VRBAS Media

Oznaka: si đinping

  • Vučević: Posjeta Sija – prilika za unapređenje odnosa

    Vučević: Posjeta Sija – prilika za unapređenje odnosa

    Premijer Srbije Miloš Vučević ocijenio je da je posjeta kineskog predsjednika Si Đinpinga Beogradu prilika za unapređenje odnosa Kine i Srbije.

    Vučević je istakao da u Srbiji vlada oduševljenje zbog toga što je Beograd sljedeća adresa predsjednika Sija na njegovoj evropskoj turneji.

    – Kada imate priliku da ugostite tako velikog svjetskog lidera i velikog i dokazanog prijatelja naše nacije – to je nešto što mora da širi radost i sreću među srpskim narodom – rekao je Vučević.

    On je napomenuo da se rukovodstvo Srbije nada da će biti dostojno ove velike posjete i prilike.

    Predsjednik Kine Si Đinping danas počinje dvodnevnu posjetu Srbiji.

  • Brnabić: Posjeta Sija istorijska

    Brnabić: Posjeta Sija istorijska

    Predsjednik Skupštine Srbije Ana Brnabić istakla je danas da Beograd ima najbolje odnose sa Kinom ikad, a da je posjeta kineskog predsjednika Si Đinpinga Srbiji istorijska.

    Danas i sutra su istorijski dani za Srbiju. Posjeta predsjednika Si Đinpinga je velika čast koja je ukazana našoj zemlji. Priznanje za značaj, za naše potencijale. Imamo istorijski najbolje odnose sa Kinom, ali i očigledno nas čeka mnogo zajedničkih i značajnih stvari – rekla je Brnabićeva za Televiziju “Hepi”.

    Brnabićeva je naglasila da je Kina globalna supersila i da je na putu da postane ekonomija broj jedan u svijetu, a da su priče opozicije, kako su kineski krediti omča oko vrata Srbiji, besmislica.

    – Kredit od Kine uzimaju SAD, članice EU. Kina je najveći zajmodavac na svijetu, ekstremno su povoljni. Oni su za Srbiju izuzetno dobri – ukazala je Brnabićeva.

    Predsjednik Kine Si Đinping danas dolazi u dvodnevnu zvaničnu posjetu Srbiji, gdje će mu domaćin biti predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    On je u okviru svoje evropske turneje prethodno boravio u Parizu, a nakon Beograda predviđena je posjeta Budimpešti.

  • Si: Čelično prijateljstvo Kine i Srbije neprekidno jača bez obzira na promjene međunarodne situacije

    Si: Čelično prijateljstvo Kine i Srbije neprekidno jača bez obzira na promjene međunarodne situacije

    Bez obzira na to kakve bile promjene međunarodne situacije, Kina i Srbija ostaju pravi prijatelji i dobri partneri. Naše čelično prijateljstvo neprekidno jača, čime je postavilo primjer za saradnju između država i naroda, napisao je između ostalog predsjednik NR Kine Si Đinping u autorskom tekstu za Politiku, uoči posjete Srbiji.

    Autorski tekst kineskog lidera prenosimo u cjelosti:

    – Kad se bliži ljeto, sve biljke cvjetaju. U ovo doba puno nade, na poziv predsjednika Aleksandra Vučića boraviću u državnoj posjeti Republici Srbiji. Ovo će biti moja druga posjeta vašoj zemlji, zemlji ljepote i legendi, kao predsjednika Narodne Republike Kine. Prijateljske scene tokom moje posljednje posjete Srbiji prije osam godina su još uvijek živopisne u mom umu, a u proteklih osam godina bliska saradnja dvije strane već je postigla plodne rezultate. Radujem se susretu s predsjednikom Vučićem i drugim srpskim rukovodiocima i prijateljima da zajedno razgovaramo o našem prijateljstvu, planiramo saradnju i ubrizgamo novu vitalnost u čelično prijateljstvo Kine i Srbije.

