Oznaka: si đinping

  • Joe Biden i Xi Jinping se sastaju u ponedjeljak, “na stolu” brojne teške teme

    Joe Biden i Xi Jinping se sastaju u ponedjeljak, “na stolu” brojne teške teme

    Američki predsjednik Joe Biden održat će online sastanak s kineskim kolegom Xi Jinpingom u ponedjeljak navečer po američkom vremenu, saopćila je Bijela kuća u petak.

    Odnosi između dvije političke i ekonomske sile pogoršali su se posljednjih nekoliko mjeseci, naročito nakon novih tenzija na relaciji Kina – Tajvan. Washington je više puta u posljednje dvije godine signalizirao svoju podršku Tajvanu, a američki zvaničnici su naveli kako se Tajvan bori s vojnom agresijom Kine.

    “Dvojica čelnika raspravljat će o odgovornom upravljanju takmičenjem između Sjedinjenih Američkih Država i Narodne Republike Kine, kao i načinima zajedničkog rada u poljima gdje su im interesi bliski”, navodi u saopćenju glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki, koristeći zvanični naziv Narodna Republika Kina.

    “Tokom razgovora predsjednik Biden jasno će izložiti američke namjere i prioritete, i bit će otvoren i iskren u našim brigama prema Kini”, navodi Psaki.

    Washington i Peking spore se oko niza pitanja od porijekla pandemije COVID-19 do kineskog širenja nuklearnog arsenala.

    Američki zvaničnici vjeruju da je direktan kontakt s Xijem najbolji način da se spriječi da veze između dvije najveće ekonomije svijeta srljaju u sukob.

    Peking također nastoji izbjeći konfrontaciju dok se Xi suočava s ključnom godinom u kojoj će Peking biti domaćin Zimskih olimpijskih igara i u kojoj će se održati krucijalni Kongres Komunističke partije na kome bi on osigurao treći mandat bez presedana u kineskoj historiji.

    Očekuje se da sastanak u ponedjeljak bude najobimniji razgovor na nivou čelnika između Kine i SAD-a u dosadašnjem mandatu Bidenove administracije.

    Visoki zvaničnik američke administracije izjavio je da će Biden iskoristiti sastanak kako bi jasno poručio da pozdravlja oštro nadmetanje s Kinom, ali da ne želi sukob, i umanjio je vjerovatnoću dugačke liste rezultata koja često bude povezana sa satancima visokih čelnika.

    “Tu nije riječ o traženju konkretnih rezultata ili poruka – izjavio je zvaničnik novinarima.

    “Dok se natječemo s Kinom, predsjednik Biden očekuje od predsjednika Xija i Kine da igraju po pravilima igre – i on će na tome insistirati tokom kompletnog sastanka”, kazao je zvaničnik.

    Sastanak će uslijediti nakon što Biden potpiše infrastrukturni sporazum vrijedan trilion dolara koji uživa podršku obje stranke na velikoj ceremoniji u ponedjeljak, i koji slavi unutrašnje planove obnove za koje njegova administracija vjeruje da će staviti Sjedinjene Američke Države u poziciju da se nadmeću s Kinom, prenosi Reuters.

  • Kineski predsjednik zatražio ravnopravan tretman i priznanje vakcina

    Kineski predsjednik zatražio ravnopravan tretman i priznanje vakcina

    Kineski predsjednik Si Đinping zatražio je danas ravnopravan tretman i priznanje vakcina protiv kovid 19 na osnovu liste za upotrebu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), javila je novinska agencija Sinhua.

    Đinping je u svojim komentarima iznesenim putem video-linka na samitu Grupe 20 najrazvijenijih zemalja podsjetio da je Kina svijetu obezbijedila više od 1,6 milijardi vakcina i da sarađuje sa 16 država na proizvodnji doza.

    Dvije kineske vakcine sinovak-biontek i sinofarm nalaze se na listi za hitnu upotrebu SZO.

    Nešto ranije je i ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao članice G20 da ubrzaju priznavanje vakcina protiv kovid 19.

    Putin je u obraćanju putem video-veze istakao da bi SZO trebala da ubrza donošenje odluka za odobrenje vakcina. Rusija je razvila tri vakcine protiv kovid 19, uključujući i sputnjik V koja je prva na svijetu odobrena za hitnu upotrebu.

