Oznaka: Savjet Ministara

  • Nacrt budžeta BiH za 2022. godinu upućen Savjetu ministara

    Nacrt budžeta BiH za 2022. godinu upućen Savjetu ministara

    Nacrt zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2022. godinu u iznosu 1.073.600.000 KM danas je iz Ministarstva finansija i trezora upućen u proceduru usvajanja Generalnom sekretarijatu Savjeta ministara.

    Nakon što je juče Savjet ministara usvojio Okvirni budžet za period 2022-2024. godina stvoreni su uslovi za usvajanje Nacrta zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2022. godinu, saopšteno je iz resornog ministarstva.

    Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Vjekoslav Bevanda istakao je da je ovo ministarstvo u najbržem mogućem roku u datim okolnostima završilo rad na Okvirnom budžetu i i ovogodišnjem budžetu.

    – Globalni okvir Fiskalnog bilansa i politika u BiH za period 2022-2024. godina usvojen je 30. marta, te je uslijedio rad na dva obimna dokumenta na kojima počiva finansiranje institucija BiH i povrat javnog duga. Ministarstvo finansija i trezora BiH je u roku dva mjeseca završilo ovaj zahtjevan posao, te očekujemo da se dalje bez poteškoća nastavi dalja procedura usvajanja budžeta – rekao je Bevanda.

    Na osnovu Ustava i zakona Ministarstvo finansija i trezora je tehnički izvršilac u procesu donošenja budžeta.

    Nakon što Savjet ministara usvoji Nacrt zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2022. godinu on se upućuje ustavnom predlagaču – Predsjedništvu BiH, koje utvrđuje prijedlog zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH, poslije čega ga upućuje na usvajanje Predstavničkom i Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

    Globalni fiskalni okvir u BiH zadao je okvire za budžet institucija BiH za 2022. godinu u iznosu 1.073.600.000 KM, od čega je od indirektnih poreza 865.500.000 KM, a ostatak su vlastiti prihodi, navodi se u saopštenju Ministarstva finansija i trezora u Savjetu ministara.

  • Ambasadori Kvinte stigli u Savjet ministara, Bevanda nije došao

    Ambasadori Kvinte stigli u Savjet ministara, Bevanda nije došao

    U prostorijama Savjeta ministara BiH trenutno se održava sastanak ambasadora Kvinte i predsjedavajućeg Vijeća ministara Zorana Tegeltije i njegove zamjenice Bisere Turković.

    Na sastanak su stigli ambasasdori EU, OSCE-a, SAD-a, Francuske, Njemačke, Italije i Velike Britanije, a tema je blokada finansiranje Općih izbora 2022. godine koje je Centralna izborna komisija BiH zakazala za 2. oktobar.

    Sastanku ne prisustvuje ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda (HDZ), najodgovorniji jer CIK nije dobio novac s obzirom da je on skupa sa stranačkim kolegama blokirao izdvajanje novca za CIK, a također usporava donošenje budžeta BiH.


    Ambasador SAD-a Michael Murphy nedavno je poručio da bi bilo neustavno i antidejtonsko djelovanje da neko onemogući narodu ove države njihovo pravo na izbore. Takođe, Američka ambasada u BiH je poručila da je odluka HDZ-a BiH da blokira finansiranje izbora na nedavnoj sjednici Vijeća ministara bila neodgovorna i neopravdana.

  • Pri kraju izrada budžeta institucija BiH

    Pri kraju izrada budžeta institucija BiH

    Ministarstvo finansija i trezora u Savjetu ministara završava izradu dokumenta okvirnog budžeta od 2022. do 2024. godine i ovogodišnjeg budžeta institucija i međunarodnih obaveza BiH i uputiće ih već u ponedjeljak, 23. maja, u dalju proceduru Generalnom sekretarijatu Savjeta ministara, navedeno je u saopštenju Ministarstva.