    Uvijek je postojao afinitet između naroda Kine i Srbije uprkos velikoj udaljenosti među nama. Tokom gorkog Antifašističkog rata i u periodu sopstvene državne izgradnje prošlog vijeka, narodi dvije zemlje su stekli snažno prijateljstvo koje se proteže kroz vrijeme i prostor. Usred tekuće transformacije svijeta neviđene u jednom vijeku, međusobna podrška dvije strane je čvršća, uzajamno korisna saradnja je bliža, dok su naše razmjene i međusobno učenje sadržajniji. Bez obzira na to kakve bile promjene međunarodne situacije, Kina i Srbija ostaju pravi prijatelji i dobri partneri. Naše čelično prijateljstvo neprekidno jača, čime je postavilo primjer za saradnju između država i naroda.
    Naše dvije zemlje su se uvijek međusobno poštovale i vjerovale jedna drugoj. Predsjednik Vučić i ja smo razvili dobar radni odnos preko naših susreta, telefonskih razgovora i razmjena pisama. Dvije zemlje održavaju blisku saradnju na svim nivoima i u svim oblastima. Obje strane u potpunosti razumiju i poštuju izbor sopstvenog naroda za razvojni put, zalažu se za princip pravde i pravičnosti, čvrsto međusobno podržavaju suštinske interese od najveće važnosti za nas. Održavali smo blisku i glatku koordinaciju i saradnju u bilateralnim i multilateralnim oblastima. Sveobuhvatno strateško partnerstvo dije zemlje se neprekidno produbljuje sa opipljivim rezultatima.

    Naše dvije zemlje su ostale posvećene obostranoj koristi. Srbija je prvi partner slobodne trgovine Kine u Centralnoj i Istočnoj Evropi. Prošle godine Kina je bila najveći izvor stranih investicija i drugi najveći trgovinski partner Srbije. Dinamična saradnja dvije strane u oblasti privrede i trgovine, industrijskih lanaca i izgradnje infrastrukture daje veliki podsticaj sopstvenom procesu modernizacije dvije zemlje. Željezara Smederevo HBIS, koju sam posjetio 2016. godine, već je jedan od tri najveća izvoznika Srbije. Srpski poljoprivredni i prehrambeni proizvodi kao što su med, crveno vino, govedina i jagnjetina veoma se sviđaju kineskim potrošačima.

    Naše dvije zemlje su uvijek pomagale jedna drugoj. Nakon izbijanja pandemije kovida 19 imao sam dva telefonska razgovora s predsjednikom Vučićem i postigli smo važne konsenzuse o saradnji u borbi protiv pandemije. Kineska strana je pružila pomoć i prioritetno obezbijedila više kontingenata zaštitnih i medicinskih sredstava, te uputila medicinske stručnjake u Srbiju. Srpska strana je pružila kineskoj strani potpunu podršku u realizaciji programa “Proljećna klica” sa ciljem da vakciniše kineske državljane koji žive i rade u Srbiji. Nevladine organizacije u Srbiji su spontano donirale maske i druga sredstva kineskim građanima. Naša međusobna podrška u izazovnim trenucima svjedočanstvo je o našem neprocjenjivom bratskom prijateljstvu.

    Naše dvije zemlje su uvijek učile jedna od druge. Kina i Srbija se zalažu za sreću naroda i prosperitet države, aktivno razmjenjuju iskustva o upravljanju državom i jačaju saradnju političkih partija. Dva naroda gaje veoma prijatna osjećanja jedan prema drugom, koja su osvjedočena dinamičnim kulturnim, sportskim, turističkim i međuljudskim razmjenama. Srpska košarkaška zvezda Nikola Јokić je podržavao košarkaše koji igraju na ruralnim košarkaškim utakmicama. Sporazum o ukidanju viza za nosioce običnih pasoša zaključen između naše dvije zemlje je pružio olakšice za međuljudsku razmjenu i bilateralnu saradnju.

