VRBAS Media

Oznaka: Savjet Ministara

  • CIK: Krišto ispunjava uslove za predsjedavajuću Savjeta ministara

    CIK: Krišto ispunjava uslove za predsjedavajuću Savjeta ministara

    Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine danas je izdala potvrdu da Borjana Krišto ispunjava sve potrebne uslove za imenovanje na funkciju predsjedavajuće Savjeta ministara BiH.

    “Centralna izborna komisija BiH je u ponedjeljak, primila akt Sekretarijata Predsjedništva BiH, kojim je dostavljen popunjen obrazac propisan od strane CIK-a, za kandidata za funkciju predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, u skladu sa članom 10c. i 10d. tačka b) Zakona o Savjetu ministara BiH”, navode iz CIK-a i dodaju da je nakon izvršenih provjera izdata navedena potvrda.

    CIK je na današnjoj sjednici donijela Odluku o zaključivanju i potvrđivanju broja upisanih birača u Centralni birački spisak za prijevremene izbore za gradonačelnika Grada Bihać, Tuzla, Srebrenik i Zvornik i načelnika opština Bratunac i Vogošća, koji će se održati 5. februara iduće godine.

  • Sve spremno za izbor novog Savjeta ministara BiH, čeka se ime mandatara

    Sve spremno za izbor novog Savjeta ministara BiH, čeka se ime mandatara

    Danas je u Sarajevu održana konstitutivna sjednica Komisije za pripremu izbora Savjeta ministara BiH na kojoj su izabrani predsjednik i dva zamjenika.

    Kako je za Srpskainfo potvrdio član ove Komisije, Milan Petković, sa devet glasova ZA i tri suzdržana za predsjednika je izabran Predrag Kožul, dok su zamjenici Sanja Vulić i Nihad Omerović.

    – Konstatovano je da ćemo, nakon što Komisija zvanično dobije prijedlog imena kandidata za predsjedavajućeg Savjeta ministara, ponovo da se sastanemo i razmotrimo taj prijedlog. Utvrdićemo da li su ispunjeni svi uslovi i ako jesu predložiti ime tog kandidata Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH – istakao je Petković.

    Pored Petkovića, članovi Komisije za pripremu izbora Savjeta ministara su Sanja Vulić, Darko Babalj, Mira Pekić, Nenad Grković, Čedomir Stojanović, Nermin Mandra, Predrag Kožul, Saša Magazinović, Milan Dunović, Nihad Omerović, Sabina Ćudić, Јasmin Emrić i Aida Baručija.

    Podsjećamo, predsjednik HDZ BiH, Dragan Čović već je otkrio da je Borjana Krišto kandidat ove stranke za predsjedavajućeg Savjeta ministara s obzirom na to da, prema rotaciji, to mjesto pripada predstavniku hrvatskog naroda.

    Čovićev prijedlog za sada podržavaju i SNSD, a i predstavnici “osmorke”, koji će činiti budući saziv Savjeta ministara BiH.

    Inače, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH potvrđuje imenovanje Savjeta ministara.

    Komisija za pripremu izbora Savjeta ministara razmatra informacije koje su dužni dostaviti kandidati imenovani na dužnost predsjedavajućeg i članova Savjeta ministara te, po potrebi, postavlja pitanja imenovanim kandidatima u vezi s dostavljenim informacijama i u pogledu njihove podobnosti za obavljanje dužnosti na koje se predlažu.

    Na osnovu dostavljenih informacija i, kada je potrebno, nakon obavljenih razgovora sa kandidatima, Komisija odlučuje o tome da li preporučuje Predstavničkog domu potvrdu izbora kandidata.

    Preporuka Komisije za pripremu izbora Savjeta ministara, u kojoj se navodi broj glasova “protiv” i obrazloženje uz takve glasove, nije obavezujuća za Predstavnički dom.

  • BiH rekordno dobija Savjet ministara?

    Ukoliko u narednih petnaestak dana većina koja je formirana na nivou Bosne i Hercegovine, a koju čine HDZ – SNSD i stranke “osmorke”, uspije sastaviti i imenovati Savjet ministara BiH, to će biti najbrže formiranje vlasti na nivou Bosne i Hercegovine.

    Trenutno, rekord u brzini formiranja vlasti na nivou BiH drži koalicija SDA – HDZ – PDP i SDS iz 2002. godine. Te godine, nakon izbora u oktobru, vlast je formirana 23. decembra, kada je Adnan Terzić iz SDA preuzeo predsjedavanje Savjetom ministara BiH.

    Nakon izbora 2006. godine, vlast, odnosno Savjet ministara BiH, formirana je 11. januara, kada je predsjedavajući bio Nikola Špirić.

