Oznaka: savjet evrope

  • Francusko “ne” tzv. Kosovu u Savjetu Evrope

    Francusko “ne” tzv. Kosovu u Savjetu Evrope

    Kako prištinske institucije nisu preduzele nijedan korak u pravcu formiranja ZSO, Francuska je od članica Savjeta Evrope zatražila odlaganje odluke o članstvu, piše Albanijan post pozivajući se na diplomatske izvore.

    Portal navodi da su, iako je Kurtijeva vlada stalno tvrdila da je Priština ispunila sve uslove neophodne za članstvo u SE, zemlje sa odlučujućim uticajem poput Francuske i Italije odavno obavijestile Kurtija da je početak značajnih koraka ka primjeni Sporazuma o ZSO nepremostivi uslov za članstvo u SE.

    Albanijan post dodaje da se čini da je proces ušao u odlučujuću fazu i da posljednje vijesti za Prištinu nisu nimalo prijatne.

    Portal, pozivajući se na diplomatske izvore, piše da se danas u Strazburu očekuje posljednji sastanak ambasadora prije sastanka Komiteta ministara, na kojem se očekuje i odluka o tzv. Kosovu.

    Navodi se da su zemlje Kvinte tražile od Kurtija napredak po pitanju ZSO slanjem statuta na razmatranje ustavnom sudu.

    – Uzimajući u obzir činjenicu da, uprkos obavezama, Kurtijeva vlada nije preduzela nijedan korak u tom pravcu, Francuska je uputila notu članicama Savjeta Evrope, tražeći odlaganje odluke o Kosovu – navodi portal i dodaje da se očekuje da ambasadori zemalja SE pitanje članstva tzv. Kosova ne uvrste na dnevni red sastanka ministara u maju.

    Ocjenjuje se da, iako stav Njemačke do sada nije bio jasan, čini da i ta zemlja sada zauzima stav da Kurtijeva vlada mora da preduzme konkretne korake po pitanju ZSO da bi dobila članstvo u SE.

    Francuska, Njemačka i Italija već su na stanovištu da se članstvo Prištine u SE može odložiti do trenutka kada vlada dokaže posvećenost sprovođenju ZSO slanjem nacrta ustavnom sudu, ali takav pristup nije podržala Velika Britanija, prema kojoj pitanje ZSO ne treba miješati sa pitanjem članstva u SE.

    Predsjednik Francuske Emanuel Makron je u nedavnom telefonskom razgovoru sa Kutijem istakao da, u kontekstu zahtjeva Prištine za članstvo u SE, Pariz veliki značaj pridaje napretku u uspostavljanju ZSO, dok je njemački kancelar Olaf Šolc u razgovoru sa Kurtijem istakao značaj konkretnih koraka Prištine ka uspostavljanju ZSO i u kontekstu podnošenja zahtjeva za članstvo u SE.

    Formiranje ZSO je, inače, obaveza Prištine po Briselskom sporazumu, ali Priština već 11 godina odbija da je sprovede.
    Parlamentarna skupština SE je 16. aprila usvojila preporuku da Priština postane član Savjeta Evrope, a konačnu odluku donosi Komitet ministara koji se sastaje od 16. do 17. maja u Strazburu.

    Izvjestilac za prijem tzv. Kosova, grčka poslanica Dora Bakojani preporučila je prijem, iako je ispunjen samo jedan od tri uslova koja je prvobitno zahtijevan od Prištine, a to je povratak zemljišta manastiru Visoki Dečani i to osam godina nakon što je ustavni sud presudio da zemljište mora biti upisano u katastar kao imovina manastira.

    Druga dva uslova – formiranje ZSO i rješavanje pitanja ekspoprijacije zemljišta u opštinama gdje žive uglavnom Srbi – Priština nije ispunila.

  • Lavrov: Sramna odluka da tzv. Kosovo bude primljeno u Savjet Evrope

    Lavrov: Sramna odluka da tzv. Kosovo bude primljeno u Savjet Evrope

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov podsjetio je na sramnu odluku, odnosno glasanje Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope da takozvano Kosovo bude primljeno u Savjet Evrope kao država, kao punopravan član.

    Svi znaju da je Kosovo teritorija potpunog bezakonja. Ali naše zapadne kolege se ne crvene, oni o tome govore tako kao da je to skoro svetionik demokratije. Tamo nikada nije bilo nikakve demokratije, to je teritorija organizovanog kriminala, teritorija etničkog čišćenja u odnosu prema Srbima – rekao je Lavrov za ATV.

