Oznaka: Šefik Džaferović

  • Dodik najavio krivičnu prijavu protiv Džaferovića

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio je krivičnu prijavu protiv predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika DŽaferovića ukoliko bude učestvovao na međunarodnoj krimskoj platformi koju organizuje Ministarstvo inostranih poslova Ukrajine, te naglasio da je privatno učešće i iznošenje stavova praksa bošnjačkih političara, čime ruše BiH.

    Dodik, koji je danas na vanrednoj sjednici Predsjedništva BiH glasao protiv učešća Džaferovića na sutrašnjem onlajn samitu o međunarodnoj krimskoj platformi, istakao je da BiH sa takvom politikom ne može uspjeti i ne treba da uspije.

    On je naglasio da će učešćem na samitu Džaferović ponovo prekršiti Poslovnik o radu koji kaže da spoljna politika BiH mora da bude usaglašena na nivou Predsjedništva.

    “Ukoliko u prvom razmatranju neke tačke dnevnog reda nema konsenzusa, onda to ide na sljedeću redovnu sjednicu. Tu nema ni sljedeće sjednice, nema ničega, i on (Džaferović) će pokušati da sutra govori o tome”, naveo je Dodik.

    Srpski član Predsjedništva BiH rekao je za RTRS da je upozorio Džaferovića da će podnijeti protiv njega krivičnu prijavu, imajući u vidu da krši Poslovnik o radu.

    “To se njemu očigledno sviđa, to mu nije prvi put da se lažno predstavlja, kao neka konkubina koja stalno izigrava institucije BiH, navodno se zalaže za BiH, a sve čini da uruši ne samo institucije, nego i povjerenje da je uopšte moguće, da imaju smisla te institucije. Koji će đavo Predsjedništvo ako se ne poštuje Poslovnik i Ustav BiH”, naveo je Dodik.

    On je dodao da nigdje ne piše da predsjedavajući može samostalno da učestvuje u bilo kom forumu, niti može da iznosi svoje stavove o tome.

    “To što oni čine je rušenje BiH”, rekao je Dodik.

    Dodik je naglasio da ova BiH sa takvom politikom ne može uspjeti i ne treba da uspije.

    “Svi primjećuju da je to kraj ove zemlje. Samo se čeka da se proglasi kraj. Da li će on biti za dvije, pet, deset godina, to nije važno. Ali očigledno je da ova zemlja ne može nikako”, rekao je Dodik.

    On je napomenuo da predsjedavajući Predsjedništva BiH nema nijednu ulogu osim da tehnički zakaže sjednicu.

    Dodik je napomenuo da Džaferović nije našao za shodno da postavi to pitanje na dnevni red sjednice Predsjedništva BiH, nego da je on po saznanju tražio da bude održana vanredna sjednica i da je to učinjeno, sa jednom tačkom – učestvovati ili ne učestvovati.

    On je naveo da Džaferović pokušava da za činjenicu da je na njegovu adresu došao poziv kaže da je to njemu upućeno i onda to iskoristi i lažno govori da je to BiH i da govori u ime BiH.

    Dodik je rekao da je jedina tačka dnevnog reda današnje vanredne sjednice Predsjedništva BiH bila u vezi sa odlučivanjem o tome da li da predsjedavajući Predsjedništva BiH učestvuje na krimskoj platformi.

    Dodik je dodao da je njegov prijedlog bio da se ne prihvati učešće jer BiH nema utvrđene stavove o tome i da bi to moglo da znači ne samo pogoršanje odnosa sa Rusijom i nekim drugim faktorima, nego bi poručilo da je BiH pristrasna, da je na jednoj strani, da nije neutralna i s druge strane doprinijelo bi znatnom obimu unutrašnjih neslaganja.

    On je naglasio da predsjedavajući Predsjedništva BiH je tehničko lice i mora da iznosi usaglašene stavove.

    “To je njegovo privatno iznošenje stavova, to neme nikakve veze sa onim što je BiH, nikada o tome nije donesena odluka, sve je jasno”, naglasio je Dodik.

  • Džaferović: OHR-ov prijedlog je napad na prava građana, može imati opasne implikacije

    Džaferović: OHR-ov prijedlog je napad na prava građana, može imati opasne implikacije

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović smatra da je nedopustivo uvoditi dodatnu diskriminaciju i blokade kroz izmjene Izbornog zakona prema objavljenom prijedlogu OHR-a.