    Kasnije su se stvari počele komplikovati pa je tako nakon izbora 2010. godine Savjet ministara BiH, na čelu sa Vjekoslavom Bevandom, formiran tek u januaru 2012. godine, s tim da se nakon izbora 2014. vlast relativno brzo formirala, tačnije u februaru 2015, kada je predsjedavajući Savjeta ministara BiH postao Denis Zvizdić.

    Nakon izbora 2018. godine Zoran Tegeltija na dužnost predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH stupio je tek početkom decembra 2019, odnosno godinu i nekoliko mjeseci nakon izbora.

    Kako stvari sada stoje, na Savjet ministara BiH neće se dugo čekati s obzirom na to da je većina u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH formirana i prije nego što je parlament konstituisan.

    Takođe, ime predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH već je poznato jer je HDZ koji će formirati ovaj savjet za tu poziciju već kandidovao Borjanu Krišto, koja bi već na sljedećoj sjednici Predsjedništva BiH mogla dobiti mandat za novi sastav Savjeta ministara BiH.

    “Već na idućoj sjednici Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH, može pokrenuti proceduru imenovanja Krište za sastav Savjeta ministara, kako bismo do kraja godine imali imenovanje”, rekao je nedavno Dragan Čović, predsjednik HDZ-a.

    I ostali lideri partija koje će činiti vlast istakli su da do kraja godine očekuju formiranje novog Savjeta ministara BiH, a što je malo prije izbora i tokom kampanje zvučalo nevjerovatno jer su manje-više svi, od analitičara do političara, konstatovali da je Bosna i Hercegovina u nikad većoj političkoj krizi i da o brzom formiranju Savjeta ministara BiH ne treba ni razmišljati.

    Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, u nedjelju naveče s Elmedinom Konakovićem, predsjednikom Naroda i pravde, razgovarao je o brzom formiranju Savjeta ministara i da se što prije usvoje strateški dokumenti, kao što je budžet za sljedeću godinu.

    I sam Konaković nakon sastanka sa Dodikom na svom Facebook profilu napisao je da su “konflikt kojim se hrani politička scena i populizam – lakši put”, ali da takav koncept godišnje iz BiH otjera cijeli, veliki grad ljudi.

    “Smirivanje tenzija treba da donese deblokadu procesa, normalizaciju rada parlamenata i vlada, usvajanje strateških dokumenata koji će poboljšati uslove života svima u BiH”, napisao je Konaković, dodajući da za početak treba usvajanje i povećanje budžeta do kraja godine, zatim imenovanje Savjeta ministara BiH i usvajanje još nekih važnih dokumenata.

  • HDZ će predložiti Borjanu Krišto za predsjedavajuću Savjeta ministara BiH

    HDZ će predložiti Borjanu Krišto za predsjedavajuću Savjeta ministara BiH

    Predsjedništvo Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) danas će za predsjedateljicu Savjeta ministara Bosne i Hercegovine predložiti zamjenicu predsjednika ove stranke Borjanu Krišto

    Ovo su objavili danas državna televizija BHRT i novine Večernji list, a ranije je i Klix.ba najavio Borjanu Krišto kao najvjerovatniji izbor Dragana Čovića. Osim toga, Predsjednik HDZ-a Dragan Čović kazao je ranije da će na čelu države i entiteta biti dvije žene iz HDZ-a.

    Sjednica Predsjedništva HDZ-a BiH počinje u 11 sati u Mostaru, a nakon sjednice predviđeno je obraćanje novinarima. Tada bi trebalo da bude i službeno potvrđena informacija o kandidaturi Borjane Krišto.

    Po ustaljenoj praksi rotacije, u novom mandatu bi čelnu funkciju u Savjetu ministara trebao obnašati kandidat iz hrvatskog naroda, mada takva odrednica ne postoji u zakonu.

    Borjana Krišto je na proteklim izborima bila kandidatkinja stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH za člana Predsjedništva BiH. Osvojila je 180.255 glasova, ali nedovoljno u odnosu na Željka Komšića.

    U proteklom mandatu bila je i članica Kolegija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

  • Dodik: Ministarstvo inostranih poslova treba da pripadne Srbima

    Dodik: Ministarstvo inostranih poslova treba da pripadne Srbima

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da postoji zainteresovanost da ministar inostranih poslova u novom sazivu Savjeta ministara bude iz reda srpskog naroda.

    “Mi ćemo to i da tražimo. Vjerujemo da to pripada nama, jer je dosadašnji ministar bio iz bošnjačkog naroda, a pošto će predsjedavajući Savjeta ministara biti iz reda hrvatskog naroda, trebao bi taj jedan od značajnih resora da pripadne nama”, rekao je Dodik na konferenciji za novinare u Istočnom Sarajevu.

    On je naveo da predsjedavajući Savjeta ministara treba da bude iz reda hrvatskog naroda, ali nije htio govoriti o imenima.

