VRBAS Media

Oznaka: siniša karan

  • Karan: Oni koji su protiv 9. januara su protiv Republike Srpske

    Karan: Oni koji su protiv 9. januara su protiv Republike Srpske

    Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan poručio je građanima da mogu biti sigurni i mirni povodom obilježavanja 9. januara i ukazao da su svi oni koji su protiv tog praznika, i protiv Republike Srpske.

    “Sve u vezi sa medijskim napadima protiv Dana Republike samo je dokaz koliko je bila mudra i ispravna politika i prije 31 godinu, da se stvori Republika Srpska”, rekao je Karan novinarima na Palama nakon sastanka sa direktorom Policije Sinišom Kostreševićem i načelnikom Policijske uprave Istočno Sarajevo Branimirom Šehovcem.

    Karan je istakao da je Republika Srpska dokaz da biološki i duhovni nestanak jednog naroda može spriječiti samo njegova država.

    “Te 1992. godine srpski narod je bio biološki i duhovno ugrožen raspadom Jugoslavije. Stvaranje Republike Srpske je garancija uspješnog, normalnog života ne samo srpskoga naroda u Srpskoj, nego svih građana u Republici Srpskoj”, naglasio je Karan.

    On je rekao da je Dan Republike Srpske ustavan i zakonit.

    “Često čujemo od nekih samozvanih ili međunarodnih zvaničnika da je Dan Republike Srspke neustavan. To nije tačno. Ustav BiH je tačno predvidio da je to pitanje koje se reguliše Ustavom Republike Srpske, da je pitanje praznika pitanje Republike, koja je to uspješno odredila Zakonom o praznicima Srpske i Zakonom o Danu Republike Srpske. Potvrdu, istrajnost i vječnost tog datuma potvrdili su i građani Srpske na svom referendumu”, naveo je Karan.

    On je rekao da je Ustavni sud BiH, koji je politički, pokušao da posredstvom 9. januara svojim političkim odlukama promijeni istorijske činjenice, istorijske događaje.

    “I ova odluka Ustavnog suda BiH, kao i druge odluke tog suda bile su isključivo usmjerene protiv Republike Srpske”, rekao je Karan i dodao da su danas, uoči proslave 9. januara, u posjeti Policijskoj upravi na Palama, opštini koja je rodna kuća Republike Srpske, kako bi se upoznali o stanju bezbjednosti, koje je ocijenio kao dobro.

    Prema njegovim riječima, MUP Srpske je upoznat o bezbjednosnim događajima u vezi sa obilježavanjem Dana Republike, prati sve i imaće adekvatne odgovore.

    On je naglasio da, bez obzira na blizinu entitetske granice, MUP Republike Srpske ima dovoljno kapaciteta i podataka, pa nema bojazni da se može dogoditi bilo šta što bi moglo prevazići njihove kapacitete.

    Karan je rekao da su svi koji najavljuju barikade, kontrolne punktove i proteste povodom obilježavanja Dana Republike u Istočnom Sarajevu protiv BiH, koja se sastoji od Republike Srpske i Federacije BiH.

    “Republika Srpska je federalna jedinica BiH. Mi smo pola ove zemlje. Te velike patriote ne razumiju da se, kada su protiv Republike Srpske, direktno bore protiv BiH i to u političkom smislu. U bezbjednosnom smislu njihove prijetnje su za nas apsolutno beznačajne. Ja ih doživljavam isključivo u kontekstu nekih politika”, rekao je Karan i dodao da lično ne misli da su građani u FBiH protiv Republike Srspke.

    On smatra da bi, kada bi pitali običnog čovjeka u gradu Sarajevu, rekao da niko nikome ne treba da spori da slavi svoj praznik, pogotovo praznike koji su zasnovani na istorijskim činjenicama.