    U saopštenju se navodi da će dokumenti biti predati Generalnom sekretarijatu Savjeta ministara nakon preostalih tehničkih korekcija na tekstovima i posljednjih kontrola sadržaja budžeta.

    Povodom mnogobrojnih spekulacija u javnosti u vezi procedura usvajanja budžeta ministar finansija i trezora Vjekoslav Bevanda izjavio je da svemu ovome prethode zahtjevi i konsultacije sa budžetskim korisnicima koji su anekse budžetskih zahtjeva slali mimo svih rokova, tražeći dodatna sredstva.

    Prema riječima Bevande, Ministarstvo radi ovaj zahtjevan posao najbrže što može uprkos mnogobrojnim pritiscima sa više strana. On je odbacio tvrdnje o postojanju opstrukcija u ovom procesu.

    “Napominjem da smo na Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika u BiH za period 2022-2024. godina, koji je Fiskalni savjet usvojio 30. marta ove godine, čekali devet mjeseci iako je Ministarstvo finansija i trezora svoj dio posla završilo u roku. Osim toga, budžet za 2021. godinu nikada nije usvojen iako je prošle godine u februaru upućen Predsjedništvu BiH”, naglasio je Bevanda.

    On je naveo da je Ministarstva finansija u najbržem mogućem roku u datim okolnostima uporedo radilo dokument okvirnog budžeta za period 2022-2024. godine i ovogodišnji budžet institucija i međunarodnih obaveza BiH.

    “To su dva obimna i ozbiljna dokumenta na kojima počiva finansiranje institucija BiH i povrat javnog duga. Dakle, Ministarstvo finansija je imalo težak zadatak i prema tome se odnosimo odgovorno, profesionalno i ne podliježemo raznim pritiscima koji su svakodnevni i neosnovani”, naglasio je Bevanda.

    Na osnovu Ustava i zakona Ministarstvo finansija i trezora samo je tehnički izvršilac u procesu donošenja budžeta.

    “Nakon što Savjet ministara usvoji nacrt zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH, on se upućuje ustavnom predlagaču – Predsjedništvu BiH koje utvrđuje prijedlog zakona, poslije čega ga na konačno usvajanje upućuje Predstavničkom domu i Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH”, stoji u saopštenju.

    U saopštenju se zaključuje da je globalni okvir fiskalnog bilansa i politika u BiH zadao okvire za budžet institucija BiH za 2022. godinu koji će iznositi 1.073.600.000 KM od čega su izdvajanje prihoda od indirektnih poreza za nivou BiH 865.500.000 KM, a ostatak su vlastiti prihodi.

  • CIK će dobiti novac, ali ne u zakonskom roku

    Kao što se i očekivalo, HDZ je podržao Vjekoslava Bevandu, ministra finansija i trezora BiH, koji se usprotivio tome da Savjet ministara BiH na telefonskoj sjednici obezbijedi novac za održavanje izbora, ali na kraju će, kad bude neophodno, novac ipak biti obezbijeđen.

    Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, pozvao je da se nastavi sa pripremama za sprovođenje izbora u oktobru te trkao da će CIK imati novac na raspolaganju.

    “Žao mi je što smo došli u ovu situaciju u vezi sa finansiranjem izbora. Nepotrebno insistiranje da se obezbijedi novac do tačno određenog datuma dovodi nas u ovu situaciju u kojoj se danas nalazimo”, rekao je Tegeltija istovremeno naglašavajući da je bilo očekivano da se ne obezbijedi podrška za sjednicu Savjeta ministara BiH.

    I Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, izašao je sa idejom da Republika Srpska obezbijedi svoj dio sredstava za opšte izbore i doznači ih Centralnoj izbornoj komisiji.

    “Podržavam održavanje svake sjednice Narodne skupštine na kojoj treba da se pokaže srpsko jedinstvo. Predlažem da Republika Srpska obezbijedi svoj dio sredstava za izbore i doznači ih CIK-u”, napisao je Dodik na Twitteru navodeći da, ako je to intencija predlagača, da onda podržava inicijativu.