    Kineska izreka kaže “prijatelji su oni koji isto misle”, dok Srbi kažu “prijatelji su najveće blago u životu”. Kinesko-srpske dugotrajne prijateljske razmjene i uzajamno korisna saradnja dvije strane potpuno ukazuju da su neprekidno produbljenje i razvoj odnosa dvije zemlje u skladu sa istorijskim trendom i temeljnim interesima naroda, doprinoseći zajedničkom napretku obje strane. Na novom putu i u novoj eri, dalji razvoj kinesko-srpskog sveobuhvatnog strateškog partnerstva uživa veliki potencijal. Spreman sam da putem ove posjete i zajedno sa srpskom stranom ulažem stvarne napore da posvećeno promovišemo kinesko-srpsko čelično prijateljstvo, doprinosimo boljitku oba naroda, da unapređujemo svjetski mir i razvoj, kao i zajedno promovišemo izgradnju društva sa zajedničkom budućnošću za čovječanstvo.

    Treba da dosljedno budemo dobri prijatelji koji se međusobno iskreno tretiraju. Kina i Srbija će dalje produbiti i proširiti sveobuhvatno strateško partnerstvo. Dvije strane krenuće neprekidno duž puta uzajamnog razumijevanja, povjerenja, podržavanja i pomaganja, nastaviće da čvrsto podržavaju jedna drugu u važnim pitanjima od vitalnog interesa i izuzetnog značaja. Kina poštuje i podržava izbor naroda Srbije za razvojni put, podržava napore koje je Srbija uložila u očuvanje nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta, suprotstavljajući se miješanju bilo koje sile u srpske unutrašnje poslove.

    Treba da dosljedno budemo dobri partneri u saradnji i zajedničkoj pobjedi. Kina nastoji da unapređuje modernizaciju u svakom pogledu putem visokokvalitetnog razvoja, kao i da ubrzano razvija novokvalitetne proizvodne snage. Posljednjih godina Srbija bilježi izvanredna dostignuća ekonomskog i društvenog razvoja. Kina i Srbija treba da potpuno iskoriste potencijal uzajamno korisne saradnje, da realizuju Srednjoročni akcioni plan zajedničke izgradnje “Pojasa i puta”, da nastoje da ostvaruju više simboličnih projekata, da proširuju saradnju u oblastima u nastajanju kao što su naučna i tehnološka inovacija, napredna proizvodnja, zelena energija, digitalna privreda, veštačka inteligencija itd., da zajedno dijele razvojne šanse i kreiraju svjetlu budućnost.

    Treba da doljledno igramo uzornu ulogu u unapređenju pravde i pravičnosti. Kao čelični prijatelji i čuvari svjetskog mira, Kina i Srbija imaju slične stavove o mnogim važnim međunarodnim i regionalnim pitanjima. Suočavajući se s međunarodnom situacijom isprepletenom promjenama i turbulencijama, treba da kontinuirano jačamo koordinaciju u međunarodnim organizacijama kao što su Ujedinjene nacije i druge, da se zajedno zalažemo za ravnopravan i uređen multipolarni svijet i univerzalno korisnu i inkluzivnu ekonomsku globalizaciju, zajedno praktikujemo pravi multilateralizam, kao i da se posvećujemo očuvanju svjetskog mira i stabilnosti i međunarodne pravde i pravičnosti.

    Treba da dosljedno jačamo povezanost u srcima naroda. Kinesko-srpsko čelično prijateljstvo je kaljeno na krvi i vatri, tako da jače zrači novim sjajem u novoj eri. Treba da kontinuirano stvaramo trodimenzionalan i raznovrstan obrazac međuljudske razmjene i lokalne saradnje, dobro iskoristimo efekte “bezviznog režima plus direktni letovi” i ulogu uzajamnog uspostavljanja kulturnih centara, jačamo saradnju u oblastima obrazovanja, sporta, kulture, turizma itd., kao i da kreiramo više šanse za mlade kako bismo prenosili kinesko-srpsko prijateljstvo s kolena na koleno.

    Prije 25 godina NATO je flagrantno bombardovao ambasadu Kine u Saveznoj Republici Јugoslaviji, ubivši tri kineska novinara, i to su Šao Јunhuan, Sju Singhu i njegova supruga DŽu Јing. Ovo nikada ne smijemo zaboraviti. Kineski narod cijeni mir, ali nikad neće dozvoliti da se ponovi istorijska tragedija. Prijateljstvo Kine i Srbije, koje je natopljeno zajednički prolivenom krvlju dva naroda, postalo je zajedničko sjećanje dva naroda i ohrabriće obje strane da zajedno krenu krupnim koracima napred.