    Džaferović je kazao da neki od objavljenih prijedloga predstavljaju napad na prava građana zagarantovana Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

    “Dom naroda je zakonodavni dom i ne može nikome biti uskraćena mogućnost da bude izabran u njega samo zato što u etničkom smislu pripada manjini, koja u kantonu u kojem živi ne prelazi tri posto”, kazao je Džaferović.

    Džaferović je dodao da bi uvođenje ovog praga značilo, pored postojeće, uvođenje dodatne etničke diskriminacije prema značajnom broju građana, što je neprihvatljivo.

    “Nadalje, neprihvatljiv je i prijedlog o povećanju broja delegata u svakom klubu potrebnih za izbor predsjednika Federacije sa 6 na 8, jer se time umjesto uklanjanja postojećih uvode nove mogućnosti za blokadu”, dodao je on.

    Na osnovu svog mandata, OHR je, ako se već odlučio na izmjene Izbornog zakona u toku izbornog procesa – trebao, kaže Džaferović, da utvrdi izmjene koje bi osigurale veći stepen integriteta izbora i ukloni blokade, a ne da uvodi dodatnu diskriminaciju i dodatne blokade.

    “Ovo je izuzetno ozbiljan proces, sa potencijalno opasnim implikacijama, jer se radi o pokušaju izvođenja najvećih promjena političkog sistema u BiH u zadnje skoro dvije decenije te pozivam na punu transparentnost i odgovornost”, zaključuje Džaferović.

  • Džaferović: Očekujem od svih institucija da poštuju odluku Ustavnog suda

    Džaferović: Očekujem od svih institucija da poštuju odluku Ustavnog suda

    Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine da privremeno van snage stavi entitetski zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima je očekivana, ocijenio je danas predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Daferović.

    “Usvajanje entitetskog zakona o lijekovima i pratećih propisa bilo je flagrantno kršenje ustavnopravnog poretka. Tu nikada nije bilo dileme. Očekujem od svih institucija, nosilaca dužnosti, službenika kao i svih drugih u BiH da poštuju ustavni poredak”, stava je Džaferović.

    Ustavni sud Bosne i Hercegovine, je nakon razmatranja zahtjeva predsjedavajućeg Džaferovića za ocjenu ustavnosti zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske i Zakona o dopunama Zakona o republičkoj upravi, te je zakone stavio van snage privremeno.

    Kancelarija visokog predstavnika u BiH (OHR) i Delegacija Evropske unije, u međuvremenu, su upozorili kako stupanje na snagu tog zakona predstavlja kršenje Ustava i korak unazad u usklađivanju zakonodavstva BiH s pravnom stečevinom Evropske unije.

  • Džaferović pozdravio britansku podršku BiH: Vojni eksperti će pomoći našem NATO štabu

    Džaferović pozdravio britansku podršku BiH: Vojni eksperti će pomoći našem NATO štabu

    Član državnog Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda Šefik Džaferović pozdravio je odluku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva o slanju vojnih eksperata u BiH.

    Ističe da će se time osnažiti NATO štab u Bosni i Hercegovini te pružiti praktična podrška BiH u borbi protiv cyber-prijetnji.

    “NATO štab u Bosni i Hercegovini, kao pravni sljednik izvorne međunarodne vojne misije, postoji na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma, a uz to ima već raniji pristanak vlasti Bosne i Hercegovine za svoje djelovanje. NATO štab, pravnim aranžmanima koji regulišu ovo pitanje, ima pravo i obavezu da širi svoje kapacitete, po svojim procjenama sigurnosne situacije u BiH te mu za to nije potrebna saglasnost vlasti BiH, a naročito mu nije potrebna saglasnost vlasti entiteta”, rekao je Džaferović.

    Navodi kako svi relevantni nalazi ukazuju da je situacija u Bosni i Hercegovini u proteklih godinu dana opasna i zabrinjavajuća, uslijed secesionističkih aktivnosti vlasti entiteta RS.