    “Mi ne volimo 1. mart, a nismo rekli njima /Bošnjacima/ da ga slave 2. marta. Nećemo ga nikada voljeti, jer je 1. mart za nas sinonim tragičnog sukoba u BiH, kada je poginula porodica Gardović. U simboličnom smislu svi bismo mi bili Gardovići, da nije bilo 9. januara”, poručio je Karan.

    Karan je pozvao građane Sarajevsko-romanijske regije i Republike Srpske da dođu i svojim prisustvom uveličaju proslavu Dana Republike i sa mirnim porukama, kako i dolikuje, u mirnom okruženju svi proslave praznik.

    Direktor Policije Republike Srpske Siniša Kostrešević rekao je da je veliki dio posla završen, da su u toku generalne probe u kojima učestvuju policijski ešaloni, tehnika i oprema, te da provjeravaju i budnost obezbjeđenja.

    Kostrešević je naveo da više od 800 policijskih učesnika učestvuje direktno u obezbjeđenju, da je komunikacija sa Kantonom Sarajevo i drugim jedinicama korektna, te da o pozivima na nemire i proteste nisu obaviješteni od zvaničnih institucija ili policijskih agencija.

    “To su nekakve organizacije koje pokušavaju napraviti bespotrebnu tenziju. Ne sumnjam da će sve proteći u potpunom miru 9. januara u Istočnom Sarajevu, kako i dolikuje jednoj proslavi”, rekao je Kostrešević.

  • Karan pozvao građane da prisustvuju svečanom defileu

    Karan pozvao građane da prisustvuju svečanom defileu

    Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske preduzima neophodne mjere kako bi događaji povodom obilježavanja Dana Republike, 9. januara, protekli mirno i bez incidenata, izjavio je Srni resorni ministar Siniša Karan.
    – Ono što je novina jeste da će se svečani defile MUP-a ove godine održati u Istočnom Sarajevu, što je za nas sa aspekta bezbjednosti i organizacije jedan novi izazov – naveo je Karan.

    On je rekao da ne sumnja da će i ove godine svečani defile ispuniti očekivanja, te je pozvao građane koji su u mogućnosti da prisustvuju svečanom defileu u Istočnom Sarajevu, da zajedno sa pripadnicima MUP-a mirno i dostojanstveno proslave Dan Republike Srpske.

    Republika Srpska će 9. januara proslaviti Dan Republike i 31 godinu postojanja.

    Deveti januar se slavi kao Dan Republike Srpske jer je tog datuma 1992. godine nastala pod prvobitnim nazivom Srpska Republika BiH.

    Osnovali su je srpski poslanici u tadašnjoj Skupštini BiH nakon što su preglasani u ključnim pitanjima o opstanku Јugoslavije, a pripadnici druga dva naroda krenuli u secesiju mimo volje Srba koji su imali status konstitutivnog naroda.

    Svečani defile povodom Dana Republike – 9. januara prvi put ove godine biće održan u Istočnom Sarajevu. Dan ranije će biti održana Svečana akademija u Banjaluci.

    Predsjednik Srpske Milorad Dodik poručio je da će svečani defile i svake naredne godine biti u drugom gradu, čime će se Dan Republike pokazati kao integrativni praznik koji predstavlja čitavu Republiku Srpsku.

  • Ministar Karan poručio: Nećemo dozvoliti kriminal u Republici Srpskoj

    Ministar Karan poručio: Nećemo dozvoliti kriminal u Republici Srpskoj

    Stanje bezbjednosti u Republici Srpskoj je dobro, iako se Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), kao i drugi bezbjednosni organi u svijetu suočavaju sa izazovima migrantske krize, terorizma i odgovorima na sve vidove savremenih oblika kriminala, ističe ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan.
    “MUP je u proteklom periodu realizovao niz istraga i akcija u kojima su razbijene organizovane kriminalne grupe iz regiona, što je poruka da nećemo dozvoliti kriminal u Republici Srpskoj”, rekao je Karan u intervjuu Srni.

