VRBAS Media

Oznaka: savjet bezbjednosti un

  • Rusija na sjednici SB UN: Zapadni pokrovitelji Ukrajine uskoro da očekuju najgore moguće vesti

    Rusija na sjednici SB UN: Zapadni pokrovitelji Ukrajine uskoro da očekuju najgore moguće vesti

    Ukrajina više nema resursa da održava situaciju na frontu.

    Ovo je izjavio stalni predstavnik Rusije pri Ujedinjenim nacijama (UN) Vasilij Nebenzja na sednici Saveta bezbednosti koja je održana sinoć u Njujorku.

    “Realnost je takva, Ukrajina nema i neće imati više resursa, ne samo da prelomi, već i da održava situaciju na frontu. Vojni planovi Kijeva su propali, a ukrajinski režim i njegovi zapadni pokrovitelji u najskorijoj budućnosti mogu očekivati najgore moguće vesti”, rekao je on.

    Nebenzja je takođe rekao da je Ukrajina privatna vojna kompanija u rukama Zapad i da se služi metodama postavljanja sistema za protivvazdušnu odbranu u stambenim naseljima kršeći međunarodno pravo.

    Prema njegovim rečima, da nije bilo ukrajinskih protivvazdušnih snaga, jednostavno ne bi bilo žrtava među stanovništvo.

    “Zadatak Rusije je da spreči kijevski režim da uništi svoj narod”, naveo je Nebenzja.

    Nebenzja je takođe kazao i da tri četvrtine Ukrajinaca spremno je da odustane od svog državljanstva kako bi izbeglo mobilizaciju što govori da većina građana shvata izdaju kijevskog režima.

  • Zakazan sastanak SB UN na zahtjev Rusije

    Zakazan sastanak SB UN na zahtjev Rusije

    Savjet bezbjednosti UN sastaće se 11. decembra kako bi razmotrio zapadne isporuke oružja Ukrajini, izjavio je zamjenik ruskog ambasadora u UN Dmitrij Poljanski.

    “Sastanak će biti održan 11. decembra u 15 časova po lokalnom vremenu po pitanju isporuka oružja Zapada Ukrajini”, rekao je Poljanski.

    On je dodao da se sastanak održava na zahtjev Rusije.

  • Savjet bezbjednosti UN usvojio rezoluciju o humanitarnim pauzama u Gazi

    Savjet bezbjednosti UN usvojio rezoluciju o humanitarnim pauzama u Gazi

    Četrdeset prvi dan rata izraelske vojske i Hamasa. IDF tvrdi da je pronašao oružje u kompeksu najveće bolnice u Gazi, Šifa. Hamas odgovara da je riječ o farsi i da ne isključuje da je oružje podmetnuto.

    Savjet bezbjednosti UN usvojio je rezoluciju o produženim humanitarnim pauzama.

    Tel Aviv uzvraća da pauza neće biti bez oslobađanja talaca.

    Agencija Ujedinjenih nacija za palestinske izbjeglice (UNRWA) upozorava da 70 odsto stanovika enklave ostaje bez čiste vode.

    Palestina želi uspostavljanje trajnog prekida vatre u Pojasu Gaze i nastaviće da ga traži od Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, rekao je stalni posmatrač Palestine u UN Rijad Mansur.

    Mansur je ocijenio da je rezolucija, koja je sinoć usvojena u Savjetu bezbjednosti, “mali korak u dobrom pravcu”.

    “Ona ne poziva na prekid vatre, ali je korak u pravom smjeru. Želimo trajni prekid vatre. Nastavićemo da kucamo na vrata Savjeta bezbjednosti”, rekao je Mansur, prenose RIA Novosti.

    Prethodno je Savjet bezbjednosti UN usvojio rezoluciju koju je predložila Malta i kojom se poziva na humanitarnu pauzu u Pojasu Gaze, ali se ne poziva na prekid vatre ili primirje.

    Izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je nakon usvajanja rezolucije da humanitarnih pauza neće biti dok ne budu oslobođeni taoci koje drži Hamas.

  • Savjet bezbjednosti ponovo bez saglasnosti o Pojasu Gaze, nova sjednica u četvrtak

    Savjet bezbjednosti ponovo bez saglasnosti o Pojasu Gaze, nova sjednica u četvrtak

    Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija ponovo nije uspio da se saglasi oko rezolucije koja se odnosi na rješavanje humanitarne krize u Pojasu Gaze, prouzrokovane trenutnim sukobom Izraela i palestinskih militanata Hamasa, prenosi AP.