    Ukazao je i na to da je očigledno da na takozvanom Kosovu iskorjenjuju pravoslavlje i da se Zapadu to sviđa.

    – Zapad želi da se pravoslavlju nanese nepopravljiva šteta i da se pravoslavni svijet nađe pod rukovodstvom istanbulskog patrijarha koji se nalazi pod direktnom komandom Sjedinjenih Država. Oni ga finansiraju i on ispunjava sve njihove hirove. Ista je politika i prema Republici Srpskoj – ocijenio je Lavrov.

  • Mađarska “odbranila” Srbiju

    Mađarska “odbranila” Srbiju

    Članica Delegacije Srbije u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope Elvira Kovač izjavila da je Mađarska bila upitana o neglasanju za prijem tzv. Kosova u SE.

    Ona je rekla da je na plenarnoj sednici jedan od gostiju bio mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto koji je, pored ostalog, rekao da nije vreme da se priča o članstvu tzv. Kosova u raznim medjunarodnim organizacijama, uključujući Savet Evrope.Kovač je za Tanjug rekla da je glavna tema sednice u ponedeljak bio rat u Ukrajini, kao i da je Sijarto o tom sukobu govorio “iz drugog ugla”.

    “Svoje izlaganje je počeo rekavši da se većini neće svideti ono što on ima da kaže. On je rekao da je za Mađarsku najbitnije da što pre dođe do mira, kao i da Madjđarska smatra da nije najbolje rešenje takmičiti se u tome ko će više oružja da dostavi Ukrajini jer to nije doprinos miru”, rekla je Kovač.

    Dodala je da je nakon njegovog izlaganja, jedan od poslanika šefu mađarske diplomatije postavio pitanja zbog čega je Mađarska glasala protiv prijema tzv. Kosova u Savet Evrope, i pored toga što je priznala njegovu nezavisnost.

    Sijarto je, navodi Kovač, rekao da se Mađarska zalaže za stabilnost na Zapadnom Balkanu, te da dok se ne vide nikakvi rezultati kada je reč o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, nije vreme da se priča o članstvu tzv. Kosova u raznim međunarodnim organizacijama, uključujući Savet Evrope.

    U ime srpske delegacije, Kovač je Sijarta pitala o pravima nacionalnih manjina, nakon čega je mađarski ministar spoljnih poslova pohvalio Srbiju i dodao da su odnosi Mađarske i Srbije na visokom nivou, delimično i zbog toga što Beograd prihvata konstruktivne predloge predstavnika nacionalnih manjina.

    Ona je navela da će tokom letnjeg zasedanja, koje traje do petka, biti izabran i izvestilac za mišljenje koji će se baviti zahtevom za članstvo Prištine u Savetu Evrope.

  • Brnabić o glasanju o Kosovu u Savjetu Evrope: Ne mislim da je to u interesu BiH

    Brnabić o glasanju o Kosovu u Savjetu Evrope: Ne mislim da je to u interesu BiH

    Premijerka Srbije Ana Brnabić komentirala je napad na mladiće iz Zemuna koji se dogodio u Mostaru, glasanje Bosne i Hercegovine u Savjetu Evrope o Kosovu te otkrila o čemu je razgovarala sa predsjedavajućom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjanom Krišto. Odgovorila je i na pitanje zbog čega se predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik danas nije pojavio na otvorenju Međunarodnog sajma privrede u Mostaru.

    “Napad se desio jučer. Žao mi je, najiskrenije, ne vjerujem da je to Mostar. To su incidenti koji uvijek mogu da se dese. Uvijek se lijepo osjećam u Mostaru, imam jako lijep odnos s gradonačelnikom i vjerujem da to nije prava slika Mostara”, kazala je Brnabić medijima.

    Na pitanje zbog čega nema Dodika, kazala je kako je s njim u stalnom kontaktu, ali da se nisu čuli danas.

    “Mislim da danas iz privatnih razloga nije došao. Ne mislim da je bilo kakva politička poruka, ali morate ga pitati”, istakla je.

    Zajednička sjednica BiH i Srbije
    Govoreći o susretu sa Krišto, navela je kako je inicirala razgovor o energetskim projektima, ali i održavanje druge zajedničke sjednicu dviju vlada.