    Sputnjik V je odobrena za upotrebu u više od 70 država, ali ne u EU i SAD.

  • U čemu se vozi Si Đinping

    U čemu se vozi Si Đinping

    Proizvođač Hongqi čije ime u prevodu znači “Crvena zastava” stoji iza zvanične limuzine kineskog predsjednika.

    Hongqi L5 je moderna verzija limuzine koja predstavlja omaž prethodnom, retro modelu ove kompanije, a predsjednik Kine Si Đinping trenutno je najveći promoter ovog vozila koje je postalo klasa za sebe.

    Prilikom posjete Indiji prije dve godine, kineski predsjednik je odlučio da putuje u turistički grad Mamalapuram drumom umjesto helikopterom, za razliku od svog indijskog kolege Modija.

    Si je put od 57 kilometara prešao u automobilu Hongqi (Hongći), koji je baš tog dana izašao na svjetlost svjetske pozornice, iako istorijat proizvođača ovih automobila nije od juče, pišu mediji.

    To se sasvim sigurno ne bi dogodilo da ne postoji faktički nepisano pravilo po kome kineski državnici ne putuju helikopterom, već isključivo automobilom ili avionom.

    Čak i kada je prisustvovao multilateralnim sastancima, poput G20, predsjednik Si je izbjegavao upotrebu helikoptera, a da je ovo zaista praksa, potvrđivali su tokom godina i brojni kineski zvaničnici.

  • Đinping: Ne dozvoliti spoljnim silama uplitanje u unutrašnja pitanja

    Đinping: Ne dozvoliti spoljnim silama uplitanje u unutrašnja pitanja

    Kineski predsjednik Si Đinping rekao je danas da spoljnim silama nikada ne treba dozvoliti da se upliću u unutrašnja pitanja drugih zemalja pod bilo kojim izgovorom.

    On je rekao da države treba čvrsto podržati da istražuju svoje puteve i modele upravljanja koji najbolje odgovaraju njihovim domaćim uslovima.

    “Budućnost razvoja naše zemlje i progresa leži čvrsto u našim vlastitim rukama”, rekao je on.

    Si je govorio na sastanku šefova država Šangajske organizacije za saradnju u Tadžikistanu putem video-veze.

  • Bijela kuća: Razgovori o nastavku komunikacije Bajdena i Sija

    Bijela kuća: Razgovori o nastavku komunikacije Bajdena i Sija

    Bijela kuća je danas potvrdila da su u toku razgovori sa Kinom o daljim koracima američkog predsjednika Džozefa Bajdena i kineskog predsjednika Si Ðinpinga u nastavku njihove komunikacije.

    Bajden je utorak demantovao medijski izveštaj da je kineski predsjednik odbio njegovu ponudu za sastanak tokom telefonskog razgovora koji su dva lidera imali prošle nedjelje, prenosi Rojters.

    Portparolka Bijele kuće Džen Psaki saopštila je da su dvojica predsjednika razgovarala o tome kako da nastave komunikaciju i da se neprestano razgovara sa kineskim liderima o tome šta bi trebalo da bude sljedeći korak u vezi sa angažovanjem na najvišem nivou rukovdstava dvije zemlje.

  • Biden rekao kineskom predsjedniku Xi Jinpingu da ne smiju srljati u sukob

    Biden rekao kineskom predsjedniku Xi Jinpingu da ne smiju srljati u sukob

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden je u telefonskom razgovoru s predsjednikom Kine Xi Jinpingom izjavio kako ove države ne smiju srljati u sukob.

    Tokom 90-minutnog poziva, koji je inicirao Biden, dvojica lidera razgovarali su o svojoj zajedničkoj odgovornosti kako bi se osiguralo da ne dođe do sukoba, prema transkriptu razgovora iz Bijele kuće. Biden je istakao kako se ovo ne bi smjelo dogoditi.

    U saopćenju se navodi kako su dvojica lidera vodili široku raspravu o zajedničkim interesima, ali i o tome u kojim segmentima se njihove vrijednosti i perspektive razlikuju. Biden i Xi su se dogovorili da se direktno i otvoreno angažuju po svakom pitanju.