    Nakon više od dva sata razgovora iza zatvorenih vrata u ponedjeljak, neslaganja u Savjetu bezbjednosti nisu prevaziđena.

    SAD su pozvale na “humanitarne pauze”, a mnoge od članice Savjeta bezbjednosti UN zahtijevaju “humanitarni prekid vatre” kako bi se isporučila humanitarna pomoć i spriječilo više stradanja civila u Gazi.

    • Razgovarali smo o humanitarnim pauzama i zainteresovani smo da se bavimo formulacijom po tom pitanju. Ali postoje neslaganja unutar savjeta o tome da li je to prihvatljivo – saopštio je zamjenik američkog ambasadora Robert Vud novinarima poslije sastanka.

    Generalni sekretar UN Antonio Guteres je ranije saopštio novinarima da želi hitan humanitarni prekid vatre u Gazi i zaustavljanje “spirale eskalacije” koja se već razvija od okupirane Zapadne obale, Libana i Sirije do Iraka i Јemena.

    Kina, koja ovog mjeseca predsjedava Savjetom bezbjednosti, i Ujedinjeni Arapski Emirati, arapski predstavnik u Savjetu, sazvali su sastanak u ponedjeljak zbog “krize humanosti” u Gazi, gdje je više od 10.000 civila ubijeno za manje od mjesec dana.

    Savhet bezbhednosti Ujedinjenih nacija okupiće se ponovo 9. novembra, na otvorenoj sjednici o rješavanju bliskoistočnog konflikta, izjavila je Lana Zaki Nuseibe, ambasadorka Ujedinjenih Arapskih Emirata i stalna predstavnica pri Ujedinjenim nacijama, prenosi TASS.

    Prema njenim riječima, Kina namjerava da redovno organizuje i formalne i neformalne sjednice Savjeta bezbjednosti UN o humanitarnoj katastrofi u Pojasu Gaze.

  • Nelegalna i destabilizujuća vladavina Kristijana Šmita

    Nelegalna i destabilizujuća vladavina Kristijana Šmita

    Penzionisani njemački političar Kristijan Šmit od dolaska u BiH više puta je nezakonitim i despotskim ovlašćenjima opustošio vladavinu prava i ugrozio političku stabilnost BiH, navodi se u 30. izvještaju Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN.

    Godine 2021, penzionisani njemački političar po imenu Kristijan Šmit stigao je u BiH, lažno tvrdeći da nosi titulu visokog predstavnika i besmisleno tvrdeći da ima pravo da dekretima vlada BiH, iako je jasno da je takva diktatorska vlast zabranjena demokratskim ustavnim uređenjem BiH, Dejtonskim sporazumom i fundamentalnim principima međunarodnog prava – napominje se u Izvještaju.

    U Izvještaju se ističe da nijedan neutralan, obaviješten posmatrač ne bi mogao zaključiti da je BiH postala stabilnija za vrijeme Šmitovog mandata i da je, možda, jedino mišljenje oko kojeg su Bošnjaci, Srbi i Hrvati u BiH saglasni to da je Šmit nanio štetu i doveo do destabilizacije BiH.

    • Bošnjaci su održali velike ulične demonstracije protiv Šmitove vladavine, a član Predsjedništva BiH Željko Komšić u septembru ga je nazvao “dezorijentisanim klovnom” – podsjeća se u Izvještaju koji je, u ime Republike Srpske kao potpisnice svih aneksa Dejtonskog sporazuma, generalnom sekretaru UN Antoniju Guteresu i zemljama članicama Savjeta bezbjednosti uputio premijer Radovan Višković.

    U trećem dijelu Izvještaja se dodaje da je Šmit u kratkom roku u svoj dosije uspio da upiše jednu destruktivnu grešku za drugom i da, umjesto da pomogne da se krize riješe, više puta ih je sam izazivao, a zatim raspirivao.

    • Šmit nije rješenje političke nestabilnosti u BiH, već njen primarni uzrok. Nema nikakve kvalifikacije, iskustvo niti vještine potrebne za zadatak autora budućnosti BiH koji je preuzeo na sebe. Kao što često podsjeća novinare, Šmit nije diplomata, a njegov nedostatak diplomatskih vještina je, nesrećom, žalosno očigledan. On je temperamentno, kulturno i profesionalno nekvalifikovan za ulogu koju mu je dodijelila šačica zemalja koje su ga nezakonito odabrale – piše u Izvještaju.

    U ovom dokumentu se navodi da su Šmitova politička karijera i njegovo druženje sa grupama i pojedincima koji slave vojne heroje njemačke prošlosti obilježeni onim što se najblaže može opisati kao ekstremna neosjetljivost prema ratnim žrtvama nacističke Njemačke.

