Američki i kineski zvaničnici i dalje rade na organizovanju sastanka između predsjednika SAD i Kine Džozefa Bajdena i Si Ðinpinga.
Oni bi trebalo da se sastanu na samitu G20 na Baliju kasnije ovog mjeseca, saopštila je danas Bijela kuća.
Portparol Bijele kuće Džon Kirbi rekao je novinarima da je u toku rad na nivou osoblja na organizovanju potencijalnog sastanka, preneo je Rojters.
Predsjednik Kine Si Ðinping izjavio je danas da je Kina spremna da radi sa SAD za dobrobit obe zemlje, objavio je danas kineski državni servis ČTV.
Si je na sjednici Nacionalnog komiteta na temu odnosa Kina-SAD ocijenio da Kina i SAD, kao velike svjetske sile, treba da ojačaju komunikaciju i saradnju kako bi obezbjedili stabilnost svijetu, prenio je Rojters.
Do zaoštravanja odnosa Pekinga i Vašingtona došlo je nakon napada Rusije na Ukrajinu, odnosno, odlaska američkih političara na Tajvan u avgustu.
Kina je tada saopštila da SAD šalju “opasne signale” po pitanju Tajvana, koji Kina smatra svojim.
Si je nedavno izjavio da se Kina, ukoliko bude potrebno, nikada neće odreći upotrebe sile u slučaju Tajvana, dok je američki predsjednik Džozef Bajden rekao u srijedu da SAD ne žele konflikt sa Kinom.
Na kongresu Komunističke partije Kine, za lidera je izabran Xi Jinping što će ujedno za njega to biti treći mandat na ovoj poziciji, a ujudno je ovim još jendeo potvrdio epitet “najmoćnijeg vladara” u državi još od Mao Cetunga.
Lider Komunističke partije Šangaja Li Qiang pratio je Xija na binu u Velikoj dvorani naroda kada je predstavljen novi rukovodeći tim, što znači da će vjerovatno naslijediti Li Keqianga na mjestu premijera kada se povuče u martu.
Ostali članovi Stalnog komiteta od sedam članova, najvišeg rukovodećeg tijela Kine, su Zhao Leji i Wang Huning, koji se vraćaju iz prethodnog komiteta, te novopridošli Cai Qi, Ding Xuexiang i Li Xi. Li Qiang je također novi član Stalnog komiteta.
Smatra se da su svi bliski odani Xiju koji je također ponovo imenovan za predsjednika Centralne vojne komisije.
“Nenormalno iskrivljena pobjeda jedne frakcije, što je rijetkost u tradiciji Komunističke partije, u prošlosti bi postojao grubi odnos snaga”, rekao je Willy Lam, viši saradnik američkog think tanka Jamestown Foundation, prenosi Reuters.
Jinping je ranije tokom sedmice, na kongresu koji je trajao nekoliko dana, najavio promjene u strukturi, djelovanju i potencijalu najveće vojske na svijetu
„Što se tiče kreiranja politike, to znači da će vjerovatno biti više poštovanja prema vlastitim stavovima Xi Jinpinga o tome kako pokrenuti zemlju i ekonomiju naprijed“, rekao je Alvin Tan, šef azijske FX strategije u RBC Capital Markets u Singapuru.
Nacionalni kongres Komunističke partije Kine, koji se održava svakih pet godina, izmijenio je partijski ustav da bi se u njemu još snažnije odrazila ideologija aktualnog predsjednika Xi Jinpinga i istaknula njegova uloga vođe.
Oko 2300 delegata partije, koja vlada zemljom od 1,4 milijarde ljudi, usvojilo je u subotu amandmane na kraju jednotjednog kongresa održanog u Pekingu.
Delegati su podržali uključivanje nekoliko koncepata u ustav.
Vodeći principi su koncept koji potvrđuje Xijev položaj kao jezgru partije i “Xi Jinpingove ideje o socijalizmu u kineskom stilu u novoj eri”.
Dodane su i ostale smjernice koje od 96 milijuna članova stranke zahtijevaju lojalnost, integritet, potporu vodstvu i partijskoj liniji.
“Najznačajnija politička inovacija ovoga partijskog kongresa nije u dokumentima. Naime, umjesto da ustupi mjesto mlađem nasljedniku nakon dva mandata na funkciji glavnog tajnika, Xi Jinping je samoga sebe postavio za vlastita nasljednika”, rekla je Katja Drinhausen iz berlinskoga Instituta Mercator za kineske studije (MERICS).
