Inspektori Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) juče su se zvanično uključili u izborni proces u BiH, obavljajući uviđaj u Glavnom centru za brojanje glasova u sarajevskoj “Zetri”, a u zavisnosti od epiloga krivičnih prijava, te odluka Centralne izborne komisije (CIK) BiH onima za koje bude utvrđeno da su prekršili zakone prijete novčane, ali i zatvorske kazne.
CIK je juče podnio novu prijavu Tužilaštvu BiH zbog osnovane sumnje da je učinjeno krivično djelo koje se odnosi na izborni proces jer su, prema izvještaju Glavnog centra, gdje ponovo broje glasove za predsjednika RS sa svih 2.239 biračkih mjesta u Srpskoj, na dva mjesta u Brčko distriktu našli još 37 falsifikovanih glasačkih listića.
Samo dan ranije na adresu Tužilaštva BiH otišla je krivična prijava zbog sumnje da je u Bratuncu i Šekovićima falsifikovano 36 glasačkih listića, a osim prijave, CIK je u svim tim slučajevima preduzeo potrebne mjere da se sačuvaju tragovi navodno učinjenog krivičnog djela, predmeti kojima je ili pomoću kojih je učinjeno to djelo i drugi dokazi.
Portparol SIPA Jelena Miovčić potvrdila je juče za “Glas Srpske” da su na uviđaj izašli po usmenoj naredbi i pod nadzorom Tužilaštva BiH. Više informacija nije bilo do zaključenja ovog broja “Glasa”, a tajanstveni su bili i u Tužilaštvu.- Tužilaštvo BiH je zaprimilo i dalo u dalju proceduru prijavu CIK-a u vezi sa falsifikovanjem glasačkih listića. Postupajući tužilac je zajedno sa timom iz SIPA izašla na uviđaj u Glavnom centru, kako bi se utvrdile sve okolnosti – rečeno je u Tužilaštvu.
Optužbe na račun članova izborne administracije, ali i prijave i presude, sastavni su dio gotovo svih izbornih ciklusa do sada. Iskustva i podaci iz ranijih godina pokazuju da su nadležna tužilaštva imala u radu nekoliko desetina, pa i više krivičnih prijava za izborne prevare. Međutim, isto tako je i činjenica da epilog u dobrom dijelu slučajeva dolazi mjesecima, pa i godinama nakon izbora.
CIK je samo nakon lokalnih izbora 2020. godine podnio prijave protiv više stotina članova biračkih odbora širom zemlje, a posljednje presude izrečene su u maju ove godine. Osim toga, izborna komisija je pokrenula brojne upravne postupke radi utvrđivanja kršenja Izbornog zakona od strane članova biračkih odbora. Njima su mahom izricane novčane kazne i zabrana angažovanja za rad na biračkom mjestu na period od četiri godine.
Predsjednik Strateškog odbora “Koalicije pod lupom” Vehid Šehić kaže za “Glas Srpske” da krivična djela koja se tiču povrede i kršenja Izbornog zakona BiH treba da se rade po hitnom postupku jer, dodaje, neko uzima sebi za pravo da falsifikuje izbornu volju građana birača.
– Maksimalna predviđena kazna kod nas je do pet godina. Treba razmišljati da se taj prag podigne najmanje na deset godina jer građani gube povjerenje u izborni proces – smatra Šehić, koji podsjeća da je pravosuđe u Brčko distriktu nakon posljednjih lokalnih izbora efikasno odreagovalo zbog izbornih prevara, te su izrečene zatvorske kazne.
Nametnutim izmjenama Izbornog zakona, podsjeća, povećane su i novčane kazne i sad su od 600 do 10.000 maraka.
– Dio izborne administracije se ponaša neodgovorno i po mom mišljenju bi najmanja kazna trebalo da bude od 4.000 do 5.000 maraka jer se mora stati u kraj ovome što se dešava na izborima, da bismo sačuvali one odgovorne članove biračkih odbora – istakao je Šehić.
Nove tehnologije
Vehid Šehić smatra da je i uvođenje novih tehnologija veoma dobar način da se stane u kraj izbornim malverzacijama. Tu, prije svega, misli na skenere na biračkim mjestima i identifikaciju birača.
