VRBAS Media

Oznaka: savjet bezbjednosti un

  • Predsjedništvo BiH imenovalo Borjanu Krišto za mandatarku Vijeća ministara

    Predsjedništvo BiH imenovalo Borjanu Krišto za mandatarku Vijeća ministara

    Predsjedništvo BiH danas je izglasalo Borjanu Krišto (HDZ) za mandatarsku budućeg saziva Vijeća ministara BiH u periodu 2022. – 2026. godine.

    Predsjedavajuća Željka Cvijanović (SNSD) i član Predsjedništva BiH Denis Bećirović (SDP) glasali su za imenovanje Krišto dok je Željko Komšić (DF) bio protiv.

    Komšić je uoči sjednice kazao kako očekuje da će njegove kolege glasati za prijedlog odnosno za imenovanje HDZ-ove kandidatkinje, a da će joj on postaviti određena pitanja na osnovu kojih će donijeti odluku. Borjana Krišto se nije pojavila u Predsjedništvu BiH pa tako nije ni predstavila svoj program tročlanom kolektivnom šefu države.

    Borjana Krišto će sada, nakon što je prošla sigurnosne provjere, sada i zvanično započeti proces izbora novih državnih ministara.

    “Novo Vijeće ministara mora biti važan pokretač brojnih procesa u kontekstu ubrzanja euroatlantskog puta Bosne i Hercegovine”, poručila je Krišto.
    Koalicija na državnom nivou (Osmorka, SNSD i HDZ) je najavila da će u rekordnom roku formirati novo Vijeće ministara BiH.

  • “Ako neko veruje da je ovo počelo u februaru, vara se. Evropa na ivici sukoba”

    “Ako neko veruje da je ovo počelo u februaru, vara se. Evropa na ivici sukoba”

    Zapad je, uzdižući do apsoluta pravo NATO-a na proširenje, približio Evropu do ivice sukoba, rekao je stalni predstavnik Rusije pri UN.Prema rečima Vasilija Nebenzje, izrečenim na sastanku Saveta bezbednosti UN, zahvaljujući politici pojedinih zapadnih država koje žele da zadrže svoje monopolske privilegovane pozicije u svetu, narušeno je poverenje u međunarodne institucije, u međunarodno pravo i u model sveta za kakav se UN zalažu.”I to se ne dešava samo od februara ove godine. Evidentno je da se danas odlučuje o pitanju budućnosti svetskog poretka. Put se račva na dve strane: ili je ovo poredak sa jednim hegemonom koji uspostavlja pravila koja su od koristi samo njemu, ili će to biti demokratski, multipolarni, fer, svet bez ucena, bez dominacije, zastrašivanja i bez neokolonijalizma”, rekao je Nebenzja, a prenosi Raša tudej Balkan.

    On je naveo da je “očigledno da se to ne dopada onima koji su glavni korisnici ovog umirućeg sistema”.

    Pokušavajući da oživi jednopolarni model pod sloganom “poretka zasnovanog na pravilima”, Zapad svuda nameće ideju podele, pokušavajući da proširi svoju sferu uticaja na sve regione sveta, istakao je stalni predstavnik Rusije pri UN.

    “Ukrajinsku krizu kolektivni Zapad na sve moguće načine pokušava da svede samo na početak naše specijalne vojne operacije, koja je zapravo samo jedan od elemenata višedimenzionalne krize, ka kojoj se svet već dugo kreće. Ukrajinska kriza je sistemska, preduslovi za nju su se stvarali postepeno tokom dve do tri decenije”, naveo je Nebenzja.

    On je napomenuo da NATO danas pretenduje na globalnu pokrivenost, a Zapad nije želeo da vodi sadržajan dijalog uoči krize, kao što ne želi da ga vodi ni sada.

    “Danas se računa na iscrpljenost i strateški poraz Rusije. Ako neko veruje da je ovo počelo u februaru ove godine, vara se”, zaključio je ruski diplomata.

  • Direktna pretnja Rusije

    Direktna pretnja Rusije

    Zemlje koje isporučuju oružje Kijevu i pomažu ukrajinskim oružanim snagama suočiće se sa konkretnim pravnim posledicama.

    To je poručio tokom sednice Saveta bezbednosti stalni predstavnik Ruske Federacije pri UN Vasilij Nebenzja.”Mi savesno registrujemo sve takve kriminalne radnje SAD i njihovih saveznika i oni će se zbog toga što rade suočiti sa konkretnim pravnim posledicama”, rekao je Nebenzja, prenosi TASS.

    Ruski predstavnik u UN rekao je i da Moskva prati i uništava takve vojne isporuke.

