji srpski narod koga briga.

    I šta ćemo sad?
    Tadašnje rukovodstvo Makedonije koketno se upustilo u ovaj proces, ne razumevajući ili ne želeći da razume da proces istorijskog revizionizma – koji suštinski obuhvata i budući odnos između Severne Makedonije i Bugarske – ne samo da će značajno uticati na rešenja u procesu pristupnih pregovora, nego i da će otvoriti stare rane i oživeti seni bugarskog fašizma koji današnju makedonsku državu smatra svojom teritorijom, makedonski narod Bugarima, i iste tumači kao romantični deo bugarske istorije, sa svim posledicama koje proizilaze iz takvog pristupa.

    Treba li da podsetim na izjavu Zorana Zaeva da su Bugarska i Makedonija bile podeljene za vreme Jugoslavije? Pritom, na Srbe u Makedoniji se i dalje bije iz svih kvislinških i bugarskih oružja.

    Pristalice evropskih integracija opravdavaju svaki ustupak Bugarskoj, spinom da će biti dobro za državu ako se makedonski problem unese u EU, valjda ne razumevajući da ovi uslovi onemogućavaju da taj problem ikada pređe prag EU.

    Problem makedonskih pristupnih pregovora tretira se na multilateralnim osnovama, jer su bugarski zahtevi postali sastavni deo okvirnih pregovora, odnosno sastavni deo dokumenata EU, pa se kao takav ne tretira kao spor između Makedonije u Bugarske, nego kao spor između EU i Severne Makedonije, što dodatno opterećuje situaciju.

    Jednostavno, makedonska diplomatija nije dorasla izazovu sa kojim se suočava država, pa su ušli u proces priprema pristupnih pregovora suprotno svim ustaljenim principima i umesto bilateralnog pristupa dobili su paket.

    U proces se ušlo u paketu sa Albanijom. Tek u ovoj fazi se videlo podmetanje, pa sada bez obzira na parlamentarnu većinu, koja je poprilično klimava, proces prihvatanja bugarizacije prolazi bez problema s obzirom na činjenicu da svi pretstavnici albanskih partija svesrdno podržavaju ovaj proces, jer suštinski prihvatanjem tzv. francuskog predloga samo Albanija započinje pregovore sa EU, dok sa Makedonijom to nije slučaj.

    Zašto?

    Zato što mora prvo da uđe u proces ustavnih promena, da ubaci Bugare u makedonski ustav, formulacija nije poznata, ali s obzirom na komentare – to će najverovatnije biti neki viši status.

    Proces ustavnih promena traje pet do šest meseci saglasno makedonskom ustavu, a za njegovu promenu potrebna je dvotrećinska većina koja za parlamentarnu većinu čak i uz pomoć svih albanskih poslanika ostaje nedostižna.

    Opozicija ima kontrolni paket za ustavne promene i čini se skoro nemogućim da se u ovom trenutku to promeni.

    Još na početku je bilo jasno da će ovakav predlog i ovakvo ponašanje vlasti izazvati buru reakcija. U ovom trenutku dva su moguća pravca razvoja događaja.

    Prvi: da vlast formalno prihvati francuski predlog, otvori put pregovora za Albaniju, a bez implementacije na domaćem terenu i dalje ne počne pristupne pregovore i time dodatno razgnevi makedonski narod i poljulja svoju poziciju.

    A drugi: da pod masovnim pritiskom javnosti i demonstracija dođe do rušenja makedonske Vlade i raspisivanja vanrednih parlamentarnih izbora.

    Opozicija na krilima ogromnog nezadovoljstva naroda povećava pritisak da se francuski predlog odbije i da se potraži nova šansa u nekim novim razgovorima sa EU.

    Vlast, kao i svaka oktroisana vlast, čak ni kao kokoška koja vrti još jedan krug da ne bi ispala „laka”, prihvata diktat, iako zna da joj posle budućih izbora – kad god se oni desili, sledi debakl i proces “pasokizacije” iliti sudbina Demokratske stranke Borisa Tadića.