    Dok se osvrćemo na put koji su naše dvije zemlje zajedno prošle, još očekujemo obećavajuću budućnost kojoj zajedno težimo. Stojeći na novoj istorijskoj polaznoj tački, spremni smo da zajedno sa srpskim prijateljima izgradimo zajednicu Kine i Srbije sa zajedničkom budućnošću u novoj eri. Proljećno cvijeće će se jednog dana pretvoriti u jesenje plodove, a drvo kinesko-srpskog prijateljstva će se razviti tako da bude visoko i jako, kao i donijeti više plodnih rezultata koji doprinose boljitku oba naroda. To je ono što zajedno očekujemo i čemu želimo da svedočimo – navedeno je u autorskom tekstu kineskog predsjednika.

  • Si želi saradnju sa Francuskom i međunarodnom zajednicom na rješavanju krize u Ukrajini

    Si želi saradnju sa Francuskom i međunarodnom zajednicom na rješavanju krize u Ukrajini

    Kineski predsjednik Si Đinping koji je doputovao u državnu posjetu Parizu, potvrdio je francuskom listu Figaro da namjerava da „radi sa Francuskom i cijelom međunarodnom zajednicom na rješavanju krize” u Ukrajini.

    Nadamo se da će se mir i stabilnost brzo vratiti u Evropu i namjeravamo da radimo sa Francuskom i cijelom međunarodnom zajednicom na pronalaženju dobrih puteva za rješavanje krize – napisao je Si u kolumni koju je objavio pariski list.

    Kaže da shvataju kakav je preokret ukrajinska kriza izazvala za Evropljane.

    – Kina nije izvor ove krize, niti je ona strana ili učesnik u njoj – dodao je Si navodeći da je njegova zemlje uvijek igrala konstruktivnu ulogu u promovisanju mirnog rješenja u tom sukobu između Rusije i Ukrajine.

    Kineski predsjednik je podsjetio da je u nekoliko navrata pozvao „da se poštuju ciljevi i principi Povelje UN, da se poštuju suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja, da se uzmu u obzir legitimni bezbjednosni problemi različitih strana i insistira na imperativ da se ne koristi nuklearno oružje ili vodi nuklearni rat”.

    – Kina je „pružila Ukrajini humanitarnu pomoć, a naš specijalni izaslanik je nekoliko puta putovao u te zemlje” (Ukrajinu i Rusiju) – dodao je Si.

    Kineski predsjednik doputovao je danas u Pariz, gdje njegov francuski kolega Emanuel Makron namjerava da se založi za međudržavni trgovinski reciprocitet i traženje rješenja za sukib u Ukrajini, u kojem Kina nastavlja da pokazuje podršku Rusiji, javila je agencija Frans pres.ping

  • Si odlučno poručio: Nismo ni sudija ni strana u ukrajinskom ratu

    Si odlučno poručio: Nismo ni sudija ni strana u ukrajinskom ratu

    Kineski predsednik Si Đinping rekao je tokom razgovora sa nemačkim kancelarom Olafom Šolcom u Pekingu da Kina nije umešana u rat Rusije protiv Ukrajine, prenosi nemačka agencija DPA.

    “Kina nije ni stranka ni sudija u ukrajinskoj krizi”, navodi se u saopštenju objavljenom u utorak nakon sastanka dvojice lidera u Pekingu.

    Umesto toga, Kina je uvek “na svoj način promovisala mirovne pregovore”, rekao je Si Đinping.

    Peking bi podržao međunarodnu mirovnu konferenciju “u dogledno vreme”, ali bi Rusija i Ukrajina morale da je prihvate, rekao je kineski lider. Moskva je do sada odbijala poziv na planiranu konferenciju u Švajcarskoj u junu. Još se čeka odgovor Kine na poziv alpske zemlje.

    Kina je bliski saveznik Rusije. Stalne su optužbe da kineske kompanije snabdevaju Rusiju takozvanom robom dvostruke namene – robom koja se može koristiti i u civilne i u vojne svrhe.