    On ukazuje da još nisu prestale težnje za ukidanje MUP-a Republike Srpske i njegovih nadležnosti.

    “Pokušaji postoje i dalje, samo su rekao bih, malo bolje zamaskirani. Sigurno je da tako nešto nećemo dozvoliti i da je to svima jasno”, kategoričan je Karan.

    On naglašava da poseban izazov jeste održavanje Policije na profesionalnom nivou.

    “U proteklom periodu bilo je policijskih službenika koji su prekoračili i zloupotrijebili zakonska ovlašćenja. Takvi su procesuirani i udaljeni iz MUP-a. To je dobra poruka građanima, ali i policijskim službenicima, da nema zaštićenih. Policijski službenici su dužni da postupaju profesionalno i u skladu sa svojim zakonskim nadležnostima i ovlašćenjima i svako drugo postupanje biće najstrožije sankcionisano”, naglašava Karan.

    On je ocijenio da je MUP dobro organizovana institucija, podsjetivši da je u proteklom periodu mnogo urađeno za opremanje njegovih pripadnika.

    Karan kaže da Policija mora imati adekvatne uslove za rad, obuku i opremu kako bi mogla da odgovori svakom bezbjednosnom izazovu.

    “Stopa kriminaliteta svake godine je manja. Svjedoci smo da u godini koja je iza nas nismo imali teških krivičnih djela. Posebno bih izdvojio da imovinskih krivičnih djela imamo manje za čak 10 odsto, da je javni redi i mir zadovoljavajući i da nemamo pogorošanja bezbjednosti saobraćaja”, naveo je Karan.

    Prema njegovom mišljenju, veliki je izazov sačuvati postignuti nivo bezbjednosti.

    Karan kaže da je zadovoljan razultatima koje Policija ima na terenu, te da će insistirati na boljem, efikasnijem i zakonitom postupanju.

    “Od dana kad sam preuzeo dužnost ministra unutrašnjih poslova Republike Srpske, počeo sam da posjećujem sve osnovne organizacione jedinice i policijske uprave. Cilj jeste da se informišem o stanju na terenu”, rekao je Karan.

    On je podsjetio da je prioritet MUP-a suzbijanje kriminaliteta.

    “Javni smo službenici i dužni da štitimo Republiku Srpsku, njene građane i njihovu imovinu”, podsjeća Karan.

    Kada je riječ o obilježavnju novogodišnjih praznika, Karan je ocijenio da su protekli mirno i bez većih bezbjednosnih indicenata, što govori o planskom preduzimanju mjera Policije na terenu, ali i odgovornijem ponašanju građana.

    “U novogodišnjoj noći nismo imali nijedno poginulo i teško povrijeđeno lice u saobraćaju, što je veliki uspjeh. Nadam se da ćemo tako nastaviti u ovoj godini”, rekao je Karan.

  • Karan o novoj odluci Ustavnog suda BiH

    Karan o novoj odluci Ustavnog suda BiH

    Profesor ustavnog prava Siniša Karan izjavio je Srni da je Ustavni sud BiH sada imao priliku da visokog predstavnika izbaci iz ustavnog djelovanja, kao nekog ko nije ustavni predlagač, ali nije imao snage, te nastavlja i dalje da tone u glib.

    Ustavni sud predstavlja najveću pravosudnu instituciju i pravosudni autoritet u svakoj državi na svijetu. Nažalost, zakovan svojim ranijim neustavnim odlukama a u vezi sa odnosom prema visokom predstavniku, Ustavni sud BiH i dalje upada u blato pokušavajući da uvede odluke visokog predstavnika u pravni sistem supstituišući domaće vlasti, u želji da se njegove odluke smatraju domaćim pravom – istakao je Karan povodom odluke Ustavnog suda da neustavnim proglasi Zakon o neprimjenjivanju Odluke bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka.