Delegati su također izabrali članove novoga Centralnog komiteta, koji će zauzvrat odobriti novi Politbiro i njegov Stalni komitet, najmoćnije stranačko tijelo koje donosi odluke.
Član novoga Centralnog komiteta neće biti kineski premijer Li Keqiang s obzirom na to da u subotu, na kraju kongresa njegovo ime nije uvršteno na popis novih članova, a to znači da neće moći sjediti u Stalnome odboru Politbiroa.
Li je već u ožujku na godišnjem sastanku Narodnoga kongresa najavio da se neće ponovno kandidirati nakon dva mandata na vlasti.
No ipak se nagađalo da bi mogao postati predsjednik parlamenta, što bi ga zapravo učinilo drugim najmoćnijim političkim akterom nakon Xija.
Zamjenik premijera Hu Chunhua mogao bi postati novi šef vlade.
A jasan znak prekida s prošlošću moglo bi biti to što je Xijev prethodnik na mjestu predsjednika države i čelnika partije, Hu Jintao ispraćen s pozornice na 20. kongresu Komunističke partije, a dotad je sjedio pokraj Xija.
Ovog su 79-godišnjeg političara, navodno protiv njegove volje s podija odvela dvojica službenih čuvara nedugo nakon što je posljednjeg dana ovotjednog kongresa međunarodnim medijima dopušten pristup govornici u Velikoj dvorani.
Bivši predsjednik Hu nije jedan od vatrenih pristaša aktualnoga kineskog predsjednika.
Danas je počeo 20. Državni kongres Komunističke partije Kine.
Predsednik Kine Si Ðinping izjavio je da je na kineskom narodu da odluči o tajvanskom pitanju i dodao da se Kina nikada neće odreći prava da koristi silu, ali je i istakao da će težiti miroljubivom rešenju problema, javlja Rojters.
Si je to rekao u Pekingu, na početku 20. Državnog kongres Komunističke partije Kine (KPK) u Velikoj dvorani naroda, gde prisustvu vodeći kineski državni zvaničnici i oko 2.300 delegata, navodi agencija Sinhua.
Kongres KPK se održava jednom u pet godina i očekuje se da će aktuelni lider Si treći put dobiti petogodišnji mandat.
Kina smatra Tajvan svojom teritorijom, uprkos snažnom protivljenju vlade u Tajpeju, koji odbacuje kineski suverenitet i tvrdi da samo narod na tom ostrvu ima pravo da odlučuje o svojoj sudbini, dodaje britanska novinska agencija.
Tenzije su porasle u avgustu, nakon posete predsedavajuće Predstavničkog doma Kongresa SAD Nensi Pelosi Tajpeju, pa je Kina održavala jedno vreme velike vojne vežbe u oblasti u Tajvanskom moreuzu.
“Peking je uvek poštovao, pazio i radio na dobrobiti tajvanskog naroda, bio je posvećen razvijanju ekonomske i kulturne razmene preko Tajvanskog moreuza. Pitanje Tajvana je naše unutrašnje pitanje i na kineskom narodu je da odluči. Težimo mirnom ponovnom ujedinjenju, ali nikada nećemo obećati da ćemo se odreći upotrebe sile. Nećemo dopustiti mešanje strane sile i delovanje veoma malog dela stanovnika koji su za tajvansku nezavisnost, naspram mišljenja vehine naroda Tajvana”, poručio je Si.
Ranije ove nedelje, predsednica Tajvana Caj Ing-ven rekla je da rat između Tajvana i Kine “apsolutno nije opcija” i rekla da je spremna da razgovara sa Pekingom, međutim, Peking ne želi da priča sa njom jer je smatra separatistom.
Peking je nudio Tajvanu autonomiju po principu “jedna država, dva sistema”, isti model koji ima sa Hongkongom, ali je većina političkih partija na Tajvanu odbacila tu ideju.
“Kina mora da ohrabri Hongkong, kojim vladaju patriote, i Kina će podržati Hongkong u ujedinjenju sa glavnom teritorijom naše zemlje. ”Jedna država, dva sistema” je najbolji model za Hongkong i na tome se mora raditi na duže staze”, kazao je Si.
On je poručio da će Kina ubrzati pravljenje vojske svetske klase i ojačati kapacitete za odbranu.
“Takođe, ubrzaćemo stvaranje novog razvojnog obrasca zemlje i težiti najvišim standardima u svim oblastima. Kako bismo izgradili modernu socijalističku državu u svim pogledima, moramo, pre svega, da postavimo visoke standarde”, kazao je Si.