    Inače, Igor Crnadak iz PDP-a i Miladin Stanić iz SDS-a pozvali su vladajuću većinu u Republici Srpskoj da hitno sazove posebnu sjednicu NS RS u vezi sa održavanjem izbora i činjenicom da, uprkos glasovima predstavnika Srpske, još nisu obezbijeđena sredstva za održavanje izbora.

    U Centralnoj izbornoj komisiji BiH juče su rekli da je neosiguravanje sredstava u zakonom propisanom roku već proizvelo probleme koji mogu ugroziti izborni proces te da će već danas CIK donijeti odluke o poništenju već sprovedenih postupaka javnih nabavki.

    Podsjećanja radi, na telefonskoj sjednici Savjeta ministara BiH, koja je održana u utorak, ministri iz reda HDZ-a glasali su protiv toga da se CIK-u obezbijedi 12,5 miliona KM iz viška akumuliranih prihoda, jer su smatrali da je takva odluka protivzakonita. Inače, rok do kada treba obezbijediti novac ističe danas, jer je CIK izbore raspisao 4. maja, a institucije BiH, prema Izbornom zakonu BiH, imaju rok od 15 dana da obezbijede taj novac.

    Nakon što odluka nije donesena, reagovali su i u HDZ-u, gdje su rekli da su neviđeni javni i medijski pritisci na Bevandu sa neskrivenim pozivom na kršenje zakona. U ovoj stranci navode da su višemjesečni spinovi prema javnosti došli do vrhunca nakon odbijanja hrvatskih ministara da učestvuju u takvim radnjima koje dodatno urušavaju politički sistem.

    “Pitamo se gdje su predstavnici tih politika koji posljednjih 17 mjeseci boliraju regularne procedure usvajanja budžeta. Gdje su tada bili, zašto su šutali i zašto su vršili takve opstrukcije. Ili je pak bilo važnije zbog blokade dogovora oko Izbornog zakona zablokirati apsolutno sve, pa naknadno izigravati političku nevinost”, navodi se u reakciji HDZ-a.

    Iz HDZ-a saopštenjem su naglasili i napomenuli bošnjačke i srpske političke predstavnike kako odluka o izdvajanju sredstava za održavanje opštih izbora nije u skladu sa Zakonom o finansiranju institucija BiH.

    Nakon fijaska na sjednici Savjeta ministara BiH reagovala je Ambasada SAD, iz koje su poručili da je “odluka HDZ-a da blokira finansiranje izbora neodgovorna i neopravdana” te da ponašanje HDZ-a nije u skladu sa iskazanom opredijeljenošću stranke za evroatlantske integracije.

    Nebojša Radmanović, predsjedavajući Predstavničkog doma parlamenta BiH, rekao je da nije sazvao hitnu sjednicu Doma koju je tražio Klub SDA zato što smatra da na taj način ne može biti riješeno pitanje obezbjeđivanje sredstava za održavanje izbora s obzirom na to da budžet za ovu godinu nije usvojen.

    On je rekao da je Bevanda na jedan od zahtjeva CIK-a i ranije rekao da bi obezbjeđenje sredstava bez budžeta, kako je to tražio CIK, bilo protivzakonito.

    To što Savjet ministara BiH na telefonskoj sjednici nije obezbijedio novac osudili su u gotovo u svim opozicionim partijama, gdje su uglavnom istakli da se vjerovatno vlast plaši izbora, ali da niko nema pravo da građanima uskraćuje pravo glasa i izbora.

    Nenad Nešić, lider DNS-a, rekao je da je BiH nenormalna država i da očekuje da reaguje CIK i predsjedavajući Savjeta ministara, kao i odgovore da li postoje uslovi da izbori budu održani kako je predviđeno zakonom. On je rekao da ne smatra da se radi o opstrukciji HDZ-a, već da je riječ o problemima u funkcionisanju FBiH.