    Karan je naglasio da je Ustavni sud BiH u najmanju ruku mogao da kaže da Ustav BiH, kao ni Aneks 10, ne prepoznaje visokog predstavnika kao zakonodavca, i da ne može zamijeniti zakonodavna tijela.

    “Ustavni sud nije iskoristio ni posljednje šanse da se vrati u okvire Ustava i onog što mu je nadležnost, te na ovaj način svjesno doprinosi da u BiH nema vladavine prava, a pri tom u potpunosti narušavajući principe ustavnosti i zakonitosti”, ukazao je Karan.

    Bez obzira na ovakvu odluku Ustavnog suda BiH, rekao je Karan, treba naglasiti da nijedna odluka visokog predstavnika nema ni materijalni ni procesni legalitet ni legitimitet, i u tom smislu će za nas uvijek biti privremenog karaktera.

  • Karan: Ustavno sud BiH potvrdio stav Srpske da ima pravo da povuče saglasnost

    Karan: Ustavno sud BiH potvrdio stav Srpske da ima pravo da povuče saglasnost

    Profesor ustavnog prava Siniša Karan izjavio je da je, nedavnom odlukom o ukidanju pojedinih zaključaka i deklaracije Narodne skupštine Republike Srpske, Ustavni sud BiH indirektno potvrdio da entiteti imaju ustavno pravo, koje se do sada uporno osporavalo, da pokrenu postupak povlačenja saglasnosti na ranije prenesene nadležnosti.

    Karan je ukazao da je ovom odlukom Ustavnog suda BiH prvi put potvrđen stav Republike Srpske da entiteti imaju ustavno pravo da pokrenu postupak povlačenja saglasnosti, ali i da se ta saglasnost može povući i o tome obavijestiti drugu stranu sa kojom je data.

    Istovremeno, podsjetio je on, Ustavni sud BiH je u dosadašnjem djelovanju imao sasvim različit pristup u vezi sa pitanjem prenosa nadležnosti i postupka njegovog povrata, te istakao da Ustav BiH nije precizan kada je riječ o tehnici prenošenja nadležnosti sa entiteta na BiH, dok uopšte ne razrađuje pitanje povratka nadležnosti, ali ga i ne osporava.

    “Međutim, ovom odlukom, i to prvi put, sada imamo situaciju da je Ustavni sud potvrdio stavove institucija Republike i njenog državnog i političkog vođstva – da entiteti imaju ustavno pravo da pokrenu postupak povlačenja saglasnosti. Jedan od važnih aspekata ove odluke je i da je ispravna forma povlačenja sporazuma /akt Narodne skupštine/. Takođe, odluka na indirektan način potvrđuje i ko su strane sporazuma – to su samo entiteti. Vidjećemo, međutim, da li će to biti dovoljno za obustavu krivičnog progona nosilaca najviših funkcija Republike Srpske, koji se progone upravo zbog ovog”, rekao je Karan.

    On je podsjetio da je Narodna skupština Republike Srpske još u decembru prošle godine donijela zaključke u vezi sa Informacijom o prenosu nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH sa analizom prenosa nadležnosti od 1997. godine do danas.

    “U ovom politički i ustavno-pravno opravdanom i potrebnom procesu, bitno je iznaći odgovarajući način i procedure tog procesa, držeći ga stalno u održivoj fazi federalnog ustavnog i zakonskog okvira. Otpori su prevashodno u institucijama BiH – Ustavnom sudu, prije svih, međunarodnoj zajednici, čiji je i najveći problem strah da se njihove antidejtonske i neustavne odluke ne stave van snage, ali i agencija za sprovođenje zakona u BiH /OBA, SIPA/ koje su već našle osnov za svoje djelovanje zbog procjene o napadu na ustavni poredak BiH”, istakao je Karan.

    On je dodao da je političko Sarajevo do sada tvrdilo da je povrat prenesenih nadležnosti nemoguć pod obrazloženjem da to ne predviđa Ustav BiH, te da je u ranijem periodu Ustavni sud donosio takve odluke, a da su ih obrazlagali tvrdnjama da “ustavom utvrđene nadležnosti BiH ni u jednoj varijanti ne mogu biti predmet povrata na entitete”.