    “Otkako je količina naoružanja u zapadnim skladištima opala, Vašington sa saveznicima u poslednje vreme pokušava da aktivno radi sa trećim zemljama, kupuje oružje i vojnu opremu od njih i otpremaju ih u Ukrajinu”, rekao je ruski diplomata i podsetio da je njegove navode nedavno priznao i ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba.

    Nebenzja je ukazao da ukrajinske oružane snage nastoje bukvalno da unište Donjeck zapadnim oružjem.

    “Tokom cele prošle nedelje, u Donjecku se dešavao pravi masakr zapadnim oružjem. Uz podršku zapadnih država, ukrajinske snage pokušavaju bukvalno da sravne grad (Donjeck)”, rekao je Nebenzja.

    Sednica SB UN održana je na zahtev Rusije kako bi se razmatrale isporuke zapadnog oružja Ukrajini.

  • Pismo iz Moskve za UN

    Pismo iz Moskve za UN

    Prvi zamenik ruskog predstavnika pri UN Dmitrij Poljanski rekao je danas da je Moskva poslala pismo Savjetu bezbednosti Ujedinjenih nacija i Generalnoj skupštini tog tela u kojem se govori o ukrajinskim napadima na civile Donbasa.

    “U zvanični dokument, u okviru priprema za sednicu Saveta bezbednosti, koju smo sazvali zbog isporuke zapadnog naoružanja Ukrajini 8. decembra, dodali smo i pismo donjecke javne organizacije „Poštena zaštita“ u vezi sa granatiranjem civilnog stanovništva Donbasa koje su sprovele Oružane snage Ukrajine”, napisao je Poljanski na društvenoj mreži Telegram.

    Dodao je da je poseban akcenat stavljen na masovno granatiranje koje se desilo ove nedelje. “Ovu temu ćemo svakako pokrenuti na sastanku zakazanom 9. decembra. Imamo još mnogo informacija koje će našim bivšim zapadnim partnerima biti neprijatno da čuju, ali moraće”, zaključio je Poljanski na Telegramu.

  • Kijev bez struje i vode

    Kijev bez struje i vode

    Predsjednik Volodimir Zelenski optužio je Rusiju za “zločine protiv čovječnosti” nakon što je nova serija raketnih napada izazvala nestanak struje u Ukrajini.

    Zelenski je Vijeću bezbjednosti UN-a putem videolinka rekao da je ruska “formula terora” prisilila “milione ljudi da ostanu bez opskrbe energijom, bez grijanja, bez vode” na hladnoći ispod nule.

    U udarima je ubijeno najmanje sedam ljudi, objavila je Ukrajina. Nuklearne elektrane su isključene.

    Tri elektrane koje su još uvijek pod kontrolom Ukrajine isključene su iz mreže, a elektrana u Zaporožje – najveća u Evropi – bila je prisiljena ponovno se osloniti na dizelske generatore za napajanje svojih rashladnih sistema i ključne sigurnosne opreme.

    Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) izrazila je veliku zabrinutost zbog elektrane Zaporožje pod ruskom kontrolom, koja je oštećena granatiranjem.

    Susjedna Moldavija takođe je u srijedu doživjela velike nestanke struje, ali nije bila direktno pogođena. S približavanjem zime Moskva je pojačala udare na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.

    Dužnosnici kažu da su ruski raketni napadi na elektrane prouzročili “kolosalnu” štetu i ostavili da više od polovine državne mreže treba popravak.

    Zelenski je kasno u srijedu rekao da je situacija u Kijevu i dalje “vrlo teška” i da će se napori nastaviti tokom noći da se uspostavi električna energija. Gradonačelnik Vitalij Kličko rekao je da najmanje 80 posto stanovnika glavnog grada nema struju niti tekuću vodu.

    No Zelenski je rekao da su neki drugi gradovi pogođeni ruskim projektilima uspjeli vratiti struju, uključujući Lavov, Odesu i Čerkasi.

    Američka ambasadorica pri UN-u, Linda Thomas-Greenfield, rekla je da ruski predsjednik Vladimir Putin “koristi zimu kao oružje” kako bi nanio veliku patnju.

    “Nakon problema na bojnom polju, Moskva sada usvaja kukavičku i nehumanu strategiju kojom kažnjava ukrajinske muškarce, žene i djecu”, rekla je.

    U južnoj regiji Zaporožje, novorođenče je ubijeno kada je projektil pogodio porodilište, saopćile su hitne službe. General Valerij Zalužnij – zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga – rekao je da je Moskva lansirala 67 krstarećih projektila, a da je protivzračna obrana uspješno presrela 51.

    Rusija je takođe ponovno koristila jurišne bespilotne letjelice, rekla je ukrajinska vojska.

  • Hitno; večeras u 22 časa

    Hitno; večeras u 22 časa

    Ukrajina je sazvala hitnu sjednicu Savjeta bezbednosti UN.

