VRBAS Media

Oznaka: savjet bezbjednosti un

  • Moskva i Peking dali Šmitu rok od godinu dana: Hoće li Rusija i Kina uspjeti da zatvore OHR

    Dvije svjetske velesile, Rusija i Kina, podijelile su članicama Savjeta bezbednosti UN nacrt rezolucije kojom bi odmah bila ukinuta ovlašćenja međunarodnog visokog predstavnika u BiH.

    Unacrtu se podržava imenovanje visokog predstavnika Kristijana Šmita, ali samo do 31. jula naredne godine, kada bi bila zatvorena Kancelarija visokog predstavnika (OHR).

    Stručnjak za međunarodne odnose, Miloš Šolaja, kaže za Srpskainfo da je izvjesno da novi visoki predstavnik Kristijan Šmit dolazi u BiH 1. avgusta, kako je i najavljeno, i da je ova rezolucija prećutan način da se prihvati njegov dolazak.

    – O dolasku Šmita se nije glasalo u Savjetu bezbednosti, iako je u njihovom mandatu bilo postavljeno pitanje kako će se izvesti njegov dolazak, a da to ne izazove neke političke i druge napetosti i suprotnosti – kaže Šolaja.

    On ističe da Rusija i Kina nisu predale ovu rezoluciju tek tako.
    – Obje glasaju za visokog predstavnika u Savjetu bezbjednosti, iako Kina do sada nije bila aktivan učesnik svih tih procesa u Savjetu bezbednosti, s obzirom da je i postjugoslovenska kriza bila geografski daleko od nje. Međutim, Kina se sada stavlja zajedno s Rusijom u aktivnu ulogu i postaje jedna od zainteresovanih zemalja za stanje u Evropi, a samim tim i u regionu jugoistoka Evrope, čega je BiH dio. BiH je svakako dio ukupnih politika na Balkanu – objašnjava Šolaja.

    Podsjeća da Kina ima svoj porogram 17+1 i da joj je u okviru inicijative stalo da bude što aktivnija i da ima određene konstruktivne odnose sa svim zemljama Evrope.

    – Sada se zajedno s Rusijom stavlja u aktivnu ulogu i to je ono što je apsolutno novo i na neki način nije iznenađenje. Ovo što je sadržano u nacrtu rezolucije jeste da se razgovara da se konkretno postavi i neki vremenski rok za zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika, što Savjet bezbednosti, koji ima mandat da potvrđuje ili osporava visokog predstavnika, drži u ruci. To je različito od onih pet ciljeva i dva uslova koje je postavila Evropska unija – kaže Šolaja.

    Dodaje da se ovim potezom Rusije i Kine sada već obavještava da bi u praktičnom smislu, kasnije u pravnom i svakom drugom, mandat visokog predstavnika trebao da bude priveden kraju.

    – Vjerovatno će u razradi te rezolucije Kina i Rusija davati i konkretne prijedloge kako mandat visokog predstavika prestaje – jasan je Šolaja.

    Glavni istraživač i koordinator programa u Centru za primijenjene evropske studije u Beogradu i bivši ambasador BiH pri EU, Igor Davidović, ocjenjuje da uložena inicijativa Rusije i Kine u suštini znači razmatranje njihovog stava da je potrebno ukidanje kancelarije visokog predstavnika, što neće biti ni brzo ni jednostavno.

    Dok se sva ta polemika bude vodila, Šmit će imati u rukama godinu dana bonska ovlašćenja i mandat visokog predstavnika. Šta će se u tih godinu dana dešavati pratiće i Rusija i Kina, ali i zapadni partneri, koji su aminovali i uredili na neki način dolazak Šmita na tu funkciju. Sigurno je da u tih godinu dana ulazimo u jedan nemiran period, jer Rusija i Kina imaju snagu u Savjetu bezbednosti, ali je sigurno i to da se neće baviti tom pričom samo radi BiH, već prije svega, zbog svog zasebnog interesa, a to je odnos prema SAD, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i drugim zapadnim partnerima – kaže Davidović za Srpskainfo.