    I u PDP-u su istakli da izbori moraju biti održani u zakonskom roku 2. oktobra te da je “igrarija oko odobravanja sredstava za održavanje izbora koncept vladajuće trojke SNSD, SDA i HDZ da napravi nered u ovoj zemlji”.

    I lideri bošnjačkih političkih partija kritikovali su HDZ, pa je tako Nermin Nikšić, lider SDP-a, rekao da je HDZ direktno odgovoran za kršenje zakona i da se “ponaša poput djeteta koje ne zna igrati lopte, ali jedino ima loptu i onda maltretira i ucjenjuje sve druge”.

    Počele predaje prijava za izbore
    Iako još nije obezbijeđen novac za finansiranje izbora, pojedine političke partije CIK-u su počele sa predajom prijava za učešće na izborima.

    Nenad Nešić, predsjednik DNS-a, nakon predaje prijave rekao je da će ova stranka samostalno učestvovati na izborima za Narodnu skupštinu RS, Parlamentarnu skupštinu BiH, predsjednika RS i srpskog člana Predsjedništva BiH.

    Nakon što su predali prijave, u PDP-u su rekli da su među prvima to uradili, te da će ovi izbori, kako su istakli, umnogome odlučiti sudbinu ove zemlje i našeg naroda za naredni period.

    “Kao što smo prvi i najavili, imaćemo kandidata za predsjednika RS Jelenu Trivić, kandidate za Narodnu skupštinu RS i Predstavnički dom BiH”, rekao je Branislav Borenović, lider PDP-a, dodajući da će podržati kandidata za člana Predsjedništva BiH kojeg će kandidovati SDS.

  • Savjet ministara nije usvojio odluku o finansiranju izbora

    Savjet ministara nije usvojio odluku o finansiranju izbora

    Savjet ministara BiH na danas održanoj telefonskoj sjednici nije usvojio odluku o finansiranju predstojećih izbora.

    Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH smatra da odluka o izdvajanju sredstava za odražvanje izbora nije u skladu sa Zakonom o finansiranju institucija BiH.

    On je rekao da je ministarstvo na čijem je čelu upozorilo na nezakonitost takve odluke u svom mišljenju koje je danas bilo pred ministrima kao sastavni dio materijala za sjednicu.

    “Zakonom je propisano da Savjet ministara BiH može donijeti odluku u slučaju privremenog finansiranja, ali nikako iz ovih predloženih izvora, odnosno akumuliranih prihoda. U mišljenju Ministarstva sve je decidno navedeno, ali očigledno da zakon i zakonito postupanje nisu bili prioritet kod predlaganje ovakve odluke”, rekao je Bevanda, a navodi se u saopštenju Ministarstva finansija i trezora.

  • Tegeltija prenio Satleru opredijeljenost Savjeta ministara za evropski put

    Tegeltija prenio Satleru opredijeljenost Savjeta ministara za evropski put

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija danas je u razgovoru sa šefom Delegacije EU u BiH Johanom Satlerom ukazao na opredijeljenost Savjeta ministara za evropski put i izrazio nadu da će biti ispunjeni uslovi za pristupanje EU da bi BiH što prije dobila kandidatski status.

    Tegeltija i Satler su tokom susreta u Sarajevu razgovarali o predstojećim izborima i izazovima koje oni nose.

    Na sastanku je bilo riječi o implementaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, kao i o aktuelnoj političkoj i ekonomskoj situaciji u BiH i regionu, saopšteno je iz Savjeta ministara.

    Sagovornici su razmijenili mišljenja i o drugim aktuelnim temama.

  • Povećali osnovicu, ali neće dobiti veće plate

    Savjet ministara BiH na posljednjoj sjednici povećao je osnovicu za obračun plate zaposlenim u institucijama BiH sa 475,69 KM na 535 KM, koliko je iznosila i 2009. godine, međutim od samog povećanja plata neće biti ništa s obzirom na to da nije usvojen budžet za ovu godinu.