    “Ja znam koga će HDZ dati, ali nije pristojno da ja to kažem. Pristojnije je da oni to kažu”, rekao je Dodik.

    Na konstitutivnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u četvrtak, 1. decembra, planirano je da budu izabrani i članovi Komisije za pripremu izbora Savjeta ministara koju treba da čini po jedan poslanik svake političke stranke u ovom sazivu.

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da oni koji predstavljaju Srpsku u zajedničkim institucijama sa partnerima treba da postižu dogovor ako je moguće, a ako nije, treba energično da brane interes Republike Srpske.

    “Ako imamo dogovor, idemo brzo, ako nema dogovora, ne idemo nikako. To nije pitanje Milorada Dodika ili bilo kojeg pojedinca, to je pitanje pozicije Republike Srpske na nivou zajedničkih institucija”, naglasio je Dodik na konferenciji za novinare nakon sastanka sa komesarom EU za proširenje Oliverom Varheljijem u Istočnom Sarajevu.

    Dodik, koji je i lider SNSD-a, istakao je da učešće u strukturama zajedničkih institucija predstavlja odgovornost prema narodu i izbornom rezultatu i izrazio nadu da će sa novim ljudima u vlasti na nivou BiH biti deblokirani projekti važni za Srpsku.

    On je naveo da je četvrti delegat SNSD-a u Domu naroda parlamenta BiH potreban kako bi se moglo odlučivati o svim pitanjima u zemlji. On je ukazao da opozicija u Republici Srpskoj to svodi na proces blokada, koje ne moraju da se dese.

    “Moraju se deblokirati projekti u Republici Srpskoj, Buk bijela, aerodrom u Trebinju, izgradnja gasovoda iz Srbije ka Banjaluci i onda neće biti blokada na drugom nivou”, poručio je Dodik.

    On je rekao da sa HDZ-om postoji dogovor o formiranju zajedničkog kolegijuma Predstavničkog doma parlamenta BiH, nakon čega će se ići u dalje formiranje vlasti na nivou Federacije BiH i BiH.

    Dodik je rekao i da će SNSD u Kolegijum Predstavničkog doma parlamenta BiH predložiti Nebojšu Radmanovića.

    Dodik je naveo da SNSD nije razgovarao sa predstavnicima “osmorke”, ali da će pokušati da pronađu zajedničke teme koje se odnose na evropski put BiH i deblokadu projekata u Republici Srpskoj.

    “To će biti ono što ćemo mi pokušati da postignemo. Ali osmorka i opozicija u Republici Srpskoj razgovaraju, kao što smo vidjeli juče, iako nisu uspjeli da se dogovore. Budući da ne mogu da nađu zajednički dogovor, opozicija smatra da treba da krivi SNSD”, naveo je Dodik.

    On smatra da to što opozicija prebacuje krivicu na SNSD predstavlja samo pokušaj da se napravi izgovor za njihov neuspjeh.

    “Kada bih bio ciničan rekao bih da su sve njihove ambicije da će učestvovati u vlasti na zajedničkom nivou izgubljene i da za njih tamo nema mjesta. To će se pokazati na formiranju Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH”, poručio je Dodik.

  • Prekinuta sjednica Savjeta ministara BiH

    Ministar finansija i trezora Vjekoslav Bevanda i ministar pravde u Savjetu ministara Josip Grubeša glasali su protiv predloženog dnevnog reda za danas zakazane sjednice Savjeta ministara jer se na njemu nije nalazio Nacrt zakona o budžetu, nakon čega je sjednica prekinuta.

    Na današnju sjednicu nisu došli ministri inostranih poslova, civilnih poslova i odbrane u Savjetu ministara Bisera Turković, Ankica Gudeljević i Sifet Podžić.

    Sjednica koja je trebalo da bude održana prošle sedmice, takođe je prekinuta, nakon čega je Bevanda izrazio žaljenje što s nije bilo volje da se na dnevni red uvrsti Nacrt budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2023. godinu.

    Bevanda je tada naglasio da je neophodno da se svi budžeti u BiH donose do kraja godine, te da je Ministarstvo koje predvodi završilo svoj dio posla i da predstoje neodložne obaveze koje se mogu završiti samo usvajanjem budžeta.

    On je istakao da je zabrinjavajuće to što Fiskalni savjet još nije usvojio Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika u BiH za period 2022-2025. godine, iako je ranije Ministarstvo finansija i trezora dalo prijedog na izjašnjavanje, saopšteno je iz ovog ministarstva u Savjetu ministara.

  • Prekinuta sjednica Savjeta ministara

    Prekinuta sjednica Savjeta ministara

    Sjednica Savjeta ministara prekinuta je danas u Sarajevu nakon što su ministri iz reda hrvatskog naroda glasali protiv dnevnog reda.