  • Si prvi put javno priznao: Kritično je…

    Si prvi put javno priznao: Kritično je…

    Kineska preduzeća se bore, a nezaposleni ljudi imaju problema s pronalaženjem posla, priznao je kineski predsednik Si Đinping tokom svog novogodišnjeg govora.

    Ovo je prvi put da je Si spomenuo ekonomske izazove u svojim novogodišnjim porukama otkako je počeo da ih upućuje 2013.

    Izjava dolazi u kritičnom trenutku za drugu najveću svetsku ekonomiju, koja se bori sa strukturnim usporavanjem obeleženim slabom tražnjom, rastom nezaposlenosti i narušenim poslovnim poverenjem.

    “Neka preduzeća su trpela teška vremena. Neki ljudi su imali poteškoća u pronalaženju posla i zadovoljavanju osnovnih potreba”, kazao je Si u televizijskom govoru, piše CNN, a prenosi Indeks.

    “Sve ovo ostaje u mom prvom planu. Konsolidovaćemo i ojačati zamah ekonomskog oporavka”, poručio je Si u govoru koji su preneli i državni mediji. Nekoliko sati pre nego što je Si govorio, Nacionalni zavod za statistiku (NBS) objavio je svoje mesečno istraživanje Indeksa menadžera nabavke (PMI), koje je pokazalo da je industrijska aktivnost pala u decembru na najniži nivo u šest meseci.

    Ogromni proizvodni sektor u zemlji bio je slab veći deo 2023. godine. Kineska privreda suočena je s nizom problema, uključujući produženi pad nekretnina, rekordno visoku nezaposlenost mladih, tvrdoglavo niske cene i sve veći finansijski stres lokalnih vlasti.

    Peking se bori da oživi rast i podstakne zapošljavanje nakon što je prošle godine uveo niz mera podrške i obećao da će pojačati fiskalnu i monetarnu politiku 2024. Međutim, sve više etatistički pristup ekonomiji, koji naglašava partijsko-državnu kontrolu ekonomskih i društvenih pitanja na račun privatnog sektora, uplašio je preduzetnike.

    Vladino slamanje preduzeća u ime nacionalne bezbednosti takođe je uplašilo međunarodne ulagače. U subotu je Narodna banka Kine objavila da je odobrila zahtev za uklanjanje kontrolnih deoničara u Alipeju, sveprisutnoj platformi za digitalno plaćanje, koju vodi Ant grupa Džeka Maa.

    Ovaj potez znači da je Ma službeno prepustio kontrolu nad kompanijom čiji je saosnivač. Ma, koji je takođe saosnivač Alibaba grupe, najavio je prošlog januara da će se odreći kontrole nad Antom u sklopu povlačenja iz svog internet poslovanja. Njegove kompanije bile su rane mete pekinškog slamanja velikih tehnoloških kompanija za koje se smatralo da su postale previše moćne u očima Komunističke partije.

  • Si je rekao Bajdenu “okončaćemo…”

    Si je rekao Bajdenu “okončaćemo…”

    Američki predsednik Džo Bajden je prošle godine rekao da će američke trupe braniti Tajvan ako mu zapreti Peking.

    Kineski predsednik Si Đinping upozorio je prošlog meseca predsednika SAD Džozefa Bajdena da namerava da okonča decenijama dugu de fakto nezavisnost Tajvana – mirnim putem, ako je moguće, javlja “New York Post”.

    Si je rekao 81-godišnjem predsedniku SAD da će “Peking ponovo ujediniti Tajvan sa kontinentalnom Kinom, ali da tajming još nije odlučen”, objavio je “NBC News” u sredu, pozivajući se na tri sadašnja i bivša američka zvaničnika obaveštena o sastanku.

    Bela kuća nije negirala razgovor, do koga je došlo tokom samita 15. novembra u blizini San Franciska kome je prisustvovalo desetak američkih i kineskih zvaničnika.

    “Neću da ulazim u specifičnosti razgovora između dva lidera”, rekao je portparol Saveta za nacionalnu bezbednost Džon Kirbi novinarima na predsedničkog aviona “Air Force One” na putu za Milvoki.

    “Mislim da možete da razumete da neću da čitam taj privatni razgovor.”