    “Posebno su zabrinjavajuće posljednje najave člana Predsjedništva BiH iz entiteta RS da čeka samo pogodan trenutak za secesiju, kao i izjave predsjednika Vlade tog entiteta da je formirana neustavna agencija za lijekove i da će RS, uprkos odlukama Ustavnog suda, insistirati na razgradnji institucionalne strukture BiH. Ako Dodik i društvo misle da mogu ići u projekat rušenja Dejtonskog sporazuma i ustavnog poretka, a da u tome neće biti zaustavljeni, grdno se varaju”, poručio je.

    ističe kako je u BiH u prethodnom periodu bilo žestokih cyber napada.

    “Ne vidim ko bi imao razumne razloge da se protivi jačanju kapaciteta BiH, u oblasti borbe protiv cyber-napada. Očigledno je da su protiv toga samo proruske političke snage, čija je uloga da otvaraju prostor za te cyber-napade i destabilizaciju. Obaveza svih u BiH i euroatlantske zajednice jeste da se tome suprotstavimo”, naveo je.

  • Džaferović: Potreba Milanovića da se bavi BiH poprimila patološke oblike

    Džaferović: Potreba Milanovića da se bavi BiH poprimila patološke oblike

    Da je potreba predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića da se bavi Bosnom i Hercegovinom poprimila patološke oblike pokazuje i njegovo priznanje da je na zasjedanju u Madridu sve vrijeme posvetio Bosni i Hercegovini, ocijenio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

    U izjavi za Fenu, Džaferović je naglasio da su poruke podrške BiH sa samita NATO-a u Madridu dobre, posebno uzimajući u obzir promijenjenu bezbjednosnu arhitekturu u Evropi, nakon agresije na Ukrajinu, NATO je jasno pokazao svijest da je BiH izložena rizicima, te se obavezao na podršku BiH na jačanju otpornosti, integriteta i političke nezavisnosti.

    “Očekujemo razvijanje saradnje odbrambenih struktura BiH sa NATO savezom, te nastavak našeg NATO puta”, kazao je Džaferović.

    Džaferović je dodao da je dobro što je NATO iskazao podršku BiH, uz druge ugrožene države poput Gruzije i Moldavije, nakon agresije na Ukrajinu, jer to pokazuje da je neuspješno završio pokušaj vlasti bh. entiteta Republika Srpska da uvjere relevantne aktere da stanje u BiH nije narušeno onim što se zbiva u Ukrajini.

    “Rat u Ukrajini treba da bude lekcija šta se može desiti u BiH, ako se bude tolerisalo širenje malignog ruskog utjecaja i ako susjedne države pomisle da mogu prisvajati sebi pravo na BiH”, dodao je.

    Komentirajući izlaganje predsjednika Hrvatske o BiH Džaferović je kazao da se radi o nekoj vrsti opsesije i Milanovićeva ocjena da su unutrašnje stvari BiH zapravo “pitanje ponosa i kredibiliteta Hrvatske” otkriva izopačeno gledanje.

    “Evidentno je da je Milanović parodija diktatora, koji gleda na BiH kao na nekakvu svoju Sudetsku oblast, banovinu ili Donbas nesvjestan da je prošlo vrijeme kada se o zakonima u BiH odlučivalo u Zagrebu. To je pokazao i fijasko njegovo inicijative kojom je pristup Finske NATO-u pokušao povezati sa Izbornim zakonom u BiH”, kazao je Džaferović.

    Ocijenio je da Milanović svjesno iskrivljava realnost, navodeći primjer glasanja za nacionalne manjine u Hrvatskoj, kao obrazac za Izborni zakon u BiH.

    “Hrvati u BiH nisu nacionalna manjina, već konstitutivan narod, koji ima daleko veći uticaj na donošenje odluka institucija vlasti, nego bilo koja nacionalna manjina u Hrvatskoj. Tako da se radi o besmislenoj analogiji”, podvukao je Džaferović.

    Sarkastičnom je nazvao Milanovićevu tvrdnju da je BiH bezbjednosni problem, “dok istovremeno sam Milanović pruža otvorenu podršku generatoru bezbjednosnog problema i produženoj ruci ruske politike na Balkanu – članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku”.