    “Bez obzira na još niz pitanja koja nisu riješena i otvaraju različite moduse i načine kako prenesene nadležnosti bi mogle biti vraćene na nivo Republike Srpske, nesporno je ustavno pravo Republike na povlačenje saglasnosti i otvaranje ustavnog procesa povrata u svim slučajevima kada utvrdi da su dodate nadležnosti štetne ili da su prenesene na neustavan način. Ovaj zaključak ni ovakav Ustavni sud nije mogao izbjeći, iako se bavio po ko zna koji put pitanjem van svoje nadležnosti, politički motivisan i pristrasan”, zaključio je Karan.

    Ustavni sud BiH utvrdio je u četvrtak, 26. maja, da pojedine odredbe akata Narodne skupštine Republike Srpske koje je osporilo 15 poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH nisu u skladu sa Ustavom BiH, zbog čega ih je ukinuo.

    Odlučujući o zahtjevu 15 članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za rješavanje spora između BiH i Republike Srpske, Ustavni sud BiH utvrdio je da postoji spor u vezi s donošenjem osporenih odredaba deklaracije i zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske o vraćanju prenesenih nadležnosti sa BiH na Srpsku u oblasti pravosuđa, odbrane i bezbjednosti, indirektnog oporezivanja i drugih pitanja.

  • Karan nakon saslušanja: Postupak koji vodi Tužilaštvo BiH je tragikomedija u tri čina

    Karan nakon saslušanja: Postupak koji vodi Tužilaštvo BiH je tragikomedija u tri čina

    Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nastavilo je saslušavati zvaničnike Republike Srpske u okviru predmeta “Napad na ustavni poredak”. Jedan od saslušanih bio je i Siniša Karan, generalni sekretar Vlade Republike Srpske.

    U svom odgovoru za N1 Karan je iznio kritike na račun Tužilaštva zbog vođenja predmeta, ističući kako se “zbog raskoraka normativnog i stvarnog može reći da je Bosna i Hercegovina paraustavna država ili država bez ustava”.

    Ustavni sud Bosne i Hercegovine Karan je pozvao da “donese i posljednju odluku i proglasi Ustav Bosne i Hercegovine neustavnim te da se vratimo svi na početne ustavne pozicije prije 1995. godine.”

    Istakao je i kako “mjesto dijaloga federalne države i njenih federalnih jedinica nije sudnica, niti tužilaštvo”, a cijeli postupak koji se vodi pred Tužilaštvom Bosne i Hercegovine nazvao je “tragikomedijom u tri čina”.

    Prvi čin Karan je nazvao krivično-pravnim, ističući kako “ne postoji biće djela”, pozivajući se na član 67. Ustava Republike Srpske u kojem stoji da “Republički organi, u okviru Ustavom utvrđenih prava i dužnosti Republike Srpske utvrđuju politiku, donose i izvršavaju zakone, druge propise i akte, vrše zaštitu ustavnosti i zakonitosti”.

    Karan je istakao i kako “aktivnosti Narodne skupštine Republike Srpske, propisane Ustavom i Poslovnikom, nemaju element krivičnog djela ukoliko se sprovode u okviru nadležnosti”, te da je “opšti imunitet Ustavom i zakonom zagarantovan, kao i imunitet od odgovornosti i nepovredivosti.”

    “Istraga nije trebala da se otvori, tužilac to zna, ali su pritisci neviđeni, a Tužilaštvo je u funkciji unitarističke politike”, istakao je Karan nazivajući svesramotom za pravosuđe i napominjuči kako “ne postoje riječi da objasne ovu pravosudnu lakrdiju, tragikomediju i ispoljavanje sile”.