    Sjednica će se održati večeras u 22.00 časa po srednjoevropskom vremenu, saopštio je zamenik stalnog predstavnika Rusije u UN Dmitrij Poljanski.”Ukrajinci, koji su se danas uplašili naših napada na infrastrukturne objekte, zatražili su hitnu sednicu SB UN. Kao govornik iz Ukrajine putem video-linka ponovo je najavljen Vladimir Zelenski, što predstavlja kršenje pravilnika Saveta bezbednosti“, rekao je Poljanski. Kako je precizirao, predstavništvo Gane, koja predsedava SB UN, zakazalo je sednicu za 16.00 časova po njujorškom vremenu, odnosno ponoć po moskovskom. Za sad nije objavljeno da li će Zelenskom biti dozvoljeno da se obrati na sednici, rekao je Poljanski. Danas su se širom Ukrajine oglasile sirene za vazdušnu opasnost. Zabeležene su eksplozije na značajnim infrastrukturnim objektima, nakon čega su brojni ukrajinski regioni ostali bez struje.

  • Zakazan hitan sastanak SB UN

    Zakazan hitan sastanak SB UN

    Generalni sekretar UN Antonio Gutereš apelovao je danas da se izbegne eskalacija u Ukrajini zbog eksplozije projektila u Poljskoj u kojoj su dve osobe poginule.

    “Generalni sekretar je veoma zabrinut zbog izveštaja o raketi koja je eksplodirala na poljskoj teritoriji. Apsolutno je neophodno da se izbegne eskalacija rata u Ukrajini”, naveo je u saopštenju Farhan Hak, zamenik portparola generalnog sekretara UN.

    Gutereš je uputio saučešće porodicama nastradalih, preneo je Tass. “Generalni sekretar se nada da će biti sprovedena detaljna istraga”, rekao je zamenik portparola generalnog sekretara UN.

    Za danas je zakazan sastanak Saveta bezbednosti UN o Ukrajini koji će svakako biti fokusiran na poljski incident, napisao je prvi zamenik stalnog predstavnika Rusije pri UN Dmitrij Poljanski na svom Telegram kanalu.

  • Šmit komentarisao sjednicu SB UN: Vidjelo se političko manipulisanje

    Šmit komentarisao sjednicu SB UN: Vidjelo se političko manipulisanje

    Kristijan Šmit, visoki predsjavnik kojeg RS ne priznaje, pozdravio je produženje EUFOR-ove misije ALTHEA za koju tvrdi da ostaje suštinski faktor u osiguranju bezbjednosti u BiH.

    Produženje misije podršku je dobilo na sinoćnjoj sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN), a na kojoj se, između ostalih obratio i ambasador BiH u UN-u Sven Alkalaj, iznoseći žestoke kritike na račun izmjena Izbornog zakona koje je 2. oktobra nametnuo Šmit.

    “Predizborna kampanja je završena. Vrijeme je za sračunato političko manipuliranje – što smo, nažalost, vidjeli i tokom sjednice Savjeta bezbjednosti UN-a – je završeno. Sada je vrijeme da se uradi konkretan posao koji građani BiH očekuju: Ispunjavanje uslova za integraciju u EU, podsticanje ekonomskog razvoja, ublažavanje posljedica inflacije i zaustavljanje odlaska mladih ljudi iz zemlje”, stoji u saopštenju OHR-a.

    Šmit je dodao da sada od svih stranaka u BiH očekuje da ubrzano krene u formiranje vlasti koja će se pozabaviti ključnim izazovima, uključujući i uklanjanje diskriminacije iz izbornog sistema u skladu s odlukama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, te poboljšanje integriteta izbornog procesa.

  • Nije usvojena rezolucija za istragu o biološkim laboratorijama u Ukrajini

    Nije usvojena rezolucija za istragu o biološkim laboratorijama u Ukrajini

    Savjet bezbjednosti UN nije usvojio nacrt rezolucije čiji je autor Rusija o ustanovljavanju komisije za istragu o aktivnostima bioloških laboratorija na teritoriji Ukrajine.

    Za usvajanje rezolucije glasale su Rusija i Kina, dok su SAD, Britanija i Francuske bile protiv.

    Ostale članice Savjeta bezbjednosti bile su uzdržane.

    Rusija je nešto ranije podnijela zvaničnu pritužbu Savjetu bezbjednosti UN protiv SAD i Ukrajine zbog bioloških laboratorije.

  • Velika Britanija: Podržavamo korištenje bonskih ovlasti, Schmidt nije olako donio odluku

    Velika Britanija: Podržavamo korištenje bonskih ovlasti, Schmidt nije olako donio odluku

    Predstavnica Velike Britanije u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija Barbara Woodward je komentarisala odluku Christiana Schmidta da nametne izmjene Izbornog zakona.