    Zato deluje gotovo neverovatno da vlast, umesto da spušta tenzije, podiže ulog, izaziva i provocira sukobe, tajne službe izazivaju smutu, delovi policije se ponašaju kao drumski razbojnici ili nezainteresovana strana, sve se čini da se narod zaplaši i odustane od protesta, ali sve to izaziva kontraefekat, pa je prisutnost građanstva na ulicama svakog dana sve brojnija.

    Pravi odraz raspoloženja javnosti odslikava činjenica da se preko 200 istaknutih javnih ličnosti, akademika, profesora, istoričara, pravnika, pisaca, umetnika, ekonomista i drugih, juče obratilo pismom makedonskom predsedniku iznevši svoje stavove u vezi sa takozvanim francuskim predlogom, dramatičnim pozivom, citiraću jedan deo:

    “Stavili ste francusku omču na vrat makedonskom narodu, ultimativnim sporazumom između Makedonije i Bugarske, te vas pozivamo da u ovom politički zlokobnom vremenu na početku 21. veka, ne smete biti akter političkog uništenja makedonskog naroda i države” .

    I eto, posle trideset godina nezavisnosti, istorija se vratila na makedonski prostor da nas sve podseti da uvek i svuda, posle svakog istorijski nerealnog, nadrealnog i naduvenog optimizma sledi težak i dug mamurluk…

  • Pendarovski i Mišel o idejama za stvaranje Evropske geopolitičke zajednice

    Pendarovski i Mišel o idejama za stvaranje Evropske geopolitičke zajednice

    Predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski i predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel razgovarali su u Ohridu u najnovijim idejama za stvaranje “Evropske geopolitičke zajednice”.
    Kako je saopštio kabinet predsjednika Sjeverne Makedonije, Pendarovski je istakao da je dobrodošla svaka ideja koja će obezbijediti dublju operativnu saradnju u rješavanju zajedničkih izazova i interesa, kao što su stabilnost i bezbjednost evropskog kontinenta i koja neće zamijeniti politiku proširenja Unije zemljama Zapadnog Balkana.

    Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel je popodne doputovao u Ohrid u posjetu Sjevernoj Makedoniji u okviru regionalne turneje po Zapadnom Balkanu.

    Dva predsjednika su, kako se navodi, „uoči junskog Samita EU, kojem prethodi sastanak rukovodstva Evropske unije i Zapadnog Balkana, razgovarali o evropskom dosijeu Sjeverne Makedonije, izazovima i mogućim modalitetima za njihovo prevazilaženje“.

    Pendarovski i Mišel su se, dodaje se, osvrnuli i na vojnu agresiju Rusije u Ukrajini, moguće prijetnje bezbjednosti u regionu i šire, kao i na rješavanje ekonomskih izazova, suočeni sa efektima zdravstvene i energetske krize.

    U okviru posjete predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel biće gost na drugom Prespanskom forumu za dijalog, koji počinje sutra, na kojem će zajedno sa predsjednikom Sjeverne Makedonije Stevom Pendarovskim otvoriti prvu sesiju.

    Najavljeno je da će Pendarovski i Šarl Mišel sutra imati i “tet-a-tet” sastanak u predsjedničkoj vili “Biljana” u Ohridu, nakon kojeg će održati zajedničku konferenciju za nivinare.

  • Rusi prijete blokadom isporuke gasa Sjevernoj Makedoniji, Bugarskoj i Crnoj Gori

    Rusi prijete blokadom isporuke gasa Sjevernoj Makedoniji, Bugarskoj i Crnoj Gori

    Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Bugarskoj, koje nisu dale dozvolu za prelet aviona ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova, ne treba isporučivati ruske energente, smatra Vladimir Džabarov, prvi zamjenik predsedavajućeg Odbora za međunarodne poslove pri Savjetu Ruske Federacije.

    “Znači, ruski prirodni gas koji dobijaju te zemlje apsolutno nije otrovan po njih, dok prelet aviona sa ruskim ministrom kod njih izaziva ozbiljnu zabrinutost. Postavlja se pitanje, možda tim zemljama uopšte ne treba isporučivati ruske energente?”, napisao je Džabarov na svom “Telegram” kanalu.