    U svemu tome, dodaje, imaćemo priliku da pratimo način na koji će velike sile rješavati svoje međusobne odnose, povodom jedne epizode koja se zove visoki predstavnik u BiH.

  • Evropska unija o željama Rusije i Kine: Uslovii za zatvaranje OHR-a nisu ispunjeni

    Evropska unija o željama Rusije i Kine: Uslovii za zatvaranje OHR-a nisu ispunjeni

    Rezolucija koju su Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija predložile Rusija i Kina, a koja donosi prijedlog ukidanja Ureda visokog predstavnika u našoh zemlji, neće promijeniti agendu Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu.

    U komentaru za naš portal iz Evropske komisije su kazali kako se EU raduje dobroj saradnji s gospodinom Christianom Schmidtom, kojeg je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) od 1. augusta imenovao novim međunarodnim visokim predstavnikom (OHR) za Bosnu i Hercegovinu, u skladu s ranijim procedurama.
    “Računamo na to da će OHR nastaviti raditi na dnevnom redu s pet ciljeva i dva uvjeta dogovorena 2008. godine, jer ovaj program ‘5 + 2’ za zatvaranje OHR-a još nije ispunjen”, kazala je za Klix.ba glasnogovornica EU Anna Pisonero-Hernandez.

    Kaže i kako EU nastavlja saradnju s BiH na provedbi 14 ključnih prioriteta iz mišljenja Evropske komisije o njenoj prijavi za članstvo u EU i očekuje da će iskoristiti naredne mjesece u napretku u ispunjavanju tih ciljeva.

    “To podrazumijeva implementaciju važne vladavine zakona i pravosudne reforme te pokretanje ustavnih i izbornih reformi. Te su reforme ključne za dokazivanje da Bosna i Hercegovina ozbiljno shvata integraciju u EU, u skladu s težnjama svojih građana”, zaključila je ona.

    VIJEĆE SIGURNOSTI UN-A
    Rusija i Kina predložile rezoluciju kojom žele ukinuti visokog predstavnika u BiH
    U srijedu smo izvjestili kako su Rusija i Kina predložile rezoluciju Vijeću sigurnosti Ujednjenih nacija, kojom bi se odmah oduzele ovlasti visokom predstavniku međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Rezolucija podržava imenovanje visokog predstavnika Christiana Schmidta do 31. jula 2022. godine, za kada je prema njoj predviđeno zatvaranje Ureda visokog predstavnika, navodi se dalje.

  • Stevandić o nacrtu rezolucije: “Sramota je Zapada da ih Rusija i Kina uče demokratiji”

    Stevandić o nacrtu rezolucije: “Sramota je Zapada da ih Rusija i Kina uče demokratiji”

    Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić rekao je da je sramota Zapada da ga Kina i Rusija podučavaju šta je to demokratija, kao i da bi Evropljani morali da podnesu neku vrstu odgovornosti, pogledom u ogledalo, zašto se za toliko vremena nisu potrudili da OHR u BiH bude ukinut.

    Sramota je Zapada da ga Kina i Rusija podučavaju šta je demokratija, a šta autokratija i čemu treba da težimo u 21. vijeku. Mislim da Evropljani moraju duboko da se zamisle i podnesu neku vrstu odgovornosti, pogledom u ogledalo, zašto se za toliko vremena nisu potrudili da OHR bude ukinut – rekao je Stevandić, komentarišući nacrt rezolucije koju su Rusija i Kina proslijedile članicama Savjeta bezbjednosti UN, a kojom bi odmah bila ukinuta ovlašćenja međunarodnog visokog predstavnika u BiH.

    U kratkom nacrtu rezolucije, u koji je uvid imala agencija AP, navodi se da ovlaštenja koja su data visokom predstavniku na konferenciji za sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma 1997. godine više nisu potrebna zbog napretka koje su postigle strane u BiH.

    U nacrtu se podržava imenovanje visokog predstavnika Kristijana Šmita do 31. jula naredne godine, kada bi bila zatvorena Kancelarija visokog predstavnika.

    Ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira u BiH 27. maja su imenovali Šmita za novog visokog predstavnika, a Rusija se nije saglasila sa ovom odlukom.

    Šmit bi trebalo da 1. avgusta preuzme funkciju nakon ostavke Valentina Incka koji je tu dužnost obavljao 12 godina

  • Rusija i Kina predale nacrt rezolucije za ukidanje ovlašćenja visokog predstavnika

    Rusija i Kina predale nacrt rezolucije za ukidanje ovlašćenja visokog predstavnika

    Rusija i Kina podijelile su članicama Savjeta bezbjednosti UN nacrt rezolucije kojom bi odmah bila ukinuta ovlašćenja međunarodnog visokog predstavnika u BiH.

    U kratkom nacrtu rezolucije, u koji je uvid imala agencija AP, navodi se da ovlaštenja koja su data visokom predstavniku na konferenciji za sprovođenje Dejtonskog sporazuma 1997. godine više nisu potrebna zbog napretka koje su postigle strane u BiH.

    U nacrtu se podržava imenovanje visokog predstavnika Kristijana Šmita do 31. jula naredne godine, kada bi bila zatvorena Kancelarija visokog predstavnika.

    Ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira u BiH 27. maja imenovali su Šmita za novog visokog predstavnika, a Rusija se nije saglasila sa ovom odlukom.

    Šmit bi trebalo da 1. avgusta preuzime funkciju nakon ostavke Valentina Incka koji je tu dužnost obavljao 12 godina.

  • Srpskainfo saznaje: Rusi nudili nagodbu Amerikancima, bili spremni da glasaju za Šmita pod ovim uslovima

    Srpskainfo saznaje: Rusi nudili nagodbu Amerikancima, bili spremni da glasaju za Šmita pod ovim uslovima

    Savjet bezbjednosti UN nije glasao o rezoluciji kojom bi potvrdio imenovanje Kristijana Šmita za novog visokog prestavnika u BiH i sve se završilo raspravom u kojoj je Rusija bila protiv.

    Međutim, kako saznaje Srskainfo iz diplomatskih izvora, nakon što je završena rasprava, koju javnost u BiH pamti po verbalnom duelu ministarke spoljnih poslova Bisere Turković i ruskog ambasadora pri SB UN Vasilija Nebenzja, obavljene su konsultacije na najvišem nivou, na kojima je Rusija predlagala kompromisno rješenje.

    – Na zatvorenim konslutacijama, Rusi su predložili donošenje rezolucije kojom bi Šmit bio imenovan, pod uslovom da to imenovanje bude na godinu dana i bez upotrebe tzv. bonskih ovlaštenja. Ali, SAD su poručile da je to za njih završena stvar. Druge zemlje u ovome nisu učestvovale, konsultacije su završene za desetak minuta – otkriva odlično obaviješten izvor Srpskainfo.


    Podsjećamo, predstavnik SAD u Savjetu bezbjednosti, Ričard Mils, na sjednici je tvrdio da za imenovanje visokog predstavnika u BiH nije potrebna saglasnost svih članica SB UN.

    Mils je podsjetio je da su svi članovi u Upravnom odboru Savjeta za sprovođenje mira (PIK), osim Moskve, podržali imenovanje Šmita, te ponovio da “za to nije potrebno da sve članice budu saglasne i da Savjet bezbjednosti UN ne mora da potvrdi njegovo imenovanje”.

    Prema njegovim riječima, imenovanje Šmita je “zatvoreno pitanje”

    Ipak, prema riječima našeg izvora, to što Šmit dolazi bez potvrde u SB UN, daje prostor za određeno političko djelovanje rukovodstva Republike Srpske, koje je poručilo da ne želi da sarađuje sa nelegitimnim visokim predstavnikom.

    Kako kaže, bez obzira što su iza Šmita sve zemlje, izuzev Rusije i rezervisane Kine, činjenica da nije potvrđen rezolucijom SB je za njega opterećenje i, ukoliko RS zaista odbije saradnju, Nijemac bi mogao da ima problema u provođenju mandata u BiH.

  • Predstavnik SAD u UN: Imenovanje Šmita gotova stvar

    Predstavnik SAD u UN: Imenovanje Šmita gotova stvar

    Ričard M. Mils, zamjenik američkog ambasadora u UN, rekao je večeras da je imenovanje novog visokog predstavnika u BiH gotova stvar.

    On je ovo kazao na sjednici Savjeta bezbjednosti UN na kojoj se raspravlja o BiH.

    Naglasio je da je Kristija Schmita imenovao Savjet za provođenje mira (PIC) i da je to dovoljno. Dodao je da se samo Rusija usprotivila njegovom imenovanju, ali da PIC odluke ne mora donositi jednoglasno.

    Takođe je rekao da Savjet bezbjednosti UN ne mora odobriti imenovanje šefa OHR da bi on stupio na dužnost. Dodao je da SAD podržavaju OHR koji je od ključne važnosti za civilnu provedu Djetonskog sporazuma.

    Također je naglasio da još nisu ispunjeni uslovi za zatvaranje OHR, te da će se to desiti tek kada se provede “5+2 agenda”.

    Mils je podsjetio da se Rusija 2008. usaglasila sa ovom agendom, a da sada traži da se OHR ugasi.

  • Kineski ambasador u UN: Niko ne treba da se miješa u unutrašnja pitanja BiH

    Kineski ambasador u UN: Niko ne treba da se miješa u unutrašnja pitanja BiH

    Niko ne treba da se miješa u unutrašnja pitanja drugih zemalja, uključujući i ona koja se tiču BiH, izjavio je kineski ambasador u UN Geng Šuang na sjednici Savjeta bezbjednosti UN.

    On je napomenuo da je Kina oduvijek poštovala suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet BiH.

    Geng je pozvao političke strane u BiH da grade harmoniju i političko razumijevanje, te pozvao i druge zemlje da pomognu u tome.

    Prethodno je ruski ambasador u UN Vasilij Nebenzja rekao da Rusija nije saglasna sa imenovanjem Kristijana Šmita za novog visokog predstavnika, koje nije legitimno i moglo bi ugroziti sve pozitivno do sada postignuto u BiH.

    Sjednici Savjeta bezbjednosti UN na kojoj je jedna od tema i BiH prisustvuje ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković.

  • Ko govori u ime svoje države: Verbalni duel ruskog ambasadora i Turkovićeve na sjednici SB

    Ko govori u ime svoje države: Verbalni duel ruskog ambasadora i Turkovićeve na sjednici SB

    Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković izjavila je pred Savjetom bezbjednosti UN u Njujorku da još nije vrijeme za zatvaranje OHR.

    Usvom govoru Turkovićeva je rekla da se BiH raduje danu kada će se moći zatvoriti OHR, ali da taj dan još nije došao jer nisu ispunjena pet plus dva uslova i cilja za to.

    Ambasador Rusije u BiH Vasilij Nebenzja izjavio je da Turkovićeva nema zakonito pravo da govori u ime sva tri naroda u BiH pred Savjetom bezbjednosti, već da je iznijela lično mišljenje.

    On je postavio pitanje da li izjave Turkovićeve odražavaju stav oba entiteta BiH ili je to njeno lično mišljenje – na koje ima pravo – i da li je ono što ona govori koordinisano s Predsjedništvom BiH i na koji način.

    Dobili smo pismo od predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika u kojem se navodi da nemate zakonito pravo da govorite u ime svih strana – naglasio je Nebenzja.

    Prema njegovim riječima, odredbe Dejtonskog sporazuma nalažu da spoljna politika bude zajednička odgovornost u BiH i da mora biti koordinisana.

    – Ako to nije slučaj, sve što ste rekli može se smatrati vašim ličnim viđenjem, a ne pozicijom BiH – ocijenio je ruski predstavnik.

    Na pitanje Turkovićeve da li Nebenzjine izjave odražavaju stav Rusije, ruski ambasador je naglasio da su sve to stavovi Ruske Federacije i ruskog predsjednika Vladimira Putina.

    Na kraju rasprave o BiH ruski ambasador je poručio da nije na članicama ovog tijela UN da odluče da li Bisera Turković ima ovlašćenje da predstavlja sve strane u BiH, već o tome treba da se odluči u toj zemlji.

    – Mislim da je to pitanje o kojem treba da se odluči u BiH i siguran sam da će se današnji sastanak pažljivo gledati tamo. Neka oni sami odluče da li je gospođa Turković ovlašćena da iznosi ovakve izjave ili nije – istakao je Nebenzja na kraju rasprave o OHR i imenovanju Kristijana Šmita za novog visokog predstavnika u BiH.

    Nakon toga je predstavnik Estonije Sven Jirgenson, koji je predsjedavao sastanku, zaključio raspravu o ovoj temi.

    Članice Savjeta bezbjednosti UN nisu se izjašnjavale glasanjem o ovom pitanju. Za sada nema zvaničnog saopštenja iz UN.

  • Turković: Još nije vrijeme za zatvaranje OHR-a

    Turković: Još nije vrijeme za zatvaranje OHR-a

    Bisera Turković, ministar spoljnih poslova BiH, održala je govor pred Savjetom bezbjednosti UN tokom rasprave o BiH ističući da još nije vrijeme za zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika.

    “Želim da svima kažem da BiH jedva čeka kada će se zatvoriti Ured visokog predstavnika. Nažalost, taj dan još nije stigao. Iako vidimo napredak u određenim oblastima, mnogo toga moramo uraditi”, istakla je Turković.

    Prošle godine BiH i svijet su obilježile 25. godina mirovnog sporazuma, podsjetila je.

    “Moramo nastaviti jačati institucije na državnom nivou. Naša pažnja mora biti usmjerena ka tome. 27. maja PIC je imenovao novog visokog predstavnika”, kazala je Turković navodeći da nije vrijeme za zatvaranje OHR-a.

    “Od najveće je važnosti da OHR i visoki predstavnik nastavi raditi s ljudima i institucijama Bosne i Hercegovine, kao i s međunarodnom zajednicom, kako bi osigurali kontinuirani napredak Bosne i Hercegovine ka postizanju prosperitetne i djelotvorne demokratije, čvrsto na svom put ka evroatlantskim integracijama”, kazala je Turkovićeva.

  • Ruski ambasador u UN: Imenovanje Šmita nelegitmno i opasno

    Ruski ambasador u UN: Imenovanje Šmita nelegitmno i opasno

    Rusija nije saglasna s imenovanjem Kristijana Šmita za novog visokog predstavnika, koje nije legitimno i moglo bi ugroziti sve pozitivno do sada postignuto u BiH, izjavio je na sjednici Savjeta bezbjednosti ruski ambasador u UN Vasilij Nebenzja.

    “Imenovanje nije legitimno, niti ima političku podršku za održavanje mira, vodiće u haos i uništiće sve pozitivno u posljednjih 25 godina. Jesmo li htjeli ovaj scenario kad smo potpisali Dejton”, upozorio je on.

    On je na sjednici tokom koje se raspravlja o stanju u BiH rekao da Šmit navodno postavljen jer proces nije bio transparentan.

    “Nismo saglasni s potvrdom imenovanja Šmita, proces je inače transparentan, logičan, uz saglasnost BiH, a onda ide rezolucija Savjeta bezbjednsti UN. Ništa od toga se nije desilo, potpuno druga slika”, naglasio je on.

    On je istakao da Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira nije ništa potvrdio, te Savjet bezbjednosti UN nije uzeo u obzir satvove Rusije i BiH u vezi s ovim pitanjem.

    “Kompromisi su važni za Savjet bezbjednosti, a ovdje se izbjegavala diskusija o imenovanju i radu visokog predstavnika”, ukazao je Nebenzja.

    Ruski ambasador je istakao da da ne treba zaboraviti da samo ljudi BiH drže suverenitet i da oni treba da odlučuju, a ne bilo kakav visoki predstavnik.

    On je poželio dobrodošlicu ministru inostranih poslova u Savjetu ministara Biseri Turković.