  • Džaferović od Ustavnog suda BiH zatražio ukidanje Zakona o lijekovima RS

    Džaferović od Ustavnog suda BiH zatražio ukidanje Zakona o lijekovima RS

    Nakon današnjeg stupanja na snagu Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima RS, predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović uputio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti ovog zakona, a istim zahtjevom obuhvaćne su i dopune Zakona o republičkoj upravi RS.

    Džaferović je zatražio od Ustavnog suda BiH da ukine “ove neustavne akte”.

    Takođe, zatražio je da “Ustavni sud donese privremenu mjeru, kojim će ih staviti van snage do donošenja svoje konačne odluke, kako njihovom primjenom, za vrijeme trajanja postupka, ne bi bila napravljena nepopravljiva šteta”.

    Tim zahtjevom je, kako se navodi, ukazano na “neusklađenosti odredbi osporavanih zakona sa odredbama Ustava BiH koje se odnose na načelo vladavine prava, nediskriminaciju, uspostavu jedinstvenog tržišta na cijeloj državnoj teritoriji, međunarodne standarde i obavezu entiteta da se u potpunosti pridržavaju odluka institucija BiH”.

    U zahtjevu se, između ostalog, naglašava da su “osporeni zakoni u suprotnosti s državnim zakonima iz te oblasti, te da se njima uspostavlja neustavni, paralelni sistem infrastrukture, kontrole i pravila u prometu lijekova i medicinskih sredstava”.

    “Spornim zakonima podriva se ustavni sistem, ignoriraju propisi i standardi na nivou BiH, razgrađuje njeno unutrašnje tržište i različito tretiraju prava građana na način da se uspostavlja nejednak pristup zdravstvenoj zaštiti i lijekovima. Također, daje se prednost pravnim osobama registriranim na teritoriji entiteta Republika Srpska, te stvara rizik u pogledu efikasnosti, kvaliteta i sigurnosti lijekova i medicinskih sredstava”, navodi se u saopštenju Kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

    U saopštenju se dodaje da je “uklanjanje ovih propisa jedino djelotvorno sredstvo za osiguranje prava i zaštitu zdravlja i života građana, slobodu kretanja roba i usluga, slobodnu tržišnu privredu u BiH, zabranu diskriminacije i uspostavu funkcionalnog političkog i ekonomskog poretka”.

  • Džaferović razgovarao sa šefovima država i vlada EU

    Džaferović razgovarao sa šefovima država i vlada EU

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik DŽaferović učestvovao je danas na Samitu EU – zapadni Balkan, gdje je razgovarao pojedinačno sa šefovima država i vlada članica EU i zvaničnicima evropskih institucija, tražeći podršku za BiH.

    On je u Briselu razgovarao sa kancelarom NJemačke Olafom Šolcom, premijerom Holandije Markom Ruteom, austrijskim kancelarom Karlom Nehamerom, portugalskim premijerom Antoniom Kostom, premijerom Španije Pedrom Sančezom, predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom, premijerom Češke Petrom Fijalom, predsjednikom Evropske narodne stranke Manfredom Veberom, sapšteno je iz Predsjedništva BiH.

    Evropski savjet danas i sutra će imati sjednicu na kojoj će donijeti odluke o evropskom putu zapadnog Balkana i BiH.

  • Mišel nakon sastanka sa Džaferovićem: Učiniće se sve da BiH bude dodijeljen kandidatski status

    Mišel nakon sastanka sa Džaferovićem: Učiniće se sve da BiH bude dodijeljen kandidatski status

    Uoči dvodnevnog samita EU-Zapadni Balkan, ključno pitanje je da li će Bosni i Hercegovini biti dodijeljen kandidatski status, nakon inicijative pojedinih zemalja, naročito Slovenije koja je uputila prijedlog Evropskoj uniji da BiH dobije kandidatski status uz određene uslove.

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, već se sastao sa Šarl Mišelom, predsjedavajućim Evropskog savjeta koji je uoči samita rekao da se mora učiniti sve po pitanju BiH.

    – Imamo pozitivne napore na razbijanju političkih tenzija u zemlji. Moramo osigurati da institucije rade u BiH – rekao je Mišel, prenosi N1.

    Inače, nakon prijedloga Evropske komisije, izvjesno je da će Ukrajina i Moldavija dobiti kandidatski status, dok je Gruzija još nesigurna po tom pitanju.