    U drugom krugu glasanja, danas je trebalo da se raspravlja i o nacrtu osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma između BiH i Hrvatske o izgradnji gasovoda “Južna interkonekcija BiH i Hrvatske” i o nacrtu osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma između BiH i Srbije o izgradnji gasovoda “Nova istočna interkonekcija BiH i Srbije”.

    Na predloženom dnevnom redu bio je i zahtjev direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH Mirsada Vilića za razrješenje sa dužnosti zbog ispunjenja uslova za penziju, kao i zahtjev za razrješenje sa dužnosti direktora Agencije za rad i zapošljavanje, na prijedlog ove agencije.

    Direktor Agencije za rad i zapošljavanje je Muamer Bandić.

    Ministarstvo finansija i trezora u Savjetu ministara predložilo je nacrt sporazuma o zajmu između BiH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, što je drugi projekt podrške zapošljavanju.

    Na prijedlog Ministarstva inostranih poslova u Savjetu ministara ministri su trebali razmatrati i nacrt zakona o inostranim poslovima BiH, Nacrt zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora.

    Nacrt zakona o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH, preložilo je Ministarstvo pravde u Savjetu ministara, dok je Ministarstvo odbrane predlagač nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama BiH.

  • Okolić poručio da Savjet ministara nije usvojio ANP

    Okolić poručio da Savjet ministara nije usvojio ANP

    Savjet ministara usvojio je danas program reformi BiH za 2021. i 2022. godinu, što je politički i pravni okvir saradnje BiH i NATO, a ne Akcioni plan za članstvo (ANP), kako su to naveli pojedini mediji, izjavio je zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Mirko Okolić.

    Okolić je pojasnio da je program reformi u stvari saradnja sa NATO, pojasnivši da je raniji program ANP bio za članstvo u NATO.

    – To je zamlaćivanje javnosti. Neka i dalje tako pišu. Danas je usvojeno ono što je i ranije usvajano. Ko to ne vjeruje, predlažem mu da pita predstavnike NATO i ako oni kažu drugačije nego što je ovo usvojeno, ja to poštujem – rekao je Okolić novinarima nakon sjednice Savjeta ministara.

    On je rekao da su predstavnici NATO u Sarajevu i sam NATO izuzetno korektni kada su u pitanju nazivi, ali i saradnja sa BiH, te dodao da nikada nisu ni jednom riječju drugačije rekli.

    Kada je riječ o izgradnji gasovoda “Južna interkonekcija BiH i Hrvatska” i “Nova istočna interkonekcija BiH i Srbija”, Okolić je rekao da je izostala podrška bošnjačke strane.

    Okolić je naveo da su sa današnjeg dnevnog reda sjednice Savjeta ministara skinuta sva kadrovska pitanja.

  • Savjet ministara usvojio politički i pravni okvir saradnje BiH i NATO

    Savjet ministara usvojio politički i pravni okvir saradnje BiH i NATO

    Savjet ministara BiH jednoglasno je usvojio Program reformi BiH za 2021. i 2022. godinu, što je politički i pravni okvir saradnje BiH i NATO.

    Josip Brkić, predsjedavajući Komisije za saradnju sa NATO-om, rekao je da taj dokument govori o reformskim procesima i konkretnim akcijama koje BiH treba napraviti u jednoj kalendarskoj godini.

    “Važno je da imamo kontinuitet usvajanja dokumenta. Dokument kao takav, ima svoja poglavlja koja se bave pravnim, privrednim, bezbjedonosnim pitanjima resursa BiH. To je sve javno i transparentno”, rekao je Brkić.

    On je istakao da se usvajanjem programa reformi pokazuje kontinuitet odnosa BiH i NATO-om, odnosno da jača partnerstvo sa tim vojnim savezom.

    Kada je riječ o Komisiji za saradnju sa NATO, on je rekao da se unutar nje odlučuje isto kao i u Savjetu ministara te da nije bilo nikakvih proceduralnih ili bilo kakvih drugih problema.

  • Pred ministrima 279 tačaka dnevnog reda

    Pred ministrima 279 tačaka dnevnog reda

    Savjet ministara Bosne i Hercegovine danas bi trebao održati sjednicu na kojoj se nalazi čak 279 tačaka dnevnog reda.

    Između ostalog, ministri bi trebali razmatrati Nacrt dokumenta okvirnog budžeta BiH za period 2023 – 2025. godina, zatim Nacrt zakona o spoljnim poslovima Bosne i Hercegovine kao i prijedloge odluka o programu reformi BiH za 2021. i 2022. godinu čiji je predlagač Komisija za saradnju sa NATO-om BiH.

    Na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa na dnevnom redu će se naći i Prijedlog odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva, a ministri će ponvoo razmatrati i Nacrt međudržavnog ugovora između BiH i Republike Srpske o izgradnji gasovoda “Nova istočna interkonekcija BiH i Republike Srbije”.