Kineska narodnooslobodilačka armija trebalo bi da se fokusira na pripreme za stvarna ratna dejstva, poručio je danas kineski predsjednik Si Ðinping učesnicima seminara o reformi nacionalne odbrane i oružanih snaga NR Kine koji se održava u Pekingu.
Na ovom seminaru učestvuju članovi Politbiroa Centralnog komiteta Komunističke partije Kine kojima je Si Ðinping, predsjednik države i predsjedavajući Centralnog vojnog savjeta NR Kine, uputio niz instrukcija, prenosi agencija Sinhua.
Si je posebno naglasio da bi oružane snage trebalo da se “usredsrede na pripreme za učešće u stvarnim neprijateljstvima” predočivši da bi se trebalo čvrsto držati puta realizacije ranije zacrtanih ciljeva reforme.
Kineske vlasti su 2015. godine saopštile da namjeravaju da značajno reformišu svoje oružane snage kako bi povećale njihovu efikasnost.
Kineski predsjednik Si Ðinping pokušava da stvori ultramodernu vojsku koja bi bila u stanju, ako je potrebno, da odbije svakog neprijatelja.
Prvi puta od početka ruske invazije na Ukrajinu, ruski predsednik Vladimir Putin i kineski Si Đinping susrešće se oči u oči.
Do toga bi trebalo da dođe na SCO (Shanghai Cooperation Organization) samitu koji se ove nedelje održava u Uzbekistanu.
Njihov poslednji susret bio je tokom Zimskih olimpijskih igara u februaru ove godine u Pekingu, kada su naglasili da je “njihovo prijateljstvo bezgranično”. Od tada Rusija traži načine kako da se još čvršće poveže s Kinom s obzirom na to da su joj Evropa i SAD udarili žestoke sakncije nakon što je pokrenula napad na Ukrajinu.
Peking se dosad jako trudio da ne prekrši sankcije Zapada ili Moskvi pruži direktnu vojnu pomoć. To pažljivo održavanje ravnoteže, kažu stručnjaci, znak je da Si nije spreman da žrtvuje kineske ekonomske interese kako bi spasao Putina, piše CNN, a prenosi Jutarnji list.
Ali trgovina među dvema zemljama buja, iako na zaobilazan način, jer Rusija očajnički traži nova tržišta, a Kina – čija je ekonomija deset puta veća od ruske – traži načine kako da dođe do jeftinih roba.
Bilateralna razmena roba je na rekordnom nivou jer Kina kupuje mnogo ruskog gasa i nafte kako bi se nosila s energetskom krizom. U međuvremenu je Rusija postala glavno tržište za kinesku valutu, a kineske kompanije žure da ispune prazninu nastalu odlaskom zapadnih brendova iz Rusije.
Rekordna trgovina
Kineska potrošnja na robu iz Rusije u avgustu je bila čak 60 posto veća u odnosu na godinu dana ranije i iznosila je 11,2 milijarde dolara, pokazuje kineska statistika o carini, čime je nadmašen porast od 49 posto iz jula.
Kineski izvoz u Rusiju je, u međuvremenu, u avgustu narastao 26 posto, te sada iznosi osam milijardi, čime su nadmašeni rezultati od meseca ranije.
Ukupna robna razmena između Kine i Rusije u prvih osam meseci ove godine porasla je 31 posto i iznosi 117,2 milijarde dolara. To je već sada 80 posto od ukupne prošlogodišnje razmene koja je iznosila rekordnih 147 milijardi dolara.
“Rusiji treba Kina više nego Kini Rusija”, kazao je Kit Krejč, bivši zamenik sekretara za ekonomski rast, energiju i životnu sredinu Sjedinjenih Država.
“Kako se rat u Ukrajini odugovlači, Putin ubrzano gubi prijatelje i saveznike te postaje sve zavisniji od Kine, čija je ekonomija deset puta snažnija od ruske”, dodao je.
Što se Kine tiče, na Rusiju sada otpada 2,8 posto njihove ukupne trgovine, što je nešto više od 2,5 posto koliko je iznosila krajem prošle godine. Udeli EU i SAD mnogo su veći.
I pre rata, Kina je bila najveći pojedinačni ruski trgovinski partner te činila 16 posto njihove ukupne spoljne trgovine.