    Kineski državni mediji naveli su kako je razgovor bio konstruktivan i da je Xi rekao da američka politika prema Kini uzrokuje loše odnose između dvije države. Također je navedeno kako budućnost svijeta ovisi o odnosu Kine i SAD-a.

    “Ovo je pitanje stoljeća na koje dvije zemlje moraju adekvatno odgovoriti”, napisali su.

    Kineski izvještaj dodaje da su se obje strane složile da održavaju česte kontakte i da traže od radnih timova da povećaju komunikaciju. Razgovor se također fokusirao na ekonomska pitanja, klimatske promjene i pandemiju koronavirusa, rekao je jedan američki zvaničnik.

  • Kina će u svoj nacionalni školski kurikulum uvesti političku ideologiju kineskog predsjednika

    Kina će u svoj nacionalni školski kurikulum uvesti političku ideologiju kineskog predsjednika

    KIna je odlučila da u kurikulume osnovnih i srednjih škola kao i univerziteta integriše političku ideologiju nazvanu “Misao Xi Jipinga”. Ovo je posljednji napor predsjednika Xija da učvrsti ulogu vladajuće Komunističke partije Kine u različitim područjima društva.

    “Misao Xi Jinpinga” pomoći će “tinejdžerima u utvrđivanju marksističkih uvjerenja”, tvrde iz Ministarstva obrazovanja Kine (MOE) u novim smjernicama.

    U saopćenju, MOE je navelo da ima za cilj “njegovanje graditelja i nasljednika socijalizma sa svestranom moralnom, intelektualnom, fizičkom i estetskom utemeljenošću”.

    Smjernice uključuju radničko obrazovanje “za njegovanje njihovog vrijednog duha” i obrazovanje o nacionalnoj sigurnosti.

    Godine 2018, kinesko najviše tijelo je u Ustav unijelo “Misao Xi Jinpinga”. Od tada je uveden na nekim univerzitetima i među političkim omladinskim krilima koja drže vannastavne aktivnosti i škole.

    Misao Xi Jinpinga ima 14 glavnih principa koji ističu komunističke ideale i također poziva na “potpunu i duboku reformu” i “nove ideje u razvoju”, obećava “skladan život između čovjeka i prirode” te naglašava “apsolutni autoritet stranke nad narodnom vojskom ” itd.

    Nove smjernice, međutim, bit će znatno opsežnije.

    “Osnovne škole usredotočit će se na njegovanje ljubavi prema zemlji, Komunističkoj partiji Kine i socijalizmu. U srednjim školama fokus će biti na kombinaciji perceptivnog iskustva i proučavanja znanja, kako bi se učenicima pomoglo u oblikovanju osnovnih političkih sudova i mišljenja,” objavio je državni medij Global Times.

    “Na fakultetu će biti veći naglasak na uspostavljanju teorijskog mišljenja”, dodaje se.

    Ministarstvo također radi na uključivanju tema kao što su stranačko vodstvo i obrazovanje u oblasti nacionalne odbrane u nastavni plan i program, rekao je Tian Huisheng, zvaničnik ministarstva obrazovanja.

    Prethodni kineski lideri osmislili su svoje političke ideologije koje su ugrađene u ustav ili mišljenje stranke.

    Ipak nikome, osim osnivaču stranke Mao Cedongu, njihova ideologija nije opisana kao “misao”, koja je na vrhu hijerarhije, a samo su Mao i Deng Xiaoping svoja imena vezali za svoje ideologije.

  • Kineski predsjednik najavio socijalno pravedniju preraspodjelu bogatstva u državi

    Kineski predsjednik najavio socijalno pravedniju preraspodjelu bogatstva u državi

    Kineski predsjednik Xi Jinping je ove sedmice izjavio da će se bogatstvo u ovoj zemlji redistribuirati, i to, izgledno je, većim nametima za bogate i biznise.

    Rukovodstvu vladajuće Komunističke partije je 17. augusta poručio da vlast mora vršiti podjelu bogatstva koja će biti “socijalno pravednije”, objavila je državna agencija Xinhua. Ocijenio je da je neophodno, kako je rekao, odgovorno regulisati pretjerano visoke prihode te ohrabriti one koji ih imaju i kompanije da dio bogatstva vraćaju društvu.