    Na današnjem zasjedanju Savjeta bezbjednosti, na kojem je razmatran Schmidtov izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini, poručila je da podržava visokog predstavnika u korištenju bonskih ovlasti kada situacija to zahtjeva. Poručila je da je potrebno provjeriti navode o izbornoj krađi i proceusirati ih ako se krađa desila. Prema njenim riječima, treba se spriječiti secesionistička politika.
    Zatim se osvrnula na Schmidtovo nametanje izmjena Izbornog zakona koje se odnose na delegiranje u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

    “Jasno je da su to bile teške odluke i da ih nije olako donio. Razumijemo da se u nekim dijelovima te odluke smatraju kontroverznim, ali ostaje jasno da su donesene kako bi se riješio status kvo. Njegove akcije su trebale pomoći u upravljanju te da su trebale ići svima u prilog”, naglasila je britanska ambasadorica Woodward.

    Suprotstavljeni stavovi BiH i Hrvatske

    Ambasador Bosne i Hercegovine u UN-u Sven Alkalaj je oštro kritivao Schmidtovu odluku da u izbornoj noći 2. oktobra nametne izmjene Izbornog zakona koje se odnose na delegiranje u Domu naroda Parlamenta FBiH.

    “Kako bilo koja država može da vrednuje ljude, živa ljudska bića, dajući im viši ili niži koeficijent, po kome bi trebao da ima viši ili niži nivo ljudskih prava? Odgovor je vrlo jednostavan, nema zemlje koja to može. To je posebno zabrinjavajuće, jer je visoki predstavnik u potpunosti uništio princip vladavine prava koji podrazumijeva jednakost svih pred zakonom, bez izuzetka”, konstatovao je Alkalaj.


    Ambasador Hrvatske Ivan Šimonović mu je replicirao, poručivši mu da visoki predstavnik zaslužuje podršku, a ne kritike.

    Predstavnik Srbije Nemanja Stevanović je izjavio da njegova zemlja smatra da Dejtonski mirovni sporazum treba ostati osnova Bosne i Hercegovine.

    SAD, Rusija, Francuska

    Sjedinjene Američke Države su još jednom podržale odluku visokog predstavnika da u izbornoj noći 2. oktobra nametne izmjene Izbornog zakona. Njihov predstavnik se osvnruo na Schmidtovo nametanje izmjena Izbornog zakona koje se odnose na delegiranje u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

    “Bonske ovlasti su ključan alat za održanje stabilnosti u Bosni i Hercegovini i regiji. Nametanje 2. oktobra bilo je neophodno da se spriječi kolaps FBiH. Visoki predstavnik ima ključnu ulogu”, ocijenio je predstavnik SAD-a.

    Ruska predstavnica je poručila da se ne treba razmatrati Schmidtov izvještaj, već da je izvještaj Republike Srpske taj koji “govori o stvarnim problemima”.

    Upozorila je Zapad na posljedice ako nastavi s dosadašnjom politikom prema Bosni i Hercegovini.

    “Žele se gurnuti u stranu organi vlasti koji se ne sviđaju Zapadu. Upozoravamo da takva kratkovida politika ima ozbiljne posljedice i pozivamo sa zaustavljanjem eksperimentisanja u nezavisnoj državi. Dajmo joj priliku da se samostalno razvija”, upozorila je.

    Francuska predstavnica je izjavila da se ne mogu tolerisati oni koji pozivaju na secesiju Bosne i Hercegovine.

    “Zabrinuti smo zbog činjenice da podjele i tenzije jačaju. Ne može se tolerisati da neki lideri pozivaju na secesiju i dovede u pitanje jedinstvo države. Podržavamo teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine. Ne želimo da se ikada više ponovo zločini. Osuđujemo veličanje ratnih zločina, kao i negiranje genocida”, naglasila je predstavnica Francuske u Vijeću sigurnosti UN-a.

    Namjeravano je bilo da se obrati i ministrica vanjskih poslova Bisera Turković (SDA), ali to se nije desilo. Kao razlog za to je navedeno to što obraćanje videolinkom nije moguće. Pravilo je da svaki govornik mora biti prisutan na samom zasjedanju.

    Kako saznaje Klix.ba, Alkalaj je bio u nedoumici da li pročitati pripremljeni govor, jer se njime oštro kritikuje rad visokog predstavnika. Navodno nakon toga se Alkalaj obratio američkom specijalnom izaslaniku za Zapadni Balkan Gabrielu Escobaru koji mu je savjetovao da oštra kritika nije prihvatljiva.

    Vijeće sigurnosti UN-a je podržalo da se produži EUFOR-ova misija Althea.