    Predsednik Si je bio jasan u pogledu svojih želja za ponovnim ujedinjenjem – to nije nešto što je drugačije ili novo”, dodao je Kirbi.

    Portparol Bele kuće je dodao da će SAD nastaviti da se pridržavaju svoje politike “Jedne Kine” i da ne priznaju Tajvan kao nezavisan, te dodao da “kao što je predsednik rekao, nema razloga da dođe do sukoba”.

    Na samitu, Si je rekao da “Kina preferira da zauzme Tajvan mirnim putem, a ne silom”, i rekao da su “američki vojni lideri koji kažu da Si planira da zauzme Tajvan 2025. ili 2027. godine … pogrešili jer nije odredio vremenski okvir”, preneo je NBC.

    Takozvani kineski “doživotni predsednik” i Džo Bajden su se sastajali četiri sata, a u američkim sumiranjima razgovora nisu pomenuta nikakva značajna ažuriranja u vezi sa Tajvanom, koji je samoupravan od pobede komunista Mao Cedunga 1949. u kineskom građanskom ratu.

    Bajden je prošle godine rekao da će američke trupe braniti Tajvan ako mu zapreti Peking.

    Tajvan, koji ima više od 23 miliona stanovnika, započeo je proces demokratizacije kasnih 1980-ih nakon decenija brzog ekonomskog rasta. Aktuelni predsednik Cai Ing-ven razbesneo je Peking tvrdnjom da je ostrvo koje je većinom naseljeno Kinezima već nezavisno.

    Tajvanom je Peking vladao samo deo svoje istorije. Ranije je njime vladao Japan 50 godina — od 1895. do 1945. — nakon otprilike dva veka kineske kontrole.

    “New York Post” navodi da je Sijeva vlada vodila ekspanzionističku spoljnu politiku — uključujući tvrdnju o vlasništvu nad spornim ostrvima u Južnom kineskom moru i okončanje političke autonomije Hong Konga 2020. godine uprkos uveravanjima iz 1997. da će bivša britanska kolonija imati 50 godina samouprave.

    Kineska ambasada u Vašingtonu nije odmah odgovorila na zahtev za komentar “New York Posta”.

    Odnosi između SAD i Kine predstavljaju značajno pitanje na američkim predsedničkim izborima sledeće godine, a republikanci tvrde da Bajden nije dovoljno čvrst po pitanjima kao što je izvoz fentanila iz Kine, koji je podstakao rekordno visok broj smrtnih slučajeva od predoziranja drogom u SAD, preneo je Telegraf.

  • Si: Jači smo

    Si: Jači smo

    Odnosi Rusije i Kine postavljeni su na čvrste temelje, a sposobnost dve zemlje da se suoče sa izazovima je sve jača, izjavio kineski predsednik Si Đinping.

    On se sastao sa ruskim premijerom Mihailom Mišustinom u Pekingu.

    “Danas smo postavili čvrste temelje za interakciju, čiji se obim i kvalitet povećavaju, a naša sposobnost da izdržimo rizike jača. To pokazuje otpornost na potencijalne neprilike i priliku za obostrano korisnu saradnju izmedju dve zemlje”, rekao je kineski lider, prenela je RIA Novosti.

    Si je dodao da je plan povećanja bilateralne trgovine između Rusije i Kine na 200 milijardi dolara godišnje urađen pre roka, dodajući da je ta brojka već dostigla 218, 28 milijardi dolara.

    Mišustin je naveo da je bilateralna trgovinsko-ekonomska saradnja prevazišla teške izazove u 2023. godini.

    Međusobni trgovinski promet između Rusije i Kine, prema njegovim rečima, iznosio je skoro 18 biliona rubalja (21,3 milijarde dolara).

    “Moskva i Peking postigli su dobre rezultate u investicionoj sferi, realizuje se 80 zajedničkih projekata velike vrednosti”, dodao je ruski premijer.

    Lideri Rusije i Kine ranije su postavili cilj da udvostruče trgovinski promet, dovodeći ga sa 100 milijardi dolara godišnje u 2018. na 200 milijardi dolara do 2024. godine.