Ali druga najveća svetska ekonomija postala je mnogo značajnija za Rusiju, koja je utonula u recesiju zbog sankcija Zapada.
Ruska centralna banka je nakon početka rata u Ukrajini prestala da objavljuje detaljne podatke o trgovini. No Bruegel, europski think-tank, analizirao je nedavne statističke podatke 34 najveća ruska trgovinska partnera i procenio da se na Kinu u julu odnosilo, ugrubo, oko 24 posto ruskog izvoza.
“Kinesko-ruska trgovina cveta jer Kina iskorišćava ukrajinsku krizu kako bi kupila rusku energiju po niskim cenama i zamenila zapadne kompanije koje su napustile rusko tržište”, kazao je Nil Tomas, viši analitičar zadužen za pitanje Kine u konsultantskoj kući Eurasia Group.
Rusija je u maju izgurala Saudijsku Arabiju s mesta glavnog dobavljača nafte za Kinu. Moskva je zadržala poziciju na vrhu tri uzastopna meseca sve do kraja jula, pokazuju poslednji kineski podaci o carini.
I kineski uvoz uglja iz Rusije dostigao je najviši nivo u poslednjih pet godina s 7,42 miliona metričkih tona koliko je iznosio u julu.
Juan u Rusiji novi dolar?
Rat u Ukrajini takođe je u Rusiji povećao potražnju za kineskim juanom, kako su sankcije Zapada u velikoj meri odsekle Moskvu od globalnog finansijskog sistema i ograničile pristup dolaru i evru.
Trgovina juanom na moskovskoj berzi iznosila je u julu 20 posto od ukupnog obima trgovanja glavnim valutama, što je značajno povećanje u odnosu na ne više od 0,5 posto koliko je iznosila u januaru, pokazuju podaci medijske kuće Komersant.
Ruske kompanije i banke sve se češće okreću juanu za međunarodna plaćanja.
Ruski Gazprom je rekao da će Kini početi naplaćivati isporuke prirodnog gasa u juanu, dok je ruska VTB banka rekla da pokreće transfer novca u Kinu također u juanu.
Za Peking ovo predstavlja vetar u leđa njegovim ambicijama da juan učini globalnim valutom.
“Povećana ruska upotreba juana pomaže u približavanju Kine njenom dugoročnom cilju da svoju valutu učini globalnom te se tako izoluje od zapadnih finansijskih sankcija i poveća moć svojih institucija u međunarodnim finansijama”, kaže Tomas iz Eurasia Groupa.
Za Rusiju je, pak, ovo partnerstvo s Kinom “nastalo iz čistog očaja”, kaže Krejč. ‘S obzirom da je Rusija znatno oslabljena, delom i zbog sankcija, Putin je voljan da uđe u kombinaciju s predatorskom silom sve dok time dobija pristup kapitalu”, dodao je.
Kineske kompanije popunjavaju prazninu
Kineske kompanije takođe ispunjavaju prazninu nastalu odlaskom zapadnih kompanija iz Rusije.
Između aprila i juna je čak dve trećine ukupne prodaje novih pametnih telefona u Rusiji otpadalo na kineske pametne telefone, objavio je Rojters citirajući vodećeg ruskog trgovca elektroničkom opremom M.Video-Eldorado. Njihov ukupni udeo u Rusiji stalno se povećavao od 50 posto u prvom kvartalu, na 60 posto u aprilu i više od 70 posto u julu, izvestila je firma M.Video-Eldorado.
U julu je najprodavaniji pametni telefon u Rusiji bio Xiaomi i držao je 42 posto tržišta, prema podacima ruskog Komersanta. Samsung, nekad vodeći na tržištu, u julu je držao tek 8,5 posto tržišta, dok je Epl držao 7 posto. Dve kompanije su pre napada na Ukrajinu držale skoro polovinu ruskog tržišta, no zaustavili su prodaju novih proizvoda u toj zemlji nakon početka rata.
I kineski automobili preplavili su Rusiju.
U avgustu su automobili kineskih proizvođača činili gotovo 26 posto ruskog tržišta, što je najviše u istoriji, pokazala je ruska agencija za analizu podataka Autostat. Poređenja radi, u prvom kvartalu ove godine to je iznosilo samo 9,5 posto.
Glavni globalni igrači u auto-industriji, uključujući Ford i Tojotu, povukli su se iz Rusije ranije ove godine.
Ograničenja u partnerstvu “bez granica“
Međutim, u kinesko-ruskom partnerstvu postoje i ozbiljna ograničenja, kažu analitičari.