    Prethodno su Crna Gora, Bugarska i Sjeverna Makedonija zabranile prelet aviona ruske Vlade kroz svoj vazdušni prostor uoči za danas najavljene posete ministra inostranih poslova Rusije Sergeja Lavrova Srbiji.

    Nakon toga je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova potvrdila da su zemlje koje okružuju Srbiju zatvorile nebo za avion Sergeja Lavrova, ističući da Moskva nije ta koja pravi novu “željeznu zavjesu”, već da je Evropa ta koja ograđuje Rusiju, napominje “Sputnjik”.

  • Pretnja Bugarskoj, Severnoj Makedoniji, Rumuniji i Crnoj Gori

    Pretnja Bugarskoj, Severnoj Makedoniji, Rumuniji i Crnoj Gori

    Vijest da su Bugarska, Severna Makedonija, Rumunija i Crna Gora zabranili prelet aviona ruskog šefa diplomatije ustalasala je Moskvu.

    Dok su u EU i NATO pozdravili odluku te tri članice da zabrani prelet Segeju Lavrovu prema Beogradu, u Moskvi su reakcije drugačije.

    Direktor državne sevmirske agencije Roskosmos Dimitri Rogozin je preko Tvitera iskazao gnev prema ove četiri države i posalo im poruku sa jednom rečju “Sarmat”.

    Naime, on je na Tviteru napisao poruku sledeće sadržine, koju su neki shvatili kao pretnju, drugi, kao srdžbu, a treći kao neukusnu šalu i provokaciju, što zavisi od ugla ko, kako gleda.

    “Ono što je dobro je “Sarmat”? Neće da traži (misli verovatno na Sergeja Lavrova) saglasnost za letenje od kukavičkih Bugara, osvetoljubivih Rumuna i Crnogoraca koji su izdali našu zajedničku istoriju, Kao i ostali, Šveđani.

    Inače, Rogozin često u istupima na Tviteru spominje balističke rakete , pa je pre nekoliko godina Zapadu čestitao Novu godinu sa deda mrazevima pored balističke rakete Topolj M.

    Takođe kao direktor vojnoprivrednog sektora i šef delegacije Rusije pri NATO često je u svojim stavovima odapinjao “otrvone strele” i komentarisao dešavanja na relaciji Rusija-Zapad, ismevajući ili kritikujući Zapad.

  • Gromoglasan aplauz nakon poruke patrijarha Porfirija u Skoplju

    Gromoglasan aplauz nakon poruke patrijarha Porfirija u Skoplju

    Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije poručio je danas u hramu Svetog Klimenta Ohridskog u Skoplju da Sabor SPC prihvata i blagosilja autokefalnost Makedonske pravoslavne crkve – Ohridske arhiepiskopije (MPC-OA) i da sada slijedi razrada svih tehničo-organizacionih detalja za svečano proglašenje zvaničnog akta autokefalnosti.

    O tome će, kazao je, potom biti obaviještene i sve pomjesne pravoslavne crkve.

    “Sada, braćo i sestre, kada dođemo ovde, donosimo vam još jednu radost. Sveti arhijerejski Sinod SPC jednoglasno je odgovorio na zahtev MPC-OA i Sabor naše crkve je blagoslovio, odborio, prihvatio i priznao njenu autokefalnost. Ujedno, braćo i sestre, dužnost Sinoda je da zajedno s arhiepiskopom Stefanom i njegovim Sinodom razradi sve tehnicko-organizacione detalje, nakon čega će uslediti svečano proglašenje zvaničnog akta, a zatim će sve pomesne pravoslavne crkve biti obaveštene i pozvane da prihvate autokefalni status MPC-OA”, rekao je patrijarh srpski, prenijeli su makedonski mediji.

    On je izrazio uvjerenje da će sve pravoslavne crkve ovu vijest primiti s radošću.

    Patrijarh Porfirije je ovo rekao nakon zajedničkog služenja liturgije u hramu Svetog Klimenta Ohridskog sa arhiepiskopom Stefanom, što je propraćeno dugim i gromoglasnim aplauzom mnogobrojnih vjernika.

    Prethodno Porfirije je rekao da je Sjeverna Makedonija okićena najvišim pravoslavnim blagodatima, mjesto gdje su se vijekovima molile suze za spas ljudskog roda.

