Savjet ministara, na vanrednoj telefonskoj sjednici, prihvatio je ugovor o obeštećenju sa Јansen farmaceutikom NV, čime se stvaraju preduslovi za isporuku ranije plaćenih vakcina proizvođača Džonson i Džonson iz sistema Kovaks za BiH.
Ugovor sa Kovaksom o isporuci 1.232.000 doza vakcina potpisan je 18. septembra prošle godine, a kompletan iznos od 12.997.600 dolara uplaćen je 18. decembra.
BiH je do sada isporučena tek trećina – 332.640 doza.
Predsjedavajući Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlametnarne skupštine BiH, dr Nenad Stevandić, pisao je Savjetu ministara BiH,povodom krize sa kiseonikom. Pismo prenosimo u potpunosti:
Poštovani,
Kako su na snazi epidemiološke i druge mjere koje se regulišu vanrednim stanjem koje je na snazi, a kako vam je poznato da u oba entiteta i Brčko distriktu postoji nestašica kiseonika za liječenje pacijenata, što bitno ugrožava zdravlje stanovnika i otežava njihovo liječenje, želimo da uputimo hitan apel i da vas zamolimo da preduzmete mjere iz svoje nadležnosti u cilju prevazilaženja ove krize.
Bolnice i druge zdravstvene ustanove trenutno nisu u mogućnosti da nabave važeću frakciju kiseonika koja je numerisana kao medicinski, a ima ista svojstva kao i tekući kiseonik kvaliteta preko 99,5 % sastava, koji mnoge zdravstvene ustanove nabavljaju dugi niz godina i koji se nesmetano koristi za oksigenaciju i hiperbarično liječenje.
Sakupljajući informacije iz Bosne i Hercegovine i okruženja došli smo do saznanja da trenutno kvalifikovani ponuđači medicinskog kiseonika ne mogu zadovoljiti više od oko trećine potreba u BiH, što medicinske ustanove i njihov menadžment dovodi u nemoguću situaciju da krše propise ili uopšte ne liječe pacijente. Zdravstvene ustanove nisu regulator tržišta i ne mogu samostalno da riješavaju ovaj problem, a slično važi i za ministarstva zdravlja u oba entiteta, te će zajedno biti prinuđeni da samostalno donose propise i odluke jer je vanredna situacije na snazi u oba entiteta. S tim u vezi, želimo da vas podsjetimo da je vaša nadležnost i odgovornost da ih obavijestite o tome da niste u mogućnosti da reagujete ili da koordinišete, što takođe predstavlja zakonsku obavezu u vanrednim situacijama.
Budući da su moguće nesagledive posledice po ljudske živote i da se ova kriza koristi u političke svrhe za izazivanja sukoba i za produbljivanje krize koja prijeti ugrožavanju javnog zdravlja stanovništva, molimo vas da, u skladu sa Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH, te nadležnostima koje ima Stručni savjet Agencije za lijekove i medicinska srdstva BiH, preduzmete mjere iz vaše nadležnosti kako bi se, promjenom postojeće regulative (što su već učinile mnoge zemlje u okruženju i Evropskoj uniji), ministarstvima zdravlja oba entiteta omogućilo da nabave nedostajuće količine medicinskog kiseonika s ciljem pravovremenog i adekvatnog liječenja stanovništva.
S poštovanjem,
Sarajevo, 04. 10. 2021. Predsjedavajući Srpskog kluba
Dr Nenad Stevandić 
Savjet ministara jednoglasno je usvojio danas Prijedlog odluke o privremenom finansiranju zajedničkih institucija i međunarodnih obaveza BiH za period oktobar-decembar ove godine, potvrđeno je Srni u Savjetu ministara. Odluka je usvojena na telefonskoj sjednici Savjeta ministara, a predlagač je bilo Ministarstvo finansija i trezora u Savjetu ministara.
Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit nedavno je uputio pismo predsjedavajućem Savjeta ministara BiH Zoranu Tegeltiji, u kojem traži da zakaže sjednicu na kojoj će biti usvojeno privremeno finansiranje institucija BiH, potvrđeno je za Srpskainfo.
Postoje dvije opcije nova odluka o privremenom finansiranju zato što trenutna ističe ili usvajanje budžeta. Za obe odluke potrebna je saglasnost srpskih predstavnika. Ukoliko uskoro ne bude donesena odluka o privremenom finansiranju, od oktobra bi moglo doći do obustave svih isplata iz budžeta Bosne i Hercegovine. To bi značilo da će svi državni službenici ostati bez plata.
S obzirom na to da je Predstavnički dom Parlamenta BiH održao sjednicu prije sedam dana na kojoj nije ni razmatrao budžet, jer nisu bili prisutni parlamentarci iz Republike Srpske, Šmit je odlučio da reaguje i da stavi do znanja da je potez na Savjetu ministara BiH.
Podsjećamo da su institucije BiH u blokadi zbog zaključaka Narodne skupštine RS koji su doneseni nakon odluke bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka da zakonski zabrani negiranje genocida i ratnih zločina.
– Smatramo da ne postoje uslovi za donošenje odluka srpskih predstavnika u zajedničkim institucijama BiH (Predsjedništvu BiH, Parlamentarnoj skupštini BiH i Savjetu ministara BiH), osim u slučajevima kada je nepohodno učešće radi sprječavanja donošenja odluka protivno interesima Republike Srpske sve dok se ne razriješi pitanje nametnutog zakona – glasi zaključak Narodne skupštine zbog kojeg je trenutno upitno da li će i na koji način zaposleni u državnim institucijama nastaviti primati platu.
Zahtjev UIO BiH za odobravanje dodatna 63 miliona KM za kupovinu zgrade, koji je upućen Savjetu ministara, krajnje je drzak i neosnovan, rekao je predsjednik PDPa i poslanik u Predstavničkom domu BiH Branislav Borenović.
Borenović podsjeća da je inicijativa o poništavanju javne nabavke kupovine zgrade u centru Banjaluke koja je skoro tri puta viša od već odobrene cijene, usvojena u parlamentu.
“Imali su 12 godina da kupe zgradu za odobrenih 38 miliona KM, da bi se sada sjetili da im treba baš ona od skoro 100 miliona, u vlasništvu firme bliske vladajućoj strukturi”, kaže Borenović
Kao što je i očekivano, Radna grupa za uspostavu kontakt tačke za vatreno oružje u BiH, koju je Savjet ministara BiH formirao krajem februara sa zadatkom da do 30. juna uspostavi tu tačku, nije postigla dogovor i, po svemu sudeći, biće joj postavljen novi rok do 30. aprila iduće godine da to uradi.
Naime, vlasti zemalja zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa u julu 2018. godine opredijelile su se da naprave održivo rješenje za suzbijanje nedozvoljenog posjedovanja, zloupotrebe i trgovine malim i lakim vatrenim oružjem i municijom. Da bi se došlo do toga, sve zemlje trebalo bi da imaju jednu kontakat tačku ili u slučaju BiH tačke, gdje bi se razmjenjivale postojeće informacije o legalnom i nelegalnom oružju. Da bi se došlo do toga, Savjet ministara BiH u februaru je donio odluku i formirao Radnu grupu za uspostavu kontakt tačke/tačaka za vatreno oružje u BiH i pred članove postavio rok do 30. juna, međutim do tog dogovora nije došlo i gotovo je izvjesno da će se pred ministrima pojaviti prijedlog izmjene te odluke sa novim rokom, odnosno da se taj posao završi do 30. aprila naredne godine.