    “Prva i jedina zajednička sjednica organizovana je 2015. godine kada je premijer bio Aleksandar Vučić. Ja sam 2017. godine inicirala zajedničku sjednicu vlada, tada Denisu Zvizdiću i to je ostalo otvoreno pitanje. Nikada nisam dobila odgovor. Danas smo razgovarali o tome kada bismo mogli nastaviti s tom praksom. Inicirala sam razgovore o energetskim projektima jer smatram da BiH ima jako mnogo potencijala i da zajedno možemo to da iskoristimo. I tu ne mislim samo na BiH i Srbiju već da svi budu uključeni u regionu jer bilo kakav takav projekat ima neki prekogranični efekat. Mislim da nam je to svim u interesu, mislim da je prvenstveno u interesu BiH jer to znači dodatne strane investicije i doprinos BDP-u, a što se nas tiče znači dodatnu energetsku sigurnost što je danas pitanje nacionalne bezbjednosti. Voljela bih da to ne gledamo kao političko već investiciono pitanje”, kazala je Brnabić.

    Glasanje o Kosovu
    Komentirala je i glasanje BiH u Komitetu Savjeta Evrope o proceduri za prijem Kosoba u Savjet Evrope, Brnabić je rekla kako joj nije jasno glasanje BiH.

    “Uzdržanost povodom pitanja članstva tzv. Republike Kosovo u Savjet Evrope, to znači da je to uzdržanost od teritorijalnoga integriteta jedne međunarodno priznate države. Ne mislim da je to u interesu BiH, nije mi jasno, ali to je unutrašnje pitanje BiH pa prepuštam da se to riješi u okviru BiH. Ali je stav BiH potpuno jasan, ja sam kao predsjednica Vlade Srbije očekivala jasno glasanje – da bude protiv”, zaključila je Brnabić.

  • Mađarska se suprotstavila članstvu takozvanog Kosova u Savjetu Evrope

    Mađarska se suprotstavila članstvu takozvanog Kosova u Savjetu Evrope

    Uoči današnje vanredne sjednice Komiteta ministara Savjeta Evrope, Mađarska se suprotstavila članstvu takozvanog Kosova u tu organizaciju, saznaje Sputnjik.

    Prema diplomatskim izvorima Sputnjika, zvanična Budimpešta ne gleda blagonaklono na inicijativu Prištine za članstvom u SE, još od podnošenja inicijative.

    Na jutrošnjem sastanku Biroa Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, šef delegacije Mađarske Nemet Žolt postavio je pitanje da li je ovo pravi trenutak da se zahtjev tzv. Kosova za prijem u ovu organizacijuza stavi na dnevni red.

    To pitanje je postavio direktno zamjeniku generalnog sekretara Savjeta Evrope Bjornu Bergeu, uz komentar da je u aktuelnim geopolitičkim okolnostima u Evropi potrebno jedinstvo.

    Mađarski predstavnik je istakao i da bi pokretanje procedure za prijem tzv. Kosova moglo da izazove da neke države otkažu svoj dolazak na Samit SE u Rejkjaviku, 16. i 17. maja.

    Odgovor zamjenika generalnog sekretara Bergea je bio da “pitanje tzv. Kosova svakako neće biti dio Samita, a da njihov zahtjev dugo stoji”.

    Inače, u Strazburu je počelo proljećno zasjedanje Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope i u toku je i mali diplomatski rat oko aplikacije Prištine za članstvo. Zemlje Kvinte, navodno, pokušavaju da taj zahtjev “uguraju” na dnevni red.

    Šefica misije Srbije pri SE Aleksandra Đurović izjavila je da će se “Srbija do kraja boriti da se zahtjev Prištine za prijem u SE ne uvrsti na dnevni red sjednice Komiteta ministara.”

    Početak sjednice planiran je za 14. 30 časova.

    Tzv. Kosovo je zahtjev za prijem u Savjet Evrope podnijelo u maju prošle godine i do sada je ta aplikacija bila “u fioci”.

  • Savjet Evrope izdao upozorenje zbog kriminalizacije klevete i uvrede u RS

    Savjet Evrope izdao upozorenje zbog kriminalizacije klevete i uvrede u RS

    Savjet Evrope izdao je jutros upozorenje o namjeri vlasti u Republici Srpskoj da kriminalizuju klevetu i uvredu i uvedu visoke kazne za ova krivična djela.

    Kako su upozorili, ako amandmani budu usvojeni od strane Narodne skupštine RS, oni će smanjiti prostor za javnu debatu i ugroziti ne samo medije, nego i bilo koga ko se oglasi kritično na društvenim mrežama.