    “Radujmo se danas jer se cela Crkva raduje sa nama. raduju se nebo i zemlja. Kada se braća vole, kada slave ime Božije, radujmo se što je posle 55 godina služena sveta liturgija prvo u Beogradu, a sada u Skoplju, za samo nekoliko dana”, rekao je Porfirije.

    Arhiepiskop Stefan je uputio zahvalnost članovima Svetog arhijerejskog Sabora SPC u ime vjernog makedonsog naroda i MPC-OA.

    On je poručio da je svrha crkve da ujedini čovjek u sebi.

    “Naša 80-godišnja posvećenost nezavisnoj crkvi nikada nije imala za cilj da nas odvoji od tela Hristovog, već da nam omogući, kao i uvek, kao i drugi pravoslavni narodi, da slobodno vršimo svoju misiju”, naveo je i istakao da je ovaj istorijski trenutak ispunjenje sna mnogih generacija.

    “U Beogradu u crkvi Svetog Save, a sada i u Skoplju, kao da se gromko začuo uzdah olakšanja i našim precima i nama. I ta radost olakšanja potekla je od majke crkve, Vaseljenske patrijaršije i od sestrinske srpske crkve, Pećke patrijaršije…”, rekao je.

  • Stoilković: Vartolomej je uputio MPC da rešava probleme sa svojom Majkom Crkvom – SPC

    Stoilković: Vartolomej je uputio MPC da rešava probleme sa svojom Majkom Crkvom – SPC

    Ivan Stoilković, politički predstavnik Srba u Makedoniji za Večernje Novosti kaže da je odluka patrijarha Vartolomeja izazvala dvostruke reakcije.

    Pojedini slave, jer u odluci carigradskog sinoda vide ključni korak ka sticanju autokefalnosti. S druge strane, pažljivo čitanje odluke Fanara jasno je da je mogućnost da crkva u Makedoniji sačuva sadašnji naziv definitivno odbačena. Mnogi su očekivali tomos o crkvenoj nezavisnosti, koga takođe nema. Umesto toga, patrijarh Vartolomej sadašnju nepriznatu MPC upućuje da svoje administrativne probleme rešava sa “majkom crkvom” – Srpskom patrijaršijom – objašnjava Stoilković.

    On podseća i da je i dalje otvoreno pitanje registracije Pravoslavne Ohridske Arhiepiskopije, koja deluje u kanonskom jedinstvu sa SPC, te da i dalje postoji kršenje prava srpskog naroda u Makedoniji.

    To je važno pitanje, a godinama nema čak ni malog napretka u rešavanju ovog problema – ističe naš sagovornik.

  • Za ne povjerovati – novi ambasador Severne Makedonije u Republici Srbiji, unuk faističkog okupatora?

    Za ne povjerovati – novi ambasador Severne Makedonije u Republici Srbiji, unuk faističkog okupatora?

    Kako eksluzivno saznajemo od našeg izvora iz Vlade Severne Makedonije, Ministrastvo spoljnih poslova pomenute republike, planiralo je da u predstojećem periodu predloži Andreja Žernovskog za novog severnomakedonskog ambasadora u Beogradu.

    Pored toga što ima “bogatu” političku karijeru potpunog nerada, Žernovski je poznat po tome što je unuk Kirila Žernovskog, zamenika gradonačelnika Skoplja u periodu dok je ovaj grad bio pod bugarskom okupacijom. Pred kraj Drugog svetskog rata, Kiril je promenio stranu i uspeo da “opere” svoju fašističku prošlost.

    Sve navedeno bi možda palo u zaborav da Andrej ubrzo nakon odpočinjanja specijalne vojne operacije u Ukrajini, nije počeo da manijakalno i ekstremno osuđuje denacifikaciju i oslobađanje Ukrajine od nacista, čime se u potpunosti potvrđuje ona stara izreka da “krv nije voda”.

    Duboko smo uvereni da Srbija zaslužuje mnogo boljeg diplomatskog predstavnika naše bratske Severne Makedonije, ako ništa, barem onog koji će poštovati domete antifašističke borbe, i nekada i danas.