    Xinhua nije objavila detalje o tome kako Jinping namjerava ostvariti ovaj cilj, ali je navela da bi vlast mogla promijeniti poreznu politiku ili nekim drugim načinom postići preraspodjelu bogatstva.

    Pozvao je na “zajednički prosperitet”, a kako bi država bila, kako je kazao, u potpunosti razvijena, bogata i moćna do 2049. godine kada bi trebalo biti obilježeno 100 godina postojanja Narodne Republike Kine.

    “Zajednički prosperitet je prosperitet svih ljudi. To nije prosperitet za samo nekoliko osoba”, izjavio je Jinping.

    CNN piše da je sintagma “zajednički prosperitet” vrlo značajna u historiji Kine, a bivši čelnik ove zemlje Mao Zedong koristio ju je sredinom 20. stoljeća zalagajući se za radikalne ekonomske reforme koje su podrazumijevale razvlašćivanje zemljoposjednika i poljoprivrednika – ruralne elite.

    Pod vladavinom Zedonga desile su se revolucionarne ekonomske i socijalne promjene. Njegova smrt 1976. godine je značila i kraj Kulturne revolucije. Zatim se pod vladavinom Denga Xiaopinga desila liberalizacija Kine.

    Deng je “zajedničkim prosperitetom” nazivao socijalističku državu utemeljenu na tržišnoj ekonomiji, a to je značilo njeno otvaranje prema Zapadu. Prilikom jedne od posjeta rukovoditelja američkih kompanija 1985. poručio im je da se pojedini dijelovi Kine i pojedinci mogu obogatiti, ali da će potom pomoći drugima da se obogate te da će time ostvariti zajednički prosperitet.

    Najmnogoljudnija država na svijetu se transformirala iz jedne od najsiromašnijih u drugu ekonomiju svijeta. Postala je globalna ekonomska i tehnološka sila. Sada je problem u velikom jazu između bogatih i siromašnih te između urbanih i ruralnih dijelova zemlje, a na šta je upozorio i Jinping.

    Vlast stvara pritisak na biznismene smatrajući ih odgovornim za ove velike razlike, a što je izazvalo bojazan među investitorima. Posljednji podaci pokazuju da se ekonomski razvoj usporava te da je nezaposlenost najveća u posljednjih godinu dana. Ekonomisti su mišljenja da je to posljedica širenja delta soja koronavirusa, prirodnih katastrofa, rastući dužnički rizici i spomenuti pritisak na investitore, piše CNN.

  • Erdogan: Turskoj važno da Ujguri žive kao ravnopravni građani, ali poštujemo kineski suverenitet

    Erdogan: Turskoj važno da Ujguri žive kao ravnopravni građani, ali poštujemo kineski suverenitet

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je poručio kineskom predsjedniku Xi Jinpingu da je Turskoj važno da Ujguri žive kao “ravnopravni građani Kine”, ali da poštuje kineski suverenitet.

    To je kazao u današnjem telefonskom razgovoru, a tokom kojeg su dva državna čelnika razmijenili mišljenja o bilateralnim i regionalnim pitanjima, saopćili su iz Erdoganovog ureda.

    Prema navodima Ujedinjenih nacija (UN) i organizacija za ljudska prava, više od milion Ujgura i drugih muslimanskih manjina su posljednjih godina prisilno odvođeni u kampove koji se nalaze u zapadnoj kineskoj provinciji Xinjiang.

    Kineska vlast je prvobitno negirala da postoje bilo kakvi kampovi, a onda je istakla da postoje centri koji se koriste za suzbijanje ekstremizma. Odbacila je sve navode o nasilju.

    “Erdogan je naglasio da je Turskoj važno da Ujguri žive u prosperitetu i miru kao ravnopravni građani Kine. Potcrtao je da Kina poštuje kineski suverenitet i teritorijalni integritet”, navedeno je u zvaničnom saopćenju.

    Turski predsjednik je ocijenio da postoje veliki potencijali za osnaživanje trgovačkih i diplomatskih odnosa između ove dvije države. Teme njihovog razgovora bili su i energetika, transport i zdravstvo.

    Skoro 40.000 Ujgura koji žive u Turskoj su kritikovali pristup Ankare pitanju statusa ove etničke zajednice u najmnogoljudnijoj državi svijeta. To se desilo prošle godine nakon što su ove dvije države postigle sporazum o ekstradiciji. Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu je u martu ove godine izjavio da je ovaj sporazum sličan onom koji postoji s drugim zemljama te je demantovao da će se njime Ujguri primorati na povratak u Kinu.