    • Brojni komentatori koji su Šmita nazvali nacistom ili nacističkim simpatizerom možda su nepravedni; međutim, iz Šmitovih veza jasno je da njega ne vrijeđaju nacisti kao što bi bio uvrijeđen svako ko ispravno razmišlja, a kamoli onaj koji je uzurpirao moć da vlada zemljom koja je razorena u Drugom svjetskom ratu. Neprihvatljivo je da bilo ko bude diktator u BiH. Diktatorsko ponašanje osobe Šmitovog porijekla i sklonosti mučno je – ističe se u Izvještaju.

    U tekstu se navodi da su posmatrači iz reda Šmitovih sunarodnika izuzetno kritični prema njegovom mandatu i ulozi, poput kolumniste Maksimilijana Popa koji je u najvećem evropskom nedjeljniku “Špigl” napisao da “mnogi građani BiH doživljavaju /Šmita/ kao opasno uplitanje u unutrašnja pitanja” ili Mihaela Martensa iz vodećeg njemačkog dnevnika “Frankfurter algemajne cajtung”, koji je dao sažet opis: “Kristijan Šmit je pogrešan čovjek na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme”, dodajući da “kolonijalistička struktura kao što je Kancelarija visokog predstavnika nema mjesta u modernoj Evropi”.

    • Lideri u regionu prepoznali su Šmitovu pogubnu ulogu. Na primjer, hrvatski predsjednik Zoran Milanović nazvao je BiH pod Šmitom “trapavom, traljavom, nesposobno vođenom kolonijom”. Milanović je rekao: “Da bi zaštitio svoju stražnjicu i svoju reputaciju, promijenio je krivični zakon prema kojem je ono što je Dodik napravio – krivično djelo. To se zove kolonijalna uprava i to uništava zemlju”. Upitao je: “Јe li to način smirivanja situacije u BiH, deeskalacije?” – navodi se u Izvještaju.

    U ovom dokumentu se dodaje da je Šmit u julu, smatrajući da je njegova riječ zakon, nametnuo BiH krivični zakon kojim se utvrđuju petogodišnje zatvorske kazne za “nesprovođenje odluka visokog predstavnika”, te da Šmitov pokušaj da kriminalizuje nesprovođenje njegovih nezakonitih dekreta označava opasnu i gnusnu eskalaciju strane represije nad BiH kojom bi se ova zemlja, u stvari, pretvorila u policijsku državu.

    U tekstu se dodaje da je Tužilaštvo BiH, ignorišući činjenicu da Šmitove nove krivične zabrane nisu propisno donesene u skladu sa Ustavom, nedavno podiglo optužnice protiv dvojice zvaničnika Republike Srpske zbog nepostupanja prema Šmitovom nalogu.

    U Izvještaju se naglašava da su optužnice šokantan napad na demokratiju i vladavinu prava, gdje se jedna nezakonitost slaže preko druge, u tiranskom nastojanju da se onesposobe demokratski izabrani i legalno postavljeni nosioci funkcija u Republici Srpskoj.

    U dokumentu Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN se navodi da “zakon” za čije kršenje su zvaničnici Republike Srpske optuženi uopšte nije zakon, pošto ga Parlamentarna skupština BiH nikada nije usvojila kako to izričito nalaže Ustav BiH, već ga je u formi odluke donio Šmit, te da je ovaj atak na vladavinu prava utoliko eklatantniji što Šmit čak nije ni legalno imenovan na poziciju na kojoj tvrdi da se nalazi.

    • Nedavno podignute optužnice protiv zvaničnika Republike Srpske zasnovane su na formalnim postupcima koje su po Ustavu i zakonu dužni da obave. Svaki od njih je optužen da je prekršio Šmitov “zakon” tako što su omogućili stupanje na snagu dva zakona koja je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, a koja je Šmit kasnije – nezakonito – proglasio ništavnim. Međutim, optuženi funkcioneri nisu imali izbora osim da sprovedu akte demokratski izabrane Narodne skupštine Republike Srpske – ističe se u Izvještaju.

    Napominje se i da su tužilaštvo koji je podiglo optužnicu i sud koji ju je potvrdio nezakonito formirani odlukama bivših visokih predstavnika u flagrantnom kršenju Ustava BiH – i zakonskih procedura i jasne podjele nadležnosti između nivo uprave BiH i dva entiteta.