    U samoj odluci o visini osnovice za obračun plate zaposlenima u institucijama BiH za 2022. godinu navodi se da će se ona primjenjivati od narednog mjeseca od dana usvajanja budžeta institucija za 2022. godinu.

    “Oni usvajaju dokumente, a nama se ne dešava ništa i nikakve koristi od toga nemamo. Mi nemamo budžet ni za 2021. godinu, a kada će biti za 2022. godinu to niko ne može ni pretpostaviti. Suština je da oni nas vrijeđaju, omalovažavaju, ponižavaju, a oni uživaju”, rekao je Salih Karčić, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika u institucijama BiH.

    Kada je riječ o povećanju osnovice, odnosno vraćanju na nivo iz 2009. godine, prema nezvaničnoj računici u budžetu BiH biće neophodno obezbijediti 35,6 miliona KM ili 12,6 odsto više za plate nego što je to usvojeno u budžetu za 2020. godinu. Bosna i Hercegovina trenutno nema budžet ni za 2021. godinu i institucije BiH su na privremenom finansiranju, a kada će budžet za 2022. godinu doći na dnevni red u ovom trenutku niko ne zna.

    Fiskalni savjet BiH tek nedavno je na telefonskoj sjednici razmatrao i usvojio Globalni okvir fiskalnog bilansa za period 2022-2024. godina, što je uopšte bio preduslov za izradu budžeta za 2022. godinu, a na taj budžet kada ga izradi Ministarstvo finansija i trezora saglasnost treba da postigne i Predsjedništvo BiH, koje ga upućuje parlamentu BiH na usvajanje.

    “Teško da će to uopšte biti u ovoj godini ako uzmemo u obzir da je ona izborna. Posljednji usvojeni budžet je onaj za 2020. godinu, a i on je usvojen sa sedam mjeseci zakašnjenja, dok budžet za 2021. godinu još nemamo”, ispričao je izvor “Nezavisnih”.

    U Samostalnom sindikatu državnih službenika i zaposlenika u institucijama BiH kažu da ne mogu reći da nisu zadovoljni što je vraćena osnovica, ali su svjesni da od većih plata još neće biti ništa.

    “Ljudi su ogorčeni. Ovakav odnos prema ljudima prevršio je svaku mjeru. Prvo ti ne da novac za ono što radiš, a onda te u kontinuitetu vrijeđa, teroriše. Mi 13 godina nismo dobili povećanje plate. U stvari sada se koristi taj termin povećanje plate, a to je u suštini vraćanje plate na nivo iz 2009. godine. Možete li zamisliti koliko je standard stanovništva porastao za 13 godina, a to državni službenici i zaposleni u institucijama BiH nisu osjetili. Oni rade po svome, niko ne odgovara i mogu da rade šta hoće, kako hoće i kada hoće”, zaključio je Karčić.

    Inače, i prilikom predlaganja budžeta institucija BiH za 2021. godinu, koji još nije usvojen, sindikat je ispred parlamenta BiH organizovao proteste, kada su istakli da je budžet s predloženim koeficijentom za plate od 4,75 odsto omalovažavajući i diskriminirajući.

  • BiH protiv sankcija Rusiji i Bjelorusiju u EBRD-u

    Savjet ministara BiH ni danas nije postigao saglasnost u vezi sa glasanjem BiH da se Rusiji i Bjelorusiji obustavi pristup resursima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

    Kako nezvanično saznajemo, protiv toga da se Rusiji i Bjelorusiji uvedu sankcije glasali su srpski ministri dok su hrvatski i bošnjački bili za.

    Za glasanje o ovome zadužen je Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH koji je i guverner BiH u Evropskoj banci za obnovu i razvoj.

    Još ranije, da podrži rezoluciju EBRD-a od Bevande je tražio Johan Zatler, šef Delegacije EU u BiH na sastanku kojem je prisustvovalo još i osam abmasadora.