    Tokom martovske posjete kineskog ministra vanjskih poslova Wanga Yijaa Ankari, nekoliko stotina Ujgura je protestovalo u Turskoj. Vlast ove zemlje poriče navode opozicije da zanemaruje prava Ujgura zbog interesa koje ima u odnosima s Kinom.

    Turska je u aprilu pozvala kineskog ambasadora na razgovor, a nakon što je rekao da ima pravo odgovoriti opozicionarima na kritike o kineskom odnosu prema Ujgurima, prenosi agencija Reuters.

  • Xi Jinping održao govor pred više od 70.000 građana: Kinu više niko neće ugnjetavati

    Xi Jinping održao govor pred više od 70.000 građana: Kinu više niko neće ugnjetavati

    Povodom obilježavanja 100 godina osnivanja Komunističke partije Kine, predsjednik ove države Xi Jinping obratio se građanima na trgu Tiananmen u Pekingu gdje je govorio o uspjesima komunističkih zvaničnika.

    U govoru pred više od 70.000 građana, Jinping je pohvalio vladajuću stranku te je naveo kako je KP Kine izvukla zemlju iz siromaštva i poniženja.

    Tokom govora, Xi Jinping je naglasio kako je doba nasilja nad Kinom zauvijek ostalo stvar prošlosti.

    “Nećemo prihvatiti pridike onih koji smatraju da imaju pravo držati nam predavanja. Nikada nismo maltretirali, ugnjetavali ili potčinjavali ljude bilo koje druge zemlje i nikada to nećemo činiti. Isto tako, nikada nećemo dozvoliti da nas maltretiraju, ugnjetavaju ili potčinjavaju. Svako ko to pokušava sudarit će se sa čeličnim zidom koji je iskovalo 1,4 milijarde građana ove zemlje”, rekao je predsjednik Kine.


    Izjave kineskog lidera naišle su na odobravanja građana i drugih zvaničnika Komunističke partije koji su svaku rečenicu ispratili aplauzom.

    U svom govoru, Xi se osvrnuo i na vojne kapacitete Kine te je naglasio kako jaka zemlja mora imati jaku vojsku koja će garantovati sigurnost nacije.

    “Narodnooslobodilačka vojska postigla je neizbrisiva dostignuća. To je bio snažni stub za zaštitu zemlje i očuvanje nacionalnog dostojanstva, suvereniteta i razvojnih interesa Kine u regiji i šire”, rekao je on.

    Također, kineski predsjednik osvrnuo se i na djelovanje Komunističke partije Kine od 1921. godine pa sve do danas te je poručio kako je Partija postigla svoj stogodišnji cilj vezan za izgradnju prosperitetnog društva u svim pogledima.


    “Eliminirali smo eksploatacijski feudalni sistem koji je postojao u Kini hiljadama godina i uspostavili socijalizam. Kineski narod nije dobar samo u uništavanju starog svijeta, već i u izgradnji novog. Samo socijalizam može spasiti Kinu, a samo socijalizam s kineskim karakteristikama može dodatno razviti ovu državu”, poručio je Jinping.

    Proslavu stogodišnjice Komunističke partije Kine obilježili su brojni performansi koji su uključivali i defile vojnih helikoptera i aviona uključujući i lovce J-20. Leteći iznad Pekinga, avioni su za sobom ostavljali obojeni dim u skladu s tradicionalnim bojama Kine.

    Na trgu Tiananmen, ispaljeno je i 100 hitaca iz 56 topova koji predstavljaju 56 etničkih grupacija koje trenutno žive u Kini.


    Pored toga, Xi se osvrnuo i na dugogodišnja obećanja da će vratiti kinesku upravo nad Tajvanom za koji zvaničnici smatraju da je otrgnuta provincija Kine koja se u budućnosti mora ujediniti s maticom. Predsjednik Kine je poručio kako je ovo obaveza Partije koju će realizovati ako treba i silom.

    “Niko ne bi trebao omalovažavati odlučnost, volju i sposobnost kineskog naroda da definira svoj nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet”, poručio je kineski predsjednik Xi Jinping.