    Djelovanje Narodne skupštine Republike Srpske, tvrdi Karan, ima ustavno-pravnu prirodu, jer je Narodna skupština ustavotvorni i zakonodavni organ, a proces pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine o ustavnom sporu je, tvrdi, dokaz bespredmetnosti postupka u Tužilaštvu, prenosi N1.

    Sve je, tvrdi, moguće razumjeti kroz političku prizmu, nazivajući proces u Tužilaštvu “napadom koji se odvija kroz stvaranje unitarne države prikriven plaštom građanske države”.

    “Svih 27 godina traje sukob federalnih i unitarnih snaga. Ustav je definisao federalnu državu, svi koji su za unitarnu državu je ruše, Ustavni sud, dio međunarodne zajednice, OHR, SDA”, rekao je Karan, ističući kako bi formiranje unitarne države “od konstitutivnih naroda napravilo folklor i multietnički rutističko-kulturni ukras komšićevskog tipa”.

  • Karan: Ne pokreće se prijava protiv Dodika, već protiv Republike Srpske

    Karan: Ne pokreće se prijava protiv Dodika, već protiv Republike Srpske

    Profesor ustavnog prava Siniša Karan poručio je da je udar na srpskog člana Predsjedništva BiH direktan udar na srpski narod i Republiku Srpsku, a tom inicijativom neustavno uspostavljeni tužioci i sudije direktno ruše temelje BiH.

    Karan je u izjavi Srni napomenuo da član Predsjedništva po Ustavu predstavlja srpski narod i Republiku Srpsku i glavni je nosilac i predstavnik suvereniteta srpskog naroda i entiteta kroz instituciju, koja je šef kakve takve države.

    “Ako neko smatra da će pokrenuti krivičnu prijavu protiv Milorada Dodika mora da zna da je pokreće protiv srpskog naroda i Republike Srpske, kao nosioca suvereniteta”, naglasio je Karan.

    Neustavno uspostavljeni tužioci i sudije, istakao je Karan, udarom na Milorada Dodija udaraju na biće i konstrukciju ove države u kojoj srpski narod i entitet Republika Srpska čine njegov glavni kostur.

    Oni tom inicijativom, istakao je, direktno ruše temelje BiH, direktno gaze biće ove države i učešće jednog suverenog konstitutivnog naroda u ovoj državi, a ne Milorada Dodika.

    “Mi tražimo hitno ukidanje neustavnog Suda i Tužilaštva radi zaštite integriteta Republike Srpske i srpskog naroda”, rekao je Karan.

    Prema njegovim riječima, zaštita vitalnog nacionalnog interesa i entiteta i ide u prilog tome da ne može biti preglasan narod i entitet, i to je funkcija člana Predsjedništva.

    “Dakle, udar na člana Predsjedništva je direktan udar na srpski narod i entitet koji su nosioci suvereniteta ovakve državne zajednice kakva postoji”, precizirao je Karan.

    On je ocijenio da se BiH, iako nastala kao država tri konstutivna naroda i dva entiteta, u posljednjih 25 godina transformiše u pravcu politike i htjenja samo jednog naroda.

    “Bošnjaci bi samo bili zadovoljni kad bi pronašli nekog srpskog Komšića”, dodao je Karan.

    Tužilac Tužilaštva BiH Džermin Pašić inicirao je hitno formiranje predmeta zbog medijskih istupa člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika u kojima, kako se navodi, “iskazuje prijetnje teritorijalnom integritetu i najvišim institucijama BiH”.

  • Karan: Odluka Ustavnog suda BiH politička

    Karan: Odluka Ustavnog suda BiH politička

    Profesor ustavnog prava Siniša Karan izjavio je da je nova odluka Ustavnog suda BiH, kojom se utvrđuje da pojedine odredbe Zakona o šumama Republike Srpske, odnosno one odredbe u kojima se navodi da su šume na području Srpske u njenom vlasništvu, nisu u skladu sa Ustavom BiH, svakako politička i predstavlja nastavak stvaranja atmosfere početka kraja državne zajednice BiH.