Kina Rusiji ne pruža vojnu, komercijalnu ili tehnološku pomoć, kojom bi rizikovala “značajne američke sankcije usmjerene protiv Kine”, kaže Tomas iz Eurasia Groupa.
“Peking nije voljan da žrtvuje svoje ekonomske interese kako bi podržao Moskvu”, kaže.
Bojeći se američke odmazde, Kina je dosad “nepokolebljivo” odbijala da prekrši međunarodne sankcije protiv Rusije, prisiljavajući Moskvu da se za vojnu pomoć obrati Severnoj Koreji, kaže Kreg Singlton, viši saradnik zadužen za pitanja Kine u Udruženju za obranu demokratije iz Vašingtona.
“Odbijanje Pekinga da prekrši sankcije pokazuje da ipak priznaje, premda nerado, da Kina i dalje zavisi od kapitala i tehnologije sa Zapada ako želi da nastavi sa svojim razvojem, iako je Si osobno sklon tome da pomogne u Putinovim ratnim nastojanjima”, kazao je.
Štaviše, ovogodišnje rapidno usporavanje kineske ekonomije dodatno će ograničiti Sijevu spremnost da pomogne Putinu. Kineski predsjednik neće želeti dalje da rizikuje da destabilizuje ekonomiju Kine nekoliko nedelja pre izbora na kojima želi da napravi istorijski iskorak i osigura sebi treći mandat na kongresu Komunističke partije.
Šta donosi budućnost
I u budućnosti će odnosi verovatno ostati zategnuti, a Kina će želeti da ostavi sve opcije otvorene, kažu analitičari.
“Između dvaju režima uvek je vladalo nepoverenje i kroz istoriju su se uvek tretirali kao suparnici‘, kazao je Krejč.
Razgovori ruskog predsednika Vladimira Putina i kineskog predsednika Si Đinpinga će poslati signal Zapadu.
To će biti signal podrške Pekinga Moskvi, piše nemački list “Handelsblat”.
Posmatrači ovom sastanku pripisuju veliki simbolički značaj. Ovo se može smatrati jasnim signalom podrške Moskve – navodi “Handelsblat”.
Nedavna poseta predsednice Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi Tajvanu pogoršala je odnose Pekinga i Vašingtona, ali je povoljno uticala na jačanje rusko-kineskog saveza “u okviru konkurentske borbe sa zapad”.
Podsećamo, predsednik Stalnog komiteta Nacionalnog narodnog kongresa Kine (NPK) Li DŽanšu rekao da je protivljenje američkoj hegemoniji značajan aspekt strateške interakcije Kine i Rusije.
Pomoćnik ruskog lidera za međunarodne poslove Jurij Ušakov rekao je u četvrtak da će sastanak lidera biti veoma važan i da su već u toku aktivne pripreme za njega.
Sastanak Saveta šefova država Šangajske organizacije za saradnju biće održan u Samarkandu 15. i 16. septembra.
Predsjednik Narodne Republike Kine Si Đinping izrazio je zahvalnost srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku na saučešću koje mu je uputio povodom stradanja oko 65 ljudi u zemljotresa koji je pogodio kinesku provinciju Sučuana.
Upismu zahvalnosti kineski predsjednik je naglasio da posebnu pažnju posvećuje razvijanju dobrih odnosa i da je spreman da zajedno sa srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom radi na unapređenju bilateralne saradnje.
Dodik je juče uputio telegram saučešća predsjedniku Kine nakon zemljotresa koji je pogodio tu zemlju.
U zemljotresu koji se dogodio prije dva dana poginulo je 65 ljudi, dok je njih oko 250 povrijeđeno.Ad
Potres se dogodio oko podneva po lokalnom vremenu, a epcintar je bio u planinama u zapadnom dijelu provincije.
Kineski i ruski predsednik Si Đinping i Vladimir Putin sastaće se na marginama samita u Uzbekistanu sledeće nedelje.
To je novinarima u sredu izjavio ruski ambasador u Pekingu Andrej Denisov, a prenela ruska državna agencija Tas.
Očekivani sastanak na samitu Šangajske organizacije za saradnju (SCO) biće prvi susret u četiri oka dvojice lidera, koji su uspostavili bliske odnose od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru, preneo je CNN.
Ovo će takođe biti prvi put da Si napušta Kinu od ranih dana pandemije koronavirusa.
Samit SCO održaće se u Samarkandu od 15. do 16. septembra.