    „Ako NS RS usvoji ovaj zakon, ova krivična djela će ostaviti širok prostor za interpretaciju od strane sudova kada budu ocjenjivali šta ulazi u pojam klevete ili uvrede i na taj način bi to tužiocima moglo omogućiti progon novinara koji izvještavaju o korupciji ili drugim pitanjima od javnog interesa, kao i svih onih koji javno pišu na društvenim mrežama“, naglašeno je.

    Podsjećajući da je Vlada RS 2. marta usvojila amandmane, istakli su da je kleveta u RS dekriminalizovana 2001. godine, a da je u oktobru prošle godine Milorad Dodik, predsjednik RS, preko tvitera pozvao ministra pravde RS da pripremi amandmane koji bi kriminalizovali klevetu i uvredu.

    „Onako kako se navodi u nacrtu, nova krivična djela klevete i uvrede i otkrivanje ličnih i porodičnih okolnosti bi mogli dovesti do kazne u visini od 51.200 evra u određenim okolnostima“, navedeno je.

    Podsjetili su da je 14. marta grupa novinara i nevladinih aktivista iz RS protestvovala ispred parlamenta dok su poslanici na dnevnom redu imali pomenuti nacrt. Podsjetili su na izjavu Siniše Vukelića, predsjednika Kluba novinara Banjaluka, da će biti onemogućeno istraživačkim novinarima da mogu obavljati svoj posao, a da će i obični građani biti suočeni s prijetnjom da će biti krivično gonjeni ako budu slobodno govorili, čak i pri privatnim okupljanjima.

    Istakli su da je Marko Divković, predsjednik BH novinara, izjavio da bi ovakav zakon bio korak unazad od 50 godina.

  • Jednoglasno odluka Savjeta Evrope

    Jednoglasno odluka Savjeta Evrope

    Parlamentarna skupština Savjeta Evrope jednoglasno je juče zatražila formiranje specijalnog međunarodnog krivičnog suda u Hagu.

    Formiranje suda traže za gonjenje ruskih i beloruskih političkih i vojnih lidera koji su “planirali, pripremili, pokrenuli ili izveli ruski agresorski rat protiv Ukrajine”.

    “Bez njihove odluke o vođenju ovog agresorskog rata protiv Ukrajine ne bi bilo zločina koji iz njega proizlaze, kao ni razaranja, smrti i štete proizašle iz rata, uključujući i peavne akte rata”, objavila je skupština.

    Na plenarnoj sednici usvojena je rezolucija zasnovana na izveštaju švajcarskog parlamentarca Demijena Kotijea.

    Takav sud bi treba da “odobri i podrži što više država i međunarodnih organizacija, a posebno Opštaa skupština Ujedinjenih nacija”, navodi se u rezoluciji.

    Savet Evrope treba da preuzme aktivnu vodeću ulogu i da pruži konkretnu potporu, dodaje se.

  • Zahtjev Prištine za prijem u Savjet Evrope i dalje na čekanju

    Zahtjev Prištine za prijem u Savjet Evrope i dalje na čekanju

    Šef Misije Srbije pri Savjetu Evrope Aleksandra Đurović rekla je danas da je završena diskusija o zahtjevu samoproglašenog Kosova u tu organizaciju bez zaključka o preciznom datumu stavljanja na dnevni red Savjeta Evrope o ponovnoj raspravi o tom pitanju.
    “Ishod sastanka je takav da još nije donesena odluka o počinjanju procedure i da ćemo se tom pitanju vratiti na nekom od narednih sastanaka”, izjavila je Đurovićeva za Tanjug.
    Komitet ministara Savjeta Evrope danas je raspravljao o zahtjevu samoproglašenog Kosova za prijem u Savjet Evrope, koji je podnesen sredinom maja.

    Ako Komitet ministara, koji čine šefovi diplomatija 46 država članica, prihvati da se o zahtjevu Prištine raspravlja na nekom od narednih sastanaka, o tome se izjašnjava Parlamentara skupština Savjeta Evrope.

    Finalna odluka biće ponovo vraćena Komitetu ministara, a u oba slučaja za uvažavanje zahtjeva Prištini je potrebna dvotrećinska većina.

  • Rusija suspendovana iz Savjeta Evrope

    Rusija suspendovana iz Savjeta Evrope

    Rusija je suspendovana iz Savjeta Evrope nakon napada na Ukrajinu, saopštio je danas šef italijanske diplomatije Luiđi Di Majo.

    Savjet Evrope je formiran nakon Drugog svjetskog rata kako bi štitio ljudska prava i vladavinu zakona širom evropskog kontinenta i odvojen je od EU.