    Osim toga, dodaje se u Izvještaju, predsjedavajući sudija u prethodnom postupku nalazi se u očiglednom sukobu interesa, jer je bivši pravnik OHR-a koji sada sudi optuženima za nepoštovanje naloga OHR-a, a uz to, postupajući sudija je bivši oficir ratne bošnjačke armije.

    • Ukratko: funkcionere Republike Srpske goni po fiktivnom zakonu neustavno tužilaštvo, u neustavnom sudu, kom predsjedava sudija u sukobu interesa, sa ciljem da se izvrši tiranska, antidemokratska, nezakonita odluka stranca protiv legalno izabranih i imenovani zvaničnika koji su jednostavno izvršili formalne procedure koje su po zakonu bili dužni da izvrše. Optužnice su neprihvatljiv napad na suverenitet i demokratski ustavni poredak BiH i odbacivanje vladavine prava u korist vladavine jednog čovjeka kog podržava strana sila – piše u Izvještaju.

    U Izvještaju se naglašava da Šmit sebe u potpunosti stavlja iznad pravnog i ustavnog okvira BiH i ismijava vladavinu prava, kao i da njegovo licemjerje nije bezazleno.

    • Za čovjeka koji ne prestaje da bunca o vladavini prava, niko nije nanio više štete vladavini prava u BiH od njega i šačice njegovih pristalica u međunarodnoj zajednici – piše u Izvještaju.

    U dokumentu se podsjeća da je u junu Narodna skupština Republike Srpske djelovala u cilju zaštite demokratije i vladavine prava usvajanjem zakona o prestanku objavljivanja odluka OHR-a u Službenom glasniku Republike Srpske, kao i da je Narodna skupština s pravom odbila da bude parlament kolaboracionista koji prodaju demokratiju i vladavinu prava za interes strane diktatorske vlasti.

    • Republika Srpska se nada da će sve zemlje koje cijene slobodu, demokratiju i suverenitet osuditi Šmitove nezakonite i tiranske odluke i jasno staviti do znanja da BiH moraju da upravljaju njeni građani u skladu sa njenim demokratskim ustavnim poretkom, a ne bezobzirni njemački autokrata. Ništa manje ne zahtijeva ni put evropskih integracija na koji je BiH krenula. Republika Srpska je uvjerena da BiH, bez obzira na trenutne političke tenzije, može uspjeti i postići članstvo u EU ako se Dejtonski sporazum, uključujući Ustav BiH, bude vjerno sprovodio, uključujući poštovanje ustavne strukture BiH i vraćanje demokratske samouprave – navodi se u Izvještaju.
  • Ruski predstavnik u UN: Samoprozvani visoki predstavnik u BiH preuzeo čitav niz funkcija

    Ruski predstavnik u UN: Samoprozvani visoki predstavnik u BiH preuzeo čitav niz funkcija

    Stalni predstavnik Rusije pri UN Vasilij Nebenzija rekao je danas na sjednici Savjeta bezbjednosti da je politička kriza u BiH postala realnost i da izaziva sve veću zabrinutost.

    Nebenzja je rekao da zapadni akteri podrivaju Dejtonski mirovni sporazum čiji su ključni principi ugroženi.

    On je istakao da Savjet bezbjednosti ne smije zanemariti činjenicu da pred njegovim očima BiH postaje kolonijalni entitet kojim otvoreno manipulišu Vašington i Brisel.

    • Imaju i samoprozvanog visokog predstavnika koji je sam preuzeo čitav niz državnih funkcija, čak i na zakonodavnom nivou. Pseudo-visoki predstavnik je razveden od stvarnosti, to je jasno vidljivo u njegovom izvještaju. Izražavam žaljenje što Savjet bezbjednosti UN-a prima takve izmišljote – rekao je ruski predstavnik na sjednici SB UN posvećenoj stanju u BiH.

    On je pozvao SB na čitanje Izvještaja Vlade Republike Srpske.

  • SB UN: Produžen mandat EUFOR-a u BiH

    SB UN: Produžen mandat EUFOR-a u BiH

    U Njujorku je održana sjednica Savjeta bezbjednosti UN na kojoj je produžen mandat EUFOR-a u BiH.

    Rezolucija kojom je potvrđeno produženje EUFOR-ove Misije Altea usvojena je jednoglasno.

    Naglašena je važnost uloge EUFOR-a za mir i stabilnost u BiH.

    Na sjednici se obratio predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.

    Ambasador SAD pri UN Robert Vud pozdravio je jednoglasnu odluku Savjeta bezbjednosti UN, zahvalivši EU i njenim državama članicama na stalnoj posvećenosti očuvanju mira i bezbjednosti u BiH.