“Imali smo do sada četiri sastanka, usvojili smo Poslovnik o radu itd., ali zbog oprečnih stavova fokalna tačka ili fokalne tačke nisu uspostavljene. Problem je u tome što pojedine policijske agencije smatraju da se radi o prenosu nadležnosti i zbog toga je potrebno dodatno vrijeme da to usaglasimo, a sa druge strane pojedine žele da to centralizuju i zasad još nemamo dogovor”, rekao je za “Nezavisne novine” Bojan Turunjanin, predsjedavajući Radne grupe za uspostavu kontakat tačke/tačaka za vatreno oružje u Bosni i Hercegovini.
Kako nezvanično saznajemo, na formiranju samo jedne tačke najviše insistiraju iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, dok prijedlog MUP-a Republike Srpske o uspostavljanju nekoliko tačaka, od kojih bi jedna bila upravo u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske, nije prošao, jer su se pobunili u pojedinim kantonima u Federaciji BiH. Prijedlog MUP-a bio je da, pored njih, kontakt tačka bude u MUP-u Federacije BiH i po jedna u policijskim agencijama na nivou BiH, odnosno Direkciji za koordinaciju policijskih tijela, SIPA i Graničnoj policiji BiH, međutim to nisu prihvatili pojedini kantoni koji su u tom slučaju tražili da i kod njih budu kontakt tačke. Taj prijedlog MUP-a RS podrazumijevao je da sve te kontakt tačke, svaka u svom kapacitetu, čine kontakat tačku BiH.
O kontakt tački za vatreno oružje u BiH bilo je govora i u Analitičkom izvještaju Evropske komisije, gdje je konstatovano da postoji potreba za uspostavljanje te tačke kako bi se mogli razmjenjivati podaci o legalnom i nelegalnom oružju, a nakon tog izvještaja Ministarstvo bezbjednosti BiH u saradnju sa drugim institucijama dogovorilo je da se ide u pravcu definisanja te kontakt tačke.
Podsjećanja radi, priča o kontakt tačkama u BiH traje već godinama, jer u BiH nema dogovora o tome ko treba da bude adresa za saradnju sa stranim policijskim i bezbjednosnim agencijama. Recimo, BiH je tek poslije nekoliko godina uspjela pronaći kompromis kada je riječ o kontakt tački za saradnju sa Evropolom, jer je MUP Republike Srpske godinama insistirao da ta tačka ne može biti u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela, čemu je na kraju udovoljeno i ona je izmještena u Ministarstvo bezbjednosti BiH.
Savjet ministara Bosne i Hercegovine odbio je da 11. jul proglasi Danom žalosti na području cijele Bosne i Hercegovine.
Za predloženu tačku bilo je šest ministara, dok su četiri glasa bila protiv, prenose federalni mediji.
Podsjetimo, nedavno je predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija komentarisao prijedlog ministra spoljnih poslova Bisere Turković o proglašenju 11. jula za Dan žalosti na području Bosne i Hercegovine.
“Žao mi je što je ministrica Turković istupila, u najmanju ruku na nekorektan način u medijima, posebno imajući u vidu činjenicu da je mogla čuti sta je tačno rečeno na sjednici Predstavničkog doma da je bila prisutna, ili u krajnjoj liniji, informisati se direktno telefonskim putem u vezi odluke o proglašenju Dana žalosti na teritoriji BiH 11. jul. Kao predsjedavajući Savjeta ministara nikada nisam odbio niti jedan telefonski poziv, kao ni razgovor o bilo kom pitanju, pa tako ne bih ni o ovom”, rekao je Tegeltija.
U BiH u narednih mjesec dana trebalo bi da stigne 500.000 doza vakcina “Fajzer”, donacija Vlade SAD, rečeno je Srni u Kabinetu predsjedavajućeg Savjeta ministara Zorana Tegeltije.
Iz Kabineta su pojasnili da predstavnici BiH rade na tome da donacija stigne u jednoj alokaciji, odnosno da sve doze vakcine budu dopremljene odjednom, a ne parcijalno.