    Takođe, Savjet ministara BiH na današnjoj sjednici nije razmatrao Prijedlog odluke o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata.

    “Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa povuklo je ovu tačku uoči usvajanja dnevnog reda zbog pribavljanja određenih mišljenja”, saopšteno je Savjeta ministara BiH.

    Inače, ova tačka, odnosno zabrana izvoza oblovine iz BiH nije dobila podršku ni na prošloj sjednici Savjeta ministara BiH jer su ministri iz Federacije BiH glasali protiv toga.

  • BiH u srijedu odlučuje o Rusiji i Bjelorusiji

    BiH u srijedu odlučuje o Rusiji i Bjelorusiji

    Savjet ministara BiH sutra bi trebalo da odluči u vezi s rezolucijama Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

    Podsjećamo, 1. aprila BiH ističe rok za glasanje o dvije rezolucije EBRD-a koje se odnose na Rusku Federaciju i Bjelorusiju. Rezolucije se odnose na to da EBRD neće provoditi nove operacije/kredite niti tehničku pomoć u Ruskoj Federaciji i Bjelorusiji, a po mogućnosti obustaviće ili otkazati isplatu tranši u već postojećim operacijama za ove države.

    Takođe, nedavno je specijalni predstavnik EU za BiH i šef Delegacije EU u BiH Johan Zatler uz prisustvo predstavnika osam ambasadora Evropske unije uručio zamjeniku predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH i ministru finansija i trezora BiH Vjekoslavu Bevandi demarš, odnosno stav EU u vezi glasanja o rezolucijama EBRD.

    Savjet ministara će sutra, kako je najavljeno iz ove institucije BiH, raspravljati o Prijedlogu odluke o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata i o Nacrtu memoranduma o razumijevanju i saradnji na realizaciji infrastrukturnog projekta “Izgradnja aerodroma Trebinje” između Savjeta ministara BiH i Vlade Srbije.

    Na dnevnom redu je i Nacrt osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između Savjeta ministara i Vlade Hrvatske o rekonstrukciji mostova Brčko – Gunja i Novi Grad – Dvor, a ministri bi trebali da raspravljaju i o Prijedlogu odluke o visini osnovice za obračun plate zaposlenim u institucijama BiH.

  • Donijeta odluka o privremenom finansiranju institucija Bosne i Hercegovine

    Donijeta odluka o privremenom finansiranju institucija Bosne i Hercegovine

    Savjet ministara Bosne i Hercegovine je danas donijelo odluku o privremenom finansiranju institucija i međunarodnih obaveza za period april – juni ove godine.

    Za finansiranje institucija u ovom periodu odobrena su sredstva u iznosu 249.000.000 KM, što predstavlja četvrtinu sredstava odobrenih za finansiranje institucija u skladu sa Zakonom o budžetu institucija i međunarodnih obaveza za 2020. saopštili su iz Savjeta ministara.

    Nastavak finansiranja višegodišnjih projekata, koji su usvojeni u budžetima prethodnih godina, kao i programa posebnih namjena vršit će se iz sredstava koja su prenesena u skladu sa Zakonom o finansiranju institucija, odnosno osigurana donacijama i drugim namjenskim sredstvima.

    Vijeće ministara je upoznato o Informaciji Ministarstva finansija i trezora o statusu i potrebnim narednim koracima za usvajanje Zakona o budžetu, koja će biti dostavljena Parlamentu Bosne i Hercegovine.

    Informacija sadrži hronološki pregled koraka koji prethode usvajanju budžeta, počev od usvajanja Globalnog okvira fiskalnog bilansa i politika za period 2022 – 2024., što predstavlja prvi ključni korak za nastavak procesa pripreme budžetskih dokumenata, odnosno izradu dokumenta okvirnog budžeta za taj period i Nacrta zakona o budžetu za ovu godinu.