    On je rekao da je Amerika uznemirena “nedavnim događajima, uključujući retoričke poteze od strane zvaničnika kojima se podrivaju Dejtonski mirovni sporazum, ustavna struktura, vladavina zakona, stabilnost i teritorijalni integritet BiH”.

    Stalni predstavnik Rusije pri UN Vasilij Nebenzija rekao je da je politička kriza u BiH postala realnost i da izaziva sve veću zabrinutost.

    Ambasador Velike Britanije DŽejms Karijuki potvrdio je podršku Londona sprovođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma, rekavši da Britanija ozbiljno shvata svoje obaveze i da ostaje član Upravnog odbora Savjeta za primjenu mira.

    Stalna predstavnica Švajcarske u UN Paskal Beresvil pozdravila je jednoglasno usvajanje rezolucije, navodeći da Misija Altea daje značajan doprinos u očuvanju mira u BiH i ima ključnu ulogu u stabilizaciji regiona.

    Dodala je da će Švajcarska nastaviti da podržava Misiju u ispunjenju svog mandata.

    Predstavnica Francuske rekla je da je međunarodno prisustvo i dalje je ključno za mir i stabilnost u BiH i regionu.

    Ona je rekla da Francuska poziva lidere u BiH da se suzdrže od zapaljive retorike i jednostranih postupaka koji ugrožavaju suverenitet i teritorijalni integritet BiH, ističući da su BiH potrebne reforme na putu ka EU.

    Vlada Republike Srpske uputila je Savjetu bezbjednosti 30. Izvještaj Srpske, u kojem je naglasila važnost okončanja nelegalne i destabilizujuće uloge Kristijana Šmita kao neizabranog stranog diktatora BiH.

  • Šmit sutra podnosi izvještaj SB UN, a evo o čemu će sve govoriti

    Šmit sutra podnosi izvještaj SB UN, a evo o čemu će sve govoriti

    Ako predsjednik Republike Srpske spriječi moj budući rad i rad mojih službenika, uključujući i terenske kancelarije OHR, odmah ću obavijestiti Savjet bezbjednosti UN.

    Takva politika bi imala dalekosežne posljedice i onemogućila bi punu civilnu implementaciju Mirovnog sporazuma u BiH.

    Navodi se ovo, između ostalog, u izvještaju o stanju u BiH koji će Kristijan Šmit sutra podnijeti Savjetu bezbjednosti UN.

    U izvještaju, koji je objavila N1, pozivajući se na izvore iz diplomatskih krugova, Šmit je naveo da je, “otkako je na poziciji visokog predstavnika, svjedočio do sada neviđenom nivou napada na Dejtonski sporazum i na njegov mandat, a koji su uglavnom dolazili od predsjednika Srpske Milorada Dodika”.

    Šmit u izvještaju, koji pokriva period od 16. aprila do 15. oktobra ove godine, ističe da su ovakvi napadi, te međuetničke tenzije i porast nasilja nad povratnicima dodatno ometali napredak na Agendi 5+2.

    Međutim, naveo je da, uprkos ovom “veoma teškom političkom ambijentu”, uspostavljanje postizbornih organa vlasti je završeno u izvještajnom periodu, osim u dva kantona.

    Šmit u izvještaju optužuje vladajuću koaliciju u Republici Srpskoj, predvođenu SNSD, da nastavlja “voditi opasnu politiku jednostranog nametanja pogrešne interpretacije Opšteg okvirnog sporazuma za mir i ustavnog okvira BiH” oko, kako navodi, hipotetičkog koncepta “izvornog Dejtona”.

    – Ovaj koncept negira kontinuitet između Republike Bosne i Hercegovine i BiH kako je sadržano u članu 1.1. Ustava BiH i predstavlja Državu Bosnu i Hercegovinu kao savez država ili konfederaciju dvaju “državotvornih” entiteta koji su državi BiH prenijeli samo ograničena ovlaštenja – naveo je Šmit.

    On je istakao da “ovakve pogrešne interpretacije u kojima se Republika Srpska predstavlja kao entitet (ili država) srpskog naroda koji treba da ima pravo na samoopredjeljenje” služe za “legitimizaciju” usvajanja politike i pravnih akata koji dovode u pitanje ili krše osnovne aspekte Opšteg okvirnog sporazuma za mir, posebno kako bi se opravdalo njihovo odbacivanje ovlaštenja Ustavnog suda, kao i blokiranje donošenja odluka i djelovanja ključnih državnih organa.

    Kristijan ŠmitFOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

    – U konačnici takve politike služe proklamovanom cilju direktnog promovisanja koncepta “mirnog razdvajanja” tri konstitutivna naroda ili raspada BiH” – upozorio je Šmit. Istakao je da su “preusmjeravanje, suspenzija ili uslovljavanje finansiranja alati koje međunarodni partneri imaju pri ruci da odgovore na ovaj problematičan razvoj događaja i koji moraju ostati na stolu”.

    Pripreme za secesiju Srpske
    Šmit u svom izvještaju navodi da je Dodik tokom ovog izvještajnog perioda namjerno je izazvao, a zatim i pogoršao dvije velike političke krize u BiH kako bi “potkopao Dejtonski sporazum, uključujući ustavni i pravni poredak i institucionalni okvir države”.

    – I kako bi delegitimisao moj mandat – istakao je Šmit. On je naveo da su se u zajedničkoj izjavi potpisanoj 24. aprila lideri vladajućih stranaka u Republici Srpskoj složili da preduzmu “niz koraka za stvaranje preduslova za buduću secesiju”.

    – Potpisnici su, između ostalih uslova, nastojali da obavežu predstavnike iz Republike Srpske u institucijama BiH da obustave donošenje odluka na državnom nivou dok Vlada RS i nadležni odbori Narodne skupštine Republike Srpske ne dadnu saglasnost – stoji u izvještaju.

    Kako bi implementirala prve korake ovog programa, kako dalje navodi Šmit, NSRS je odlučila da ne imenuje novog sudiju u Ustavni sud BiH koji bi popunio upražnjeno mjesto.

    Zatim je, kako je dodao, 21. juna izmijenila zakon kako bi se ukinula obaveza objavljivanja “odluka visokog predstavnika u Službenom glasniku Republike Srpske”, što je, kako je istakao Šmit, predstavljalo kršenje Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma.

    – NSRS je, takođe, 27. juna usvojila zakon kojim se sprječava provođenje i izvršenje odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji RS. Vlasti RS su ovu neustavnu odluku javno opravdale nedostatkom srpskih sudija u Ustavnom sudu BiH, iako je sama vladajuća koalicija Srpske zatražila odlazak ovih sudija iz Suda – naveo je Šmit. On je istakao da je Dodik, takođe, tražio smjenu međunarodnih sudija iz Ustavnog suda BiH.

    – Ovi napadi vlasti Srpske sistematski su bili usmjereni na dvije vlasti sa mandatom i sredstvima da podrže Ustav BiH kako je navedeno u Aneksu 4 Opšteg sporazuma za mir i spriječe secesionizam: Visoki predstavnik i Ustavni sud BiH – navodi Šmit.

    Upozorava da su napori vlasti u Srpskoj da se ograniči nadležnost Ustavnog suda BiH na samo jedan dio zemlje nezakoniti pokušaji promjene ustavnog poretka BiH koji, takođe, “ugrožavaju mir i stabilnost u zemlji i regionu”.

    Šmit objašnjava da su ga ti potezi naveli da početkom jula donese odluku kojom su poništeni svi koraci u zakonodavnom postupku u vezi sa ovim zakonima, te da istog dana uvede izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH kako bi se proširile krivične definicije “djela protiv ustavnog poretka” i neprimjenjivanja odluka Ustavnog suda BiH i kako bi dodao novi prekršaj u vezi s neprovođenjem odluka visokog predstavnika.

    Šmit dalje navodi da je u avgustu Tužilaštvo BiH pokrenulo postupak protiv Dodika i v.d direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića zbog počinjenja krivičnog djela u vezi sa neizvršavanjem odluka visokog predstavnika. Sud BiH je 11. septembra potvrdio optužnicu.

    Nekoliko puta bio u Srpskoj
    Šmit se osvrnuo na Dodikove prijetnje početkom septembra ove godine da će biti uhapšen ako dođe u republiku Srpsku.

    – Još jedna kriza nastala je 6. septembra kada je predsjednik Republike Srpske izjavio da će me uhapsiti i protjerati ako uđem na teritoriju Srpske. Tvrdio je da će mi policija RS uskratiti zaštitu i da će mi institucije Srpske zabraniti ulazak – stoji u Šmitovom izvještaju.

    Dodaje se da time Republika Srpska “nastavlja svoj obrazac opstrukcije institucije odgovorne za civilnu implementaciju Dejtonskog sporazuma”.

    Šmit ističe da je Vlada Srpske prvo prestala dijeliti informacije sa OHR, te da je onda OHR odbijen ulazak na sjednice NSRS.

    Takođe, Šmit navodi da mu unutar Srpske više nije obezbjeđena policijska pratnja, te da sada vlasti Srpske odbijaju objavljivati i implementirati njegove odluke.

    – I pored ovih ozbiljnih napada na Dejtonski sporazum i OHR koji su došli od predsjednika Republike Srpske i njegovih saveznika, kao i njegovih prijetnji meni, nastavljam sa radom na cijeloj teritoriji BiH. Od najave 6. septembra, obavio sam nekoliko posjeta u Republici Srpskoj, što je sve proteklo bez incidenata i organizovano sa oprezom – naveo je Šmit.

    On kaže “da Dodik i dalje poziva na raspad BiH ili na “mirno razdvajanje” dva entiteta BiH, što je kao svoj cilj i zvaničan stranački cilj predstavio na Kongresu SNSD 30. septembra”. Osim toga, navodi Šmit, Dodik je negirao postojanje Brčko Distrikta u zvaničnim elektronskim i štampanim mapama.

    Šmit ističe da “su sve akcije Vlade RS bile praćene zapaljivom retorikom podjela i demonstracijama na međuentitetskoj liniji razgraničenja koje su organizovale političke pristalice Dodika”.

    – Ovim ponašanjem Dodik je, vještački i namjerno, pokrenuo dvije političke krize u roku od šest mjeseci, prekinute ponudom da se deeskaliraju tenzije koje je stvorio sam gospodin Dodik. U svojim izjavama je nastavio da osporava suverenitet i teritorijalni integritet BiH i prijetio da će mi ograničiti pristup teritoriji Republike Srpske. Više puta je pozivao na nezavisnost Republike Srpske, na referendum o njenom statusu do kraja 2023. godine i na njeno ujedinjenje sa Srbijom – naveo je Šmit.

    Međutim, istakao je da je Vlada Srbije ponovila svoju posvećenost teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.

    Šmit se u svom izvještaju osvrnuo i na pitanje imovine u BiH, navodeći, između ostalog, da je formirao Grupu tehničkih eksperata uz podršku nekoliko država članica Upravnog odbora PIK, koju čine domaći i međunarodni pravni stručnjaci iz oblasti ustavnog prava i imovinskog prava.

    Najavio je da će rezultat rada grupe tehničkih eksperata biti sažet u tehničkom izvještaju koji će predstavljati važnu polaznu tačku za politički proces usmjeren na postizanje sporazuma o budućim zakonima o državnoj imovini u Parlamentu BiH.

    Šmit je naveo da je nakon privremene odluke Ustavnog suda BiH od 2. marta 2023. godine kojom je novi Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u Republici Srpskoj Dodik “nastavio svoju retoričku kampanju oko pitanja državne imovine”.

    Osvrnuo se i na izjavu članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović da odluke Ustavnog suda BiH ne predstavljaju pravni osnov ni za šta, te da predstavljaju kršenje Ustava BiH.

    – Predsjednik NSRS Nenad Stevandić ponovio je da je pitanje državne imovine “crvena linija”. Davno smo rekli da je imovina crvena linija, a ukoliko hoće da nas ugroze, time će ugroziti opstanak BiH – rekao je tada Stevandić.

    Šmit ističe da je vladavina prava ozbiljno narušena u BiH, te da su pravosudne institucije u BiH podložne neviđenim nivoima političkog pritiska, uz stalne napade zvaničnika Srpske na Tužilaštvo BiH, Sud BiH i Ustavni sud BiH.

    Napadi na povratnike
    Šmit je u izvještaju naveo i da “politička retorika koja stvara atmosferu neprijateljstva je plodno tlo za zločine iz mržnje koje trenutno vidi u BiH”.

    – Prijetnje, zastrašivanja i provokativno ponašanje prema povratnicima su neprihvatljivi i moraju se odlučno rješavati na svim nivoima i u cijeloj zemlji. Potpuna i ažurna slika, kao što je ona iz popisa iz 2013. godine, nije dostupna, a podaci o kretanju stanovništva su uglavnom procjene – istakao je Šmit.

    Navodi da je u proteklom periodu zabilježen relativni porast nasilnih incidenata usmjerenih protiv povratnika, te da je porastao i broj međuetničkih incidenata koji nisu bili usmjereni na povratnike.

    Šmit se u svom izvještaju osvrnuo i na rad Predsjedništva BiH, Savjeta ministara, Parlamentarne skupštine BiH, ali i vlasti u Federaciji BiH. U izvještaju se navodi i da su vlasti Srpske i politički lideri počeli organizovati sedmične proteste, privremeno blokirajući saobraćaj na međuentitetskoj graničnoj liniji s porukom da postoji “granica” između entiteta.

    – Ovi skupovi “ne samo da stvaraju okruženje podjela i promovišu međuetničku mržnju, već i postavljaju plodno tlo za potencijalne buduće incidente – istakao je Šmit.

    Pomenuo je i to da je Navodi da je NSRS usvojila zakon kojim se kleveta tretira kao krivično djelo.

    Protest medija protiv zakona o klevetiFOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER
    – U okruženju koje ne garantuje nezavisno pravosuđe, primjena ovog zakona može imati dalekosežne posljedice. To dodatno ograničava građanski prostor u Srpskoj i lako se može koristiti za ućutkivanje, obeshrabrivanje, prijetnje i kažnjavanje nezavisnih novinara, medija, aktivista nevladinih organizacija i građana koji izražavaju različita politička mišljenja – naveo je Šmit u svom izvještaju.

    Još jedan potez koji je ocijeno kao veoma problematičan je Nacrt zakona o posebnom registru i transparentnosti rada neprofitnih organizacija koji ograničava građanski prostor za NVO i medije, nalik na tzv. zakone o stranim agentima.

    Podsjećamo, Kristijan Šmit za visokog prestavnika u BiH nije imenovan u SB UN, zbog čega ga ne priznaju Rusija, Kina i Republika Srpska.

  • Savjet bezbjednosti odbacilo rusku i američku rezoluciju o sukobu u Gazi

    Savjet bezbjednosti odbacilo rusku i američku rezoluciju o sukobu u Gazi

    Savjet bezbjednosti UN-a odbacilo je u srijedu naveče američku i rusku rezolucije o sukobu u Gazi.

    Rusija i Kina stavile su veto na američki nacrt rezolucije o Bliskom istoku, dok ruski nacrt rezolucije nije dobio dovoljno glasova da bude razmatran.

    U američkoj rezoluciji fokus je bio na pogoršanju humanitarne situacije u Gazi. Takođe, ova rezolucija poziva na pauze u nasilju kako bi se omogućila isporuka pomoći.

    Američka ambasadorica pri UN-u Linda Thomas-Greenfield rekla je da je duboko razočarana vetom dok je njen ruski kolega Vasilij Nebenzja rekao da Rusija žali što Vijeće sigurnosti nije ispunilo nade koje je trebalo.

    Nebenzja je rekao da američka rezolucija predstavlja praktično dozvolu izraelskoj kopnenoj operaciji u Gazi, navodeći da su SAD odbile da se konsultuju sa drugim članicama Vijeća sigurnosti o nacrtu rezolucije.

    Kina je saopštila da američki nacrt rezolucije ne odslikava snažne apele svijeta za prekidom vatre u Izraelu i Gazi.

    Protiv američke rezolucije glasali su i Ujedinjeni Arapski Emirati, dok je 10 članica glasalo za, a dvije su bile suzdržane.

  • Erdogan kritikovao neusvajanje rezolucije: SB UN potpuno neefikasan

    Erdogan kritikovao neusvajanje rezolucije: SB UN potpuno neefikasan

    Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan kritikovao je danas to što Savet bezbjednosti UN nije usvojio rezoluciju o humanitarnom prekidu vatre u sukobu palestinske militantne grupe Hamas i Izraela.

    ”SB UN, koji je postao potpuno neefikasan, ponovo nije ispunio svoju odgovornost. Zapadne zemlje, koje ne ostavljaju kamen na kamenu kada su u pitanju ljudska prava i slobode, nisu preduzele nikakve korake osim dolivanja ulja na vatru”, napisao je Erdogan na svom nalogu na mreži Iks.

    On je istakao da je ”gnusni napad” na bolnicu Al Ahli u Pojasu Gaze, u kojem je ubijeno gotovo 500 ljudi, ”doveo masakr u Gazi na novi nivo”.

    SB UN ranije danas odbacio je rezoluciju Brazila, kojom se osuđuje rat između Hamasa i Izraela i posebno “gnusni teroristički napadi” palestinske militantne grupe.

    Rusija je predložila da se brazilskom prijedlogu rezolucije doda i osuda napada na bolnicu Al Ahli.

    Od 15 država članica SB UN, 12 je glasalo za, dvije su bili uzdržane, uključujući Rusiju.

    SAD, kao jedna od pet stalnih članica, glasale su protiv, što je bilo dovoljno da rezolucija ne bude usvojena.