    Karan je podsjetio da je Ustav BiH, odnosno Aneks četiri Dejtonskog sporazuma, jasan u dijelu u kome pobraja nadležnosti zajedničkih organa BiH i u tvrdnji da sve ostale nadležnosti pripadaju entitetima, te da imovina nije navedena kao nadležnost zajedničkih institucija, kao i da je Dejtonskim mirovnim sporazumom predviđeno da imovina pripada entitetima na čijoj se teritoriji nalazi.

    “Takođe, sporazumom o sukcesiji zemalja nasljednica bivše Jugoslavije predviđena je raspodjela između pravnih sljedbenika bivše SFRJ, a ne ulazi se u područje vlasništva nad podijeljenom imovinom između različitih nivoa uprave unutar zemalja sljedbenica”, naveo je Karan.

    ​On je naglasio da Ustavni sud BiH s ovom odlukom, nastavlja niz u donošenju svojih odluka, kao što su odluka koja se odnosi na Zakon o poljoprivrednom zemljištu, potom i odluka koja se tiče koncesije Hidroelektrane “Buk Bijela” kojima se pokušava na sve načine oduzeti imovina Republici Srpskoj i prenijeti na nivo BiH, odnosno želi se stvoriti unitarna BiH i ukinuti Republika Srpska.

    Profesor Karan je ponovio da BiH nema svoju imovinu.

    ​On je ukazao da se Ustavni sud BiH, umjesto da čuva Ustav BiH, ponovo stavio u ulogu suda koji krši Ustav BiH, oduzima ustavna prava i na samom kraju, uništava državnu zajednicu čiji Ustav bi trebalo da štiti.

    ​”Republika Srpska i građani Republike Srpske nemaju namjeru da odustanu u borbi za očuvanje Republike Srpske, te ovakvu odluku možemo tumačiti samo kao odluku koja će doprinijeti stvaranju još čvršćeg jedinstva i namjere srpskog naroda da svim raspoloživim pravnim sredstvima odgovori na ovakve odluke političkog karaktera i da očuva interese Republike Srpske”, poručio je Karan.

  • Karan: Izmišljeni poziv bošnjačke strukture samo dodatno jača poziciju Srpske

    Karan: Izmišljeni poziv bošnjačke strukture samo dodatno jača poziciju Srpske

    Izmišljeni poziv od bošnjačke strukture takozvanom visokom predstavniku Kristijanu Šmitu da smijeni takozvanog hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, koji je pred njim u Sloveniji iznio stav o multikulturanoj BiH i bez konstitutivnosti, ne predstavlja prećutno priznanje novog visokog predstavnika od predstavnika Republike Srpske, izjavio je profesor Ustavnog prava Siniša Karan.

    “Neozbiljne su i provokatorskog karaktera najnovije izjave bošnjačkih predstavnika da se radi o priznanju novog visokog predstavnika s pozivom da smijeni Komšića”, rekao je Karan.

    On je napomenuo da je Komšić u privatnom svojstvu boravio u Sloveniji i pred građaninom Šmitom, na privatnoj seciji, pozvao na stvaranje multikulturalne BiH bez konstitutivnosti.

    “U tom kontekstu, izmišljeni poziv na smjenu Komšića od Šmita predstavlja konstrukciju ciničnog karaktera i jasno je da predstavnici bošnjačke strane, pod tim predstavnicima se ubraja i Komšić, pokušavaju i vode BiH u propast”, dodao je Karan.

    Karan je istakao da bošnjački predstavnici moraju shvatiti da nadmudrivanje i pokušaji da se na svaki način ugrozi pozicija Republike Srpske, jačaju poziciju Republike Srpske, a svakim danom sve više vode BiH u propast iz kojeg nema povratka.