    Iako su pojedine zemlje Zapadnog Balkana mnogo više odmakle u ispunjavanju kriterijuma EU da dobiju kandidatski status, poput Sjeverne Makedonije, analitičari predviđaju da su male šanse da neka od zemalja dobije kandidatski status.

    Prethodnih dana, pa i sedmica, mnoge zemlje pružaju podršku BiH po ovom pitanju. Slovenija je naistaknutija u lobiranju, a podršku BiH pružili su i Austrija, odnosno Mađarska.

  • Džaferović: Uvijek sam za trilateralu, ali se u unutrašnje odnose u BiH ne može miješati

    Džaferović: Uvijek sam za trilateralu, ali se u unutrašnje odnose u BiH ne može miješati

    Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović (SDA) osvrnuo se na današnji razgovor s ministrom vanjskih poslova Turske Mevlutom Cavusogluom u Sarajevu. Komentarisao je ključna politička pitanja u zemlji.

    Saglasan je sa članom Predsjedništva Željkom Komšićem (DF) da je riječ o prijateljskom i korisnom sastanku za Bosnu i Hercegovinu. Ocijenio je da su bilateralni odnosi, kako je izjavio, na najvišem mogućem nivou.
    “Bilateralni odnosi su u svakom sektoru na najvišem mogućem nivou, izvanredni, prijateljski, bratski. U oblasti ekonomije bi mogli biti na višem nivou i radimo na tome. Sastanak je bio prilika da analiziramo odnose i da vidimo šta još možemo uraditi da te odnose unaprijedimo”, istakao je Džaferović.


    Kako je kazao, Turska se protivi bilo kakvim blokadama, podržava reforme, ne traži ništa od Bosne i Hercegovine, a daje podršku.

    “Odnos Republike Turkije je iskren, pošten i prijateljski. Podržava suverenu, cjelovitu zemlju, evropski i NATO put. Podržava institucije i reforme, protivi se bilo kojoj politici koja ruši sve ovo o čemu sam govorio. To je stav koji je danas rečen”, naveo je.

    Dodik, Rusija i Ukrajina

    Komentarišući susret člana Predsjedništva Milorada Dodika (SNSD) i ministra Cavusoglua ranije ove sedmice u Turskoj, rekao je da se on trebao desiti danas, ali da se to nije desilo, jer je Dodik u Rusiji. Poručio je da Dodikova posjeta Rusiji neće promijeniti odnos Bosne i Hercegovine prema agresiji Rusije na Ukrajinu.

    “Bosna i Hercegovina je dio svijeta koji se pridružio mjerama civiliziranog svijeta i bit ćemo dio paketa da Bosna i Hercegovina ima što manje štetnih posljedica. Rekao sam da će Bosna i Hercegovina voditi politiku koja će što manje biti štetna po nju. Ne možete biti neutralni, morate biti na strani svijeta koji je protiv toga i bit ćemo sa tim svijetom u posljedicama tog stava”, naglasio je.

    Trilaterala

    Predsjedavajući Predsjedništva smatra da postoji razlika između trilateralnih sastanaka i prijedloga da Hrvatska, Srbija, Turska i Bosna i Hercegovina odlučuju o unutrašnjim stvarima Bosne i Hercegovine.

    “Mi imamo dvije trilaterale. Turkije – Srbija – Bosna i Hercegovina i Turkije – Hrvatska – Bosna i Hercegovina. Uvijek sam da imamo za te sastanke, zašto da ne. Ti sastanci uvijek donose korist. Zadnja trilaterala je 2019. bila u Beogradu. Vjerujem da ćemo imati trilateralu do konca ove godine, ne zavisi sve od mene”, istakao je.

    Prema njegovim riječima, trilateralni sastanci nisu osmišljavani da bi se bilo ko kome miješaju u unutrašnje stvari.

    “To je abeceda odnosa. Nikada se na tim sastancima nije miješalo u unutrašnje odnose. Postoji Predsjedništvo, Parlament Bosne i Hercegovine. Mi ćemo rješavati svoja pitanja. Nikada ne možete riješiti neko pitanje, a da ne uzmete standarde civiliziranog svijeta”, ocijenio je.


    Džaferović je saglasan s tim da nije prihvatljivo da se održavaju sastanci na kojima će se bilo ko miješati u unutrašnje odnose Bosne i Hercegovine.