  • Bajden Siju: Ne postoji zamjena za razgovor licem u lice

    Bajden Siju: Ne postoji zamjena za razgovor licem u lice

    Američki predsjednik Džozef Bajden i kineski lider Si Đinping sastali su se danas na imanju u blizini San Franciska prvi put direktno nakon više od godinu dana.

    Bajden izjavio je danas na sastanku sa Si Đinpingom u San Francisku da konkurencija između SAD i Kine ne može da se pretvori u sukob i dodao da su njihovi prethodni sastanci bili “iskreni, direktni i korisni”.

    “Kao i uvijek, ne postoji zamjena za razgovor licem u lice. Uvijek sam smatrao da su naši razgovori direktni i iskreni”, rekao je Bajden, prenio je Si-En-En.

    Bajden je istakao da dvojica lidera imaju odgovornost prema svom stanovništvu da rade zajedno, uključujući na pitanjima klimatskih promjena, suzbijanju trgovine narkoticima i približavanju vještačkoj inteligenciji, prenosi Tanjug.

    Predsjednik SAD je izjavio da je od suštinskog značaja da on i njegov kineski kolega Si Đinping imaju iskreno razumijevanje jedan za drugog.

    “Mislim da je najvažnije da se Vi i ja jasno razumijemo, kao lider lidera, bez pogrešnih shvatanja ili pogrešne komunikacije”, rekao je Bajden Siju.

    U uvodnim riječima i predsjednik SAD i predsjednik Kine spomenuli su dugu vezu, koju su gajili kada su obojica bili potpredsjednici.

    “Poznajemo se dugo”, rekao je Bajden Siju, rekavši da se oni ne slažu uvijek, “što nikoga ne iznenađuje”, ali da su njihovi sastanci uvijek bili “iskreni, direktni i korisni”.

    Si se, takođe, prisetio prošlosti.

    “Dolazeći ovde, sjetio sam se Vašeg puta u Kinu kada sam bio potpredsjednik Kine. Imali smo sastanak. Bilo je to prije 12 godina”, rekao je on.

    On je istakao da se i dalje veoma živo sjeća njihovih susreta.

  • Saliven: Bajden želi da obnovi vojne veze sa Kinom

    Saliven: Bajden želi da obnovi vojne veze sa Kinom

    Američki predsednik Džozef Bajden želi da obnovi vojne kontakte i veze sa Kinom, saopštio je nacionalni savetnik za bezbednost Bele kuće Džejk Saliven, nekoliko dana uoči susreta Bajdena i kineskog predsednika Si Đinpinga.

    Bajden će se sa Sijem sresti prvi put ove godine u sredu, tokom Azijsko-pacifičkog ekonomskog samita o saradnji u San Francisku, preneo je Rojters.

    Ovo će biti tek drugi susret dvojice lidera otkako je Bajden preuzeo predsedničku funkciju u januaru 2021. godine.

    “Predsednik je odlučan da vidi obnavljanje vojnih veza, jer veruje da je to u nacionalnom bezbednosnom interesu SAD. Potrebne su nam te linije komunikacije, tako da ne dođe do pogrešnih proračuna ili nesporazuma”, rekao je Saliven sinoć za Si-Bi-Es.

    Saliven je rekao da bi vojne veze i kontakti mogle da se obnove na svakom nivou, od visokih vojnih lidera, do taktičkog operativnog nivoa, u oblastima na moru i vazduhoplovstvu u regionu Indo-Pacifika.

    Saliven je za Si-En-En rekao da će Bajden pokušati da načini napredak po pitanju vojnih veza tokom susreta sa Sijem, ali je odbio da iznese više detalja.

    “Kinezi su, praktično, prekinuli te komunikacione veze. Predsednik Bajden želi da ih obnovi. To je jedna od glavnih tema”, rekao je Saliven.

    Tokom susreta, očekuje se da će Bajden i Si razgovarati o brojnim svetskim temama, od rata Izraela i Hamasa, ruskog napada na Ukrajinu, veze Severne Koreje sa Rusijom, Tajvana, Indo-Paficika, ljudskih prava, proizvodnje fentanila, do veštačkih inteligencija, poštene trgovine i ekonomskim odnosima, rekao je visoki američki zvaničnik.