    “Republika Srpska nikad neće priznati Šmita kao visokog predstavnika, niti će priznati legalitet i legitimitet bilo koje njegove odluke i uvijek će naglašavati da Šmit nije izabran u skladu sa Dejtonskim sporazumom”, poručio je Karan.

  • Karan: Komšićeva izjava je najveći udar na ustav i Dejtonski sporazum

    Karan: Komšićeva izjava je najveći udar na ustav i Dejtonski sporazum

    Profesor Ustavnog prava Siniša Karan ocijenio je da izjava člana Predsjedništva BiH Željka Komšića da BiH može biti multikulturalna i bez kontitutivnosti predstavlja do sada najveći i direktan udar na Ustav BiH i sam Dejtonski sporazum, kao i pokušaj dominacije kroz majorizaciju što vodi BiH u neizvjesnu budućnost.

    Karan je rekao za RTRS da bi Komšić trebao da bude upoznat da je preambulom Ustava BiH propisano da su konstitutivni narodi u BiH Bošnjaci, Srbi i Hrvati, te da se u istom pravnom aktu navodi da se BiH sastoji od dva entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH.

    On upozorava Komšića da je u ustavima velikog broja zemalja predviđena krivična i politička odgovornost zbog kršenja Ustava i ustavnog poretka, pogotovo kada to čini neko ko je trenutno predsjedavajući Predsjedništva BiH.

    “Godina je 26 od nastanka Dejtonskog mirovnog sporazuma, a imamo na sceni izjave člana Predsjedništva BiH, kojima, svjesno ili nesvjesno, ruši upravo Dejtonski sporazum, kao i Ustav državne zajednice čiji je član Predsjedništva, i na kraju, takve izjave dovode do rušenja BiH”, ističe Karan.

    Upozorava da Komšićeva izjava o multikulturalnoj BiH ima prikrivene namjere, a to su stvaranje centralističke i unitarističke BiH, te oduzimanje prava srpskom i hrvatskom narodu, kao konsitutitivnim i državotvornim narodima da učestvuju u stvaranju institucija po pricipu pariteta i donošenju odluka po principu konsenzusa.

    On je naveo da je da je Komšić takozvani hrvatski član Predsjedništva jer je izabran glasovima bošnjačkog naroda. On, kaže Karan, upravo hrvatski narod, čijim se predstavnikom predstavlja, vodi u nacionalnu manjinu i oduzima mu brojna prava.

    “Izbor Komšića za takozvanog hrvatskog člana Predsjedništva je primjer multikulturalnosti, odnosno ukidanja konstitutivnosti jednog naroda i stvaranja nacionalne manjine, budući da je jednom narodu oduzeto osnovno pravo da bira svog predstavnika”, ocijenio je Karan.

    On je istakao da je Komšićeva izjava da BiH treba da bude multikulturalna država dio kontinuirane politike napada na Srpsku i težnje ka stvaranju unitarne BiH, kroz proces unitarizacije i majorizacije, koju sprovodi politika okupljena oko bošnjačke strukture, Ustavnog suda BiH i dijela međunarodne zajednice.

    Karan ističe da je formiranje sadašnje BiH federacije nastalo kao proizvod konkretnih društvenih okolnosti primjerenih uslovima koji su zahtijevali federalizam kao jedinu opciju mogućeg oblika državnog uređenja.

    “Komšićev stav o multikulturalnoj BiH i bez konstitutivnosti samo je opasna tendencija narušavanja dostignutog balansa, pokušaj dominacije kroz majorizaciju kao proces i vrstu odnosa koja BiH vodi u neizvjesnu budućnost. Budući da je Komšić svoju izjavu, kojom narušava Ustav BiH i koja dovodi do nestabilnosti BiH, dao pred takozvanim visokim predstavnikom Kristijanom Šmitom, kojeg Komšić priznaje, pozivamo Šmita da ga smijeni i da se on iz Slovenije vrati kao građanin BiH, a ne kao član Predsjedništva”, naglasio je Karan.