    “Oko čega se mi trebamo dogovarati – oko toga da li postoje Oružane snage (OS) ili ne postoje? One postoje, postojat će i bit će osnaživane. Pravosuđe treba postojati i bit će učinkovitije. Porezni sistem mora postojati. Oko toga nema razgovora. Oko okvira funkcionisanja Bosne i Hercegovine nema razgovora bilo s kim. Dodik to mora poštovati, jer je to ustavno i zakonsko rješenje. Nigdje se ne raspravlja da li će se poštovati odluke Ustavnog suda”, napomenuo je Džaferović.

    Status kandidatkinje za članstvo u EU

    Govorio je i o tome da li očekuje da će Bosna i Hercegovina dobiti status kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniiji.

    “Uradio sam sve što sam mogao da bi Bosna i Hercegovina ostvarila što tješnju vezu sa EU. Vidjet ćemo kako će se stvari odvijati. Želio bih da Bosna i Hercegovina što prije dobije kandidatski status. Treba ga dobiti, ne zato što je urađeno sve što se moglo uraditi za provedbu 14 prioriteta EU. Licemjerno je od onih koji su prije tri dana glasali protiv zakona iz mišljenja EU. Onda isti ti predlažu zaključak i traže od Vijeća EU da Bosna i Hercegovina dobije kandidatski status. Ne ide to tako”, poručio je.

    Obrazložio je zašto misli da Bosna i Hercegovina treba dobiti kandidatski status.

    “Bosna i Hercegovina treba dobiti kandidatski status, jer je to pitanje geopolitičke naravi. Mi smo 2004. bili rame uz rame sa Hrvatskom kada je u pitanju evropski put, sada smo na začelju kolone. Važan razlog za to je i odnos međunarodne zajednice prema obavezama proistaklim iz Dejtonskog mirovnog sporazuma. Kada su imali odgovarajući odnos, mi smo imali napredak”, konstatovao je.

    Džaferović je zaključio da bi dobijanje kandidatskog statusa bilo, kako je izjavio, na neki način vraćanje duga prema Bosni i Hercegovini zbog uloge međunarodne zajednice.

  • Džaferović:Dokument iz Brisela dobar, treba okončati krizu

    Džaferović:Dokument iz Brisela dobar, treba okončati krizu

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović ocijenio je danas da je dokument koji je usvojen u Briselu dobar, da doprinosi stabilizaciji prilika i evropskom putu BiH i pozvao da se okonča kriza.

    -Sasvim je jasno koje su poruke ugrađene u (briselski) dokument i ne želim da koristim ovu priliku za nekakav trijumfalizam. Treba biti odgovoran. Jako je važno da je BiH, nakon godinu teške krize, poslala pozitivan signal šefovima država i vlada Evropske unije, uoči istorijskog samita koji će biti održan 23. juna i na kojem će se raspravljati o budućnosti evropske perspektive Zapadnog Balkana – rekao je Džaferović, prenosi portal Kliks.

    On je istakao da bi bilo veoma loše da uoči 23. juna „nismo uspjeli da se dogovorimo, jer bi time bila poslata depresivna poruka, koja bi išla u prilog onima koji tvrde da u BiH nije moguć nikakav iskorak i da će sankcije samo dodatno da zakomplikuju situaciju.

    -Očigledno da su američke i britanske sankcije otvorile prostor za dijalog. Nakon više od godinu teških rasprava o nadležnostima države, ovaj dokument je konačno pružio priliku da se okrenemo konstruktivnim raspravama o reformama koje će nas približiti standardima Evropske unije – predočio je Džaferović.

    Predsjedavajući Predsedništva BiH je ukazao da institucije moraju biti funkcionalnije.

    -Predsjednik (Evropskog savjeta Šarl) Mišel je nazvao ovaj sporazum mapom puta za reforme, što nije slučajno. Treba se sjetiti da je prva takva mapa usvojena 2000. godine, a na osnovu toga smo sproveli brojne reforme, unaprojedili institucionalni sistem i zaključili Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Ovaj sporazum je šansa da napravimo nove reforme, učinimo državu boljom i uređenijom i konačno steknemo status kandidata za članstvo u EU